DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Ovdje nam valja istaći da se šumarsko-ekonomskim istraživanjima na jeli bavimo više od 30 godina i da smo, na temelju tih istraživanja napisali i objavili brojne znanstvene radove, koje će čitalac (neke od njih) naći u popisu korištene literature. Zahvaljujući upravo tome i ubuduće ćemo ih nastaviti, ali sa još preciznijim ciljevima istraživanja. CILJ ISTRAŽIVANJA Object of investigation Za ova istraživanja smo odabrali tip jelovo-bukove šume I — C — 40 ili biljnu zajednicu jele sa rebračom (Blechno-Abietetum Ht). Tu biljnu zajednicu na silikatnom matičnom supstratu smo slučajno odabrali, jer su te jelove sastojine upravo 1989. godine došle na red za sječu bez ikakvog našeg upliva. Prema tome naš cilj istraživanja u ovom tipu šume ostaje isti kao i u onim drugim tipovima ili biljnim zajednicama što su na vapnenastoj podlozi, a on se sastoji u slijedećem: 1) Da utvrdimo točne površine jelovo-bukovih šuma prirodnog nastanka na području SO Delnice, Čabar i Vrbovsko i da iz njih izdvojimo, također točne površine, jelovo-bukovih šuma tipa I — C — 40 koje su predmet naših istraživanja. Na tim, dakako, izdvojenim površinama podrazumijeva se i utvrđivanje svih, ukupnih i po jedinici površine, taksativnih elemenata od kojih počinjemo sa istraživanjima. 2) Da na temlju podataka odnosnih šumarija i osobnog obilaska šumskih sastojina utvrdimo stupanj oštećenja jelovih stabala ili osipanja jelinih iglica, kako bismo na temelju toga stupnja oštećenja mogli obrazovati komparabilni tandem šumskih sastojina i proglasiti ih za zdrav e i sušen e u kojima će se obaviti redovita sječa. Dakle, te sastojine su morale biti istog matičnog supstrata što podrazumijeva i istu biljnu zajednicu, nadalje istog bonitetnog razreda staništa i istog načina gospodarenja, zatim istog broja šumsko-uređajnih debljinskih stupnjeva i u njima iste ili slične distribucije stabala, a posebno onih što su doznačena za sječu itd. Jedina vidljiva razlika između tih dviju sastojina jeste njihov stupanj oštećenja stabala ili osipanja jelinih iglica. 3) Da u odabranim odjelima, odnosno sječinama (tandemima sječina) pratimo sječu jelovih stabala i izradu sortimenata i da na panjevima i svim prerezima sortimenata mjerimo (brojimo): a) broj godova u posljednjih 10 cm drva do kore te time utvrdimo koliko je zdravoj, a koliko sušenoj jelovoj sastojini bilo potrebno godina da priraste tih 10 cm ili odeblja 20 cm; b) da izbrojimo posljednjih 30 godova i izmjerimo njihovu širinu radi utvrđivanja prirasta drvne mase i razlike u tome prirastu između zdrav e i sušen e sastojine. 504 |