DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 69 <-- 69 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630* 42 + 653 (497.13) 003 Sum. list CXIV (1990) 503´ KOMPARATIVNA ISTRAŽIVANJA EKONOMSKIH POSLJEDICA SUŠENJA JELE U GORSKOM KOTARU COMPARATIVE INVESTIGATIONS OF ECONOMIC CONSEQUENCES OF THE DYING BACK OF FIR TREES IN GORSKI KOTAR (I dio) Uroš GOLUBOVIĆ* SAŽETAK: Ovaj rad predstavlja popularno napisan kratak izvadak iz autorove opsežne znanstvene studije, što ju je priredio za jedan od znanstvenih zbornika. Zato u radu autor, u pravilu, iznosi samo krajnje rezultate istraživanja i to opet samo za jedantip jelovo-bukovih šuma (I — C — 40) ili biljnu zajednicu jele sa rebračom (Blechno-Abietetum Hl). Istraživanja za preostale tipove jelovo-bukovih šuma u Gorskom Kotaru su — kako autor navodi — u toku. Valja istaći da su ova istraživanja vrlo kompleksna, jer obuhvaćaju proces od sječe i izrade jelovih stabala u šumi do zaključno sa pilanskom preradom jelovine. Ključne riječi: jela, sušenje jele, ekonomske posljedice, drvna masa, prosječna drvna masa, pilanski trupci, piljena grada, vrijednost. UVOD Introduction Činjenica je da se jela, manje ili više, posvuda suši. Uzroci sušenja jele su još uvijek nepoznati, ali se oni intenzivno istražuju. Doduše, već postoje određeni rezultati tih istraživanja, ali su oni, smatramo, još nesigurni i nekompletni da bi se na temelju njih moglo meritorno zaključivati. Čim postoji dvojba, da ne kažemo nagađanje, da li se jela suši od prevelikog napada moljca jelinih iglica (Argyresthia fundella), ili od kiselih kiša, ili pak od zaređalih sušnih godina, čak i godina bez snijega itd. — sve to zajedno treba minuciozno istražiti i postaviti dijagnozu, a onda odrediti terapiju. Istini za volju, nama je u svemu tome lakše, jer istražujemo samo ekonomske posljedice sušenja jele i ta su istraživanja i egzaktna i brza i, što je najvažnije, brzo donose rezultate. Ali to ne znači da nijcsu skupa, komplicirana i kompleksna i da se ne obavljaju uz velike napore i samoodricanja, kako istraživača, tako i stručnjaka na terenu. Na tome im se i ovom prilikom najtoplije zahvaljujemo, uz napomenu da bez njih ovih istraživanja ne bi ni bilo. * Dr Uroš Golubović, Šumarski fakultet, Zagreb. 503 |