DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 51 <-- 51 --> PDF |
granice. Iznad te granice odabire se drugi materijal, a prvi odbacuje kao neadekvatan. Izraziti primjeri u proizvodnji namještaja su: Masivno drvo — lijepljeno masivno drvo, masivno drvo — iverice i vlaknatice, savijeno masivno drvo — uslojeni furnirski otpresci, domaći okovi i ljepila — uvozni okovi i ljepila itd. — Konstrukcijska rješenja primjenjena za drvo i drvne materijale trebaju omogućiti maksimalno korištenje pozitivnih tehničkih svojstava drva, a njihova nepovoljna svojstva svoditi na najmanju mjeru, kao što su promjene dimenzija i oblika uslijed promjene vlažnosti. — Sastavne dijelove proizvoda potrebno je dimenzionirati prema zahtjevima opterećenja u upotrebi u cilju racionalne potrošnje drvnih materijala. To posebno važi za oblikovna rješenja u okviru kojih se pretežno rabe intuitivne metode u fazama projektiranja, a diskurzivne (proračunske i aplikativne) kojima se služe pretežno konstruktori, treba primjeniti već u fazama idejnog razvoja proizvoda. — Drvne materijale niže tehničke kvalitete potrebno je raznim konstrukcijskim rješenjima i tehnikama oplemenjivanja poboljšati njihova svojstva a time povećati područje primjene. — Pri izboru materijala potrebno je nastojati uklopiti se u propisane dimenzije i klase kvalitete dobrih standarda, odnosno internih standarda poduzeća i kooperanata. Variranjem konstrukcijskih rješenja koja uključuju dimenzioniranje i izbor drvnih i ostalih materijala direktno utječemo na njihovu racionalnu primjenu, tj. na optimizaciju utrošaka, u okviru koje iskorištenje standardnih drvnih materijala ima značajnu ulogu. 3. RAZVOJ PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA S ASPEKTA SNABDJEVANJA DRVNIM MATERIJALIMA 3.1. Proizvodnja piljene građe kao baza za proizvodnju masivnog namještaja Razvoj finalizacije masiva ovisi prije svega o mogućnosti snabdjevanja kvalitetnom sirovinom primjerenom razini kvalitete finalnog proizvoda. Ranije projekcije razvoja bilježile su pozitivan porast proizvodnje masivnog namještaja, s time i povećanje potrošnje piljene građe, odnosno postepen pad izvoza piljene građe. Tako je u projekcijama razvoja finalizacije masiva u Hrvatskoj i Sloveniji bilanciran nedostatak piljene građe za vlastitu potrošnju već u 1985. godini ukoliko se izvoz ne zadrži u rasponu 30 ... 47%. Jugoslavija je danas najveći izvoznik piljene građe listača u Evropi. Prošle je godine izvezeno 796.700 m3 (36%) dakako pretežno najkvalitetnije hrastove i bukove građe, od toga je samo u Italiju izvezeno 65%>. Iz te sirovine izrađene su stolice i dijelovi masivnog namještaja koji su prodani u svijet u prosjeku s dvostrukim cijenama u odnosu na domaće. Razliku treba vjerojatno tražiti u kvalitativnoj razini finalnih proizvoda. 485 |