DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 49 <-- 49 --> PDF |
IZLAGANJE NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 674.06 (Quercus sp.) šum. list CXIV (1990) 483 PRIMJENA HRASTOVINE U PROIZVODNJI FINALNIH PROIZVODA VISOKE KVALITETE* Stjepan TKALEC SAŽETAK: Finalizacija tvrdih listača u zemlji znatno zaostajeza zapadnoevropskim zemljama. Za unapređenje drvoprerađivačkeindustrije uz uvođenje tržišnih koncepcija u sve faze poslovanjapotrebno je provesti i tehnološko prestrukturiranje. Novi proizvodni programi i struktura proizvoda kao i zahtjevikvalitete određuju složenost tehnološkog procesa, odnosno definiraju tehnologiju prerade. Kvalitativna vrijednost gotovog proizvoda direktno ovisi o ugrađenim osnovnim i pomoćnim materijalima. Međutim, na cijenu proizvoda direktno utječe racionalna primjena osnovnih materijala, dobivena optimizacijom utroška. V svijetu smo poznati kao proizvođači masivnog namještaja i stolica, a u Evropi kao najveći izvoznici piljene građe listača. Poznati smo i po visokim cijenama a razlozi tome su uglavnomnizak stupanj iskorištenja trupaca i građe, zastarjela tehnologijaprerade i neadekvatna organizacija rada. Istraživanja su potvrdila, da se primjenom suvremene tehnologije putem elektroničkogračunala količinsko iskorištenje građe može povećati do 72% u korist namjenskih elemenata. Racionalizacija prerade i primjeneposebno je važna za hrastovinu lužnjaka koja se ubraja u prvoklasno tehničko drvo za izradu finalnih proizvoda. Osnovni preduvjet za perspektivnu primjenu skupocjenih listača jest kvalitativna razina proizvodnih programa koji će svojomakumulativnošću pokrivati troškove materijala i obrade. 1. UVOD Prihvaćanjem suvremenih tendencija u razvoju proizvodno-tehnoloških struktura u drvnoj industriji, pa tako i u proizvodnji namještaja, suočavamo se s novim zahtjevima u pristupu planiranja novih proizvodnih programa i novih tehnologija. Uvođenjem tržišnih koncepcija u sve faze proizvodnje i poslovanja poduzeća doći će neminovno i do potrebe tehnološkog prestrukturiranja. Ono obuhvaća uvođenje novih metoda rada na osnovi tržišnih promjena, pa tako i strukturnih i dinamičkih promjena proizvodnih programa. * Izlaganje na 95. Skupštini Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske u SI. Brodu ** Prof. dr. Stjepan Tkalec, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska c. 25 483 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Transformacija proizvodne strukture provodi se s novim ciljevima u organizaciji i plasmanu od zahtjeva tržišta, kvalitativno i kvantitativno definiranog programa proizvodnje, zatim slijede faze projektiranja i konstruiranja u okviru kojih dolazi do definiranja strukture proizvoda, tj. osnovnih i pomoćnih materijala i konstrukcijskih rješenja. Struktura proizvoda i zahtjevi kvalitete repromaterijala i njegove obrade određuju složenost tehnološkog procesa, odnosno definiranje tehnologije. Razina kvalitete gotovog proizvoda, odnosno njegova vrijednost direktno ovisi o ugrađenim osnovnim ili pomoćnim materijalima, dakako i o visokoj razini točnosti i finoće obrade. Postavlja se pitanje kako promijeniti psihologiju proizvođača namještaja koja glasi »Kakav materijal — takav i proizvod «, jer se nameće logičan odgovor: »... takva i cijena«. Pristup finalizaciji najskupocjenijeg materijala za izradu finalnih proizvoda — hrastovine, vrlo je složen i zahtijeva poseban studij prije donošenja definitivnih odluka u što i kako finalizirati, a da efekti na tržištu budu uspješni. 2. UTJECAJ STRUKTURE PROJZVODA NA NJEGOVU VRIJEDNOST Stupanj kvalitete, pa tako i vrijednosti gotovog proizvoda određen je zahtjevima tržišta koji su određeni okvirima estetskih i funkcionalnih kriterija, proizvodno-tehnološkim te tržišno-ekonomskim kriterijima. Tržište određuje zahtjeve upotrebe, razinu kvalitete u širem smislu, te njeno usklađivanje s troškovima proizvodnje i prodajnom cijenom. Težnja prema nekoj idealnoj kvaliteti nekorisna je kao i površno shvaćanje najnužnije ili minimalne kvalitete. U fazi projektiranja proizvoda realiziraju se estetsko-funkcionalni zahtjevi potencijalnih korisnika, istovremno se planira razina kvalitete. U fazi konstruiranja se određuje struktura proizvoda i postavljaju proizvodno tehnološki kriteriji planirane kvalitete u skladu s načelima konstruiranja. Osnovna načela konstruiranja su podijeljena na aspekte oblikovanja proizvoda, svojstava proizvoda, materijala za izradu, racionalne izrade, organizacije proizvodnje i kvalitete. Osnovna načela konstruiranja sa stanovišta primjene materijala za izradu su slijedeća: — Idejno rješenje dizajnera konstruktor prihvaća kao projektni zadatak. Sve varijante rješenja u konstrukcijskoj strukturi proizvoda nesmiju utjecati na mijenjanje estetsko-funkcionalnih elemenata pa tako i na izbor osnovnih materijala. — Visoko vrijednim oblikovnim rješenjima treba pridružiti visokovrijedna konstrukcijska rješenja, tj. izbor najkvalitetnijeg drvnog materijala, načina sastavljanja (lijepljenja, okivanja i dr.), kao i postavljanje zahtjeva visoke točnosti i finoće obrade. — Konstrukcijska rješenja trebaju biti u funkciji kvalitete gotovog proizvoda, stoga se adaptiraju na standardne ili nove materijale do određene |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 51 <-- 51 --> PDF |
granice. Iznad te granice odabire se drugi materijal, a prvi odbacuje kao neadekvatan. Izraziti primjeri u proizvodnji namještaja su: Masivno drvo — lijepljeno masivno drvo, masivno drvo — iverice i vlaknatice, savijeno masivno drvo — uslojeni furnirski otpresci, domaći okovi i ljepila — uvozni okovi i ljepila itd. — Konstrukcijska rješenja primjenjena za drvo i drvne materijale trebaju omogućiti maksimalno korištenje pozitivnih tehničkih svojstava drva, a njihova nepovoljna svojstva svoditi na najmanju mjeru, kao što su promjene dimenzija i oblika uslijed promjene vlažnosti. — Sastavne dijelove proizvoda potrebno je dimenzionirati prema zahtjevima opterećenja u upotrebi u cilju racionalne potrošnje drvnih materijala. To posebno važi za oblikovna rješenja u okviru kojih se pretežno rabe intuitivne metode u fazama projektiranja, a diskurzivne (proračunske i aplikativne) kojima se služe pretežno konstruktori, treba primjeniti već u fazama idejnog razvoja proizvoda. — Drvne materijale niže tehničke kvalitete potrebno je raznim konstrukcijskim rješenjima i tehnikama oplemenjivanja poboljšati njihova svojstva a time povećati područje primjene. — Pri izboru materijala potrebno je nastojati uklopiti se u propisane dimenzije i klase kvalitete dobrih standarda, odnosno internih standarda poduzeća i kooperanata. Variranjem konstrukcijskih rješenja koja uključuju dimenzioniranje i izbor drvnih i ostalih materijala direktno utječemo na njihovu racionalnu primjenu, tj. na optimizaciju utrošaka, u okviru koje iskorištenje standardnih drvnih materijala ima značajnu ulogu. 3. RAZVOJ PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA S ASPEKTA SNABDJEVANJA DRVNIM MATERIJALIMA 3.1. Proizvodnja piljene građe kao baza za proizvodnju masivnog namještaja Razvoj finalizacije masiva ovisi prije svega o mogućnosti snabdjevanja kvalitetnom sirovinom primjerenom razini kvalitete finalnog proizvoda. Ranije projekcije razvoja bilježile su pozitivan porast proizvodnje masivnog namještaja, s time i povećanje potrošnje piljene građe, odnosno postepen pad izvoza piljene građe. Tako je u projekcijama razvoja finalizacije masiva u Hrvatskoj i Sloveniji bilanciran nedostatak piljene građe za vlastitu potrošnju već u 1985. godini ukoliko se izvoz ne zadrži u rasponu 30 ... 47%. Jugoslavija je danas najveći izvoznik piljene građe listača u Evropi. Prošle je godine izvezeno 796.700 m3 (36%) dakako pretežno najkvalitetnije hrastove i bukove građe, od toga je samo u Italiju izvezeno 65%>. Iz te sirovine izrađene su stolice i dijelovi masivnog namještaja koji su prodani u svijet u prosjeku s dvostrukim cijenama u odnosu na domaće. Razliku treba vjerojatno tražiti u kvalitativnoj razini finalnih proizvoda. 485 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Pregled proizvodnje, izvoza, uvoza i potrošnje piljene građe listača za razdoblje1988. i 1989. godine Tablica 1 Izraženo u 000 m3 1988. SFRJ 1989. Hrvatska 1988. 1989. Proizvodnja 2.011,8 2.177,7 728,7 716,2 Uvoz 3,7 3,5 Izvoz 783,7 796,7 Potrošnja 1.224,4 1.377,5 Izvor: Informacije PKB, veljača 1990. i SGJ 88/89. Razvoj finalizacije masiva može se iskazati povećanjem potrošnje piljene građe listača, odnosno pokazateljima rasta fizičkog obujma proizvodnje. U Hrvatskoj je u razdoblju 1980/90. godine izgrađeno ili rekonstruirano oko 12 pogona za finalizaciju masiva, čime je proizvodnja masivnog namještaja i stolica trebala znatno porasti, a razvoj pločastog namještaja trebalo je zaustaviti, čak i prestrukturirati u korist masivnog namještaja. Projekcija razvoja PZ »Exportdrvo« u svom programu za pokućstvo iz masivnog drva predvidjela je porast finalizacije hrastovine za 2,6 puta, a bukovine za 1,9 puta. Radi ilustracije se navodi da je u razdoblju 1986/89. proizvodnja namještaja za sjedenje i stolova po fizičkom obujmu porasla za samo 8%. Nešto više je porasla proizvodnja pročelja za masivni i kuhinjski namještaj. Potrošnja piljene građe listača postepeno se povećavala na račun smanjenja izvoza, obzirom da je uvoz građe za proizvodnju namještaja zanemariv. Da li će domaća tražnja za piljenom građom i elementima u budućem razdoblju rasti ili padati, svakako će direktno ovisiti o mogućnostima tvornica namještaja da li mogu proizvoditi na razini svjetskih uvjeta tj. kvalitetno i relativno jeftino. 3.2. Proizvodnja ploča i furnira kao osnova za proizvodnju namještaja od ploča Ploče na bazi usitnjenog drva — iverice i vlaknatice zauzimaju izuzetno mjesto u proizvodnji namještaja. Fizički obujam proizvodnje ploča u zemlji u odnosu na masivno drvo iznosi 3:1, odnos njihove potrošnje iznosi 4,5:1. Danas je proizvodnja namještaja nezamisliva bez iverica i vlaknatica, međutim ne može se reći da ploče potiskuju masivno drvo, već ga zamjenjuju tamo gdje za to postoji opravdanje. Tehnologija proizvodnje ploča u stalnom je trendu usavršavanja fizikalno- mehaničkih svojstava kako bi se ta svojstva približila pozitivnim svojstvima masivnog drva. Proizvodnja ploča u zemlji nije se bitno mijenjala u zadnjih 10 godina, točnije u odnosu na 1981. godinu proizvodnja je povećana za svega 4,4%, međutim to povećanje se ne odnosi na iverice čija je proizvodnja izuzetno stagnirala. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Pregled proizvodnje, izvoza, uvoza i potrošnje neoplemenjenih i oplemenjenihploča za razdoblje 1988. i 1989. god. (u 000 m3) Tablica 2 SFRJ Hrvatska Izraženo u 000 m3 1988. 1989. 1988. 1989. Proizvodnja 1.051,1 1.021,5 96,7 94,2 Uvoz 6,0 75,5 Izvoz (furn. ploče) 31,1 22,8 Potrošnja 1,014,0 923,2 Izvor: lit. 14 Izvoz ploča bilježi se jedino u okviru asortimana furnirskih ploča, izvoz ostalih ploča nije moguć iz istih razloga koji vrijede za izvoz pločastog namještaja. Namještaj od ploča oplemenjen furnirom i elmentima masiva isporučuje se pod nazivom »masivni namještaj«. Međutim, često nekvaliteta ugrađenih ploča srozava vrijednost takvog namještaja na evropskom tržištu. Pregled proizvodnje, izvoza, uvoza i potrošnje konstrukcijskog i plemenitog furnira za razdoblje 1988. i 1989. godine (u 000 m3) Tablica 3 SFRJ Hrvatska Izraženo u 000 rtf 1988. 1989. 1988. 1989. Proizvodnja 236,2 234,8 45,8 48,0 Uvoz 6,6 7,3 Izvoz 39,8 44,9 Potrošnja 189,8 182,6 Izvor: lit. 14 Proizvodnja konstrukcijskog i plemenitog furnira također se nije bitno mijenjala zadnjih deset godina. Izvoz iznosi do 20% proizvodnje furnira pretežno plemenitog djelomično sastavljenog u veće formate. Uvoz furnira posljednjih godina iznosi do 4% ukupne domaće potrošnje, to su furniri rijetkih egzota i lijepljeni furniri tzv. »fine line«. Sintetski ili umjetni furniri polako prodiru u proizvodnju namještaja, gdje se i vrši oplemenjivanje ploča. Oplemenjivanje iverica sintetsko-smolnim folijama vrši se u našim pogonima uglavnom po indirektnim postupcima. 3.3. Hrastovina lužnjaka — osobine i upotreba Poznavanje tehničkih osobina lužnjaka, te usporedo i ostalih vrsta drva neophodna su za njihovu pravilnu primjenu pri izboru materijala, konstruiranju proizvoda, određivanju tehnologije i procesa obrade, zaštite i dr. Hrastovinu lužnjaka (Quercus robur L.) proizvodimo iz stabala koja narastu 40 ... 50 m, kod kojih je tehnički najvredniji dio deblo čija duljina ovisi o broju, veličini i smještaju grana. Drvo je jedričavo, bijel žućkastobijela uska do 40 mm, srž žućkastosmeđa, godovi su markantni prstenasto porozni. Sržni traci su vrlo krupni 0,5 ... |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 54 <-- 54 --> PDF |
1 mm, stoga se radijalne piljenice i furniri (blistače) zbog velike površine sržnih trakova više sjaje nego tangentni presjeci. Drvo se sastoji od 42,8% celuloze, 25,5% pentozana, 24,9% lignina, 0,39% ekstraktivnih tvari (masti, voskovi, ulja). Drvo sadrži 5 ... 13% tanina. Infiltrati mu daju karakterističan ugodan miris. Drvo je fino, polufino i grubo. Slavonska hrastovina postala je sinonim za drvo velike finoće, tj. drvo gdje je raspored i tok elemenata građe pravilan, a građa ranog i kasnog drva unutar goda je vrlo ujednačena. Homogenost građe značajna je jer olakšava mehaničku i hidrotermičku obradu. Fina slavonska hrastovina ima veliku estetsku vrijednost, pravilne je teksture, česta je ikričavost i ustalasanost žice. Osnovni tehnički podaci za hrastovina lužnjaka: — gustoća (vol. masa) *-pros. = 438. . 670 .. 830 kg/m-i — utezanje «i = 0,01 .. . 0,46. .. 1,29 % av = 8,75 . . 14,22 20,67 % — tvrdoća (srednja) 670 daN/cma — čvrstoća na pritisak (čvrsta) 520 daN/cm? — čvrstoća na udarac (čvi sta) 75 kJ/m2 — cjepkost (slaba) 5,3 daN/cm2 — elastičnost (srednja) 117.000 daN/cm? — trajnost 8 ... 12 godina — snaga ogrijevanja 10 GJ/m:s Hrastovina lužnjaka ubraja se u prvoklasno tehničko drvo za građevinarstvo, u niskogradnjama za mostove, pragove, stupove, pilote itd., a u visokogradnjama za nosače, oblaganje podova, stepeništa, unutarnje uređenje i dr. Hrastovina je najbolje drvo za izradu najkvalitetnijih bačava. Veliku primjenu ima i danas u gradnji drvenih brodova. Drvo se lako lijepi raznim ljepilima, te je pogodno za izradu raznih lijepljenih konstrukcija. Najveću primjenu ima danas u proizvodnji pokućstva i elemenata unutarnje opreme objekata zbog svoje visoke tehničke kvalitete. Domaća potrošnja hrastovine kao i ona izvozna finalizira se u skupocjen masivni i furnirani pseudorustikalni i pseudostilski namještaj: ormari, vitrine, komode, stolovi, stolice, sitni komadni namještaj i dr. prema stranim uzorcima i licencama. Od drvnih proizvoda za građevinarstvo najviše se izrađuju ulazna kućna i unutarnja vrata, prozorske stijene, garažna vrata individualnih objekata, obloge zidova i dr. Zog zaostajanja u obrazovanju stručnih kadrova, prije svega dizajnera i stolarskih majstora, danas se izrađuju iz skupocjene hrastovine proizvodi niže kvalitete, uz njeno neadekvatno i neracionalno korištenje. 4. OPTIMIZACIJA TEHNOLOGIJE ZAPOČINJE U FAZI DEFINIRANJA STRUKTURE PROIZVODA ODNOSNO KONSTRUIRANJA Oblikovanje proizvoda, asortimana i proizvodnih programa specifična je aktivnost u procesu razvoja proizvoda čiji je osnovni cilj određivanje frnkcionalnih i estetskih svojstava raznih vrsta materijala. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Istraživanja su pokazala da su oblikovanje i konstruiranje pretežno usporedne aktivnosti u kojima timski surađuju stručnjaci raznih profila. Utvrđeno je također da su konstrukcijska rješenja dizajnera-projektanta u odnosu na rješenja konstruktora veće konstrukcijske složenosti i nižeg stupnja tehnologičnosti. Istraživanja konstruktorskih tehnika i metoda konstruiranja dovela su do niza poboljšanja postojećih metoda i do razvijanja novih metoda na bazi kombinacija rezultata istraživanja. Ovdje se ubraja metodičko konstruiranje kao jedno od područja znanosti o konstruiranju kojim se nastoji provoditi proces konstruiranja primjenom sistematiziranih postupaka. Prednost ove metode pred ranijim konvencionalnim je ta, što omogućava algoritmičku razradu i rješavanje vrlo složenih problema uz primjenu elektroničkog računala. Osnovne pretpostavke za optimizaciju konstrukcijskih rješenja izdvajaju se pretežno iz područja funkcionalnosti, tehnologičnosti i eksploatibilnosti proizvoda. Najveći utjecaj na tehničku kvalitetu drvnog proizvoda imaju ugrađeni drvni i nedrvni materijali i uspješno prilagođavanje adekvatnom tehnološkom procesu. Vrsta drvnog materijala i njegova svojstva, te odabrani konstrukcijski oblici služe za definiranje tehnologije, dok obujam proizvodnje i razina kvalitete ima bitan utjecaj na stupanj automatizacije, tj. na fleksibilnost i tehnologičnost sistema, odnosno na njenu produktivnost. Stupanj podudarnosti s tehnologijom utvrđenog razvojnog stupnja u području određenih konstrukcijskih oblika nazivamo tehnologičnost. Tehnologičnost je jedan od kriterija u provođenju tehnološke analize pri izboru tehnologije. Stupanj tehnologičnosti služi kao pokazatelj razvojnog stupnja tehnološke strukture, te kao pokazatelj uspješnosti pri komparaciji tehnoloških sistema. Gubici materijala u procesu izrade je također važan kriterij pri tehnološko janalizi. Gubici materijala ili tzv. proizvodni »škart« je dio materijala, poluproizvoda ili gotovih proizvoda koji ne odgovaraju propisanim tehničkim zahtjevima ili standardnim uvjetima kvalitete, te se kao takvi ne mogu upotrijebiti za osnovnu namjenu. Javljaju se kao obratci za popravak (reparaciju) ili kao neupotrebljivi. Pregled tehnoloških faza u kojima nastaju greške koje direktno utječu na gubitke u daljnjoj obradi građe Tablica 4 Greške na građi Piljenje Krojenje Sušenje Strojna i elementima građe elemenata i parenje obrada 1. Netočnost dimenzija + + + + 2. Hrapavost površina + + — + 3. Deformacije oblika + + + + 4. Raspukline i pukotine — — + — 5. Promjene boje i konzist, — — + — |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 56 <-- 56 --> PDF |
U doradnim pilanama i krojačnicama građe tvrdih listača proizvode se elementi iz piljene građe. Ovisno o programu piljenja, kvaliteti i dimenzijama građe postižu se iskorištenja u rasponu 40 ... 55°/o. Ukoliko se istovremeno kroje i kratice (popruge) tada je iskorištenje samica hrastovine i do 60°/», a kod bukovine s udjelom zdrave neprave srži i do 80%. Dakako da su podaci o iskorištenju građe III klase znatno niži a u kvalitativnom smislu utječu na sekundarne gubitke u fazama sušenja i finalizacije. U doradnim pilanama se proizvode elementi za poznatog i nepoznatog kupca, dok se u krojačnicama finalnih pogona proizvode elementi uglavnom za vlastite ptorebe, a kratice kao nuz proizvod isporučuje se tvornicama parketa, ili se finaliziraju tehnikama lijepljenja. Struktura iskorištenja piljenih elemenata hrastovine i bukovine u tri tvornice masivnog namještaja u Hrvatskoj Tablica 5 Tvornice namještaja t Faza prerade 4000 m:,/god. 2400 mVgod. 2870 m:! god. građe-elemenata :M 87´ S 90 G 88´ i i % G <>/„ I % G % T <> G "„ Doradna pilana 100 0 100 0 Krojačnica finale 100 0 Gruba strojna obrada 85,4 14,6 87,4 12,6 82,9 17,1 Gubici nadmjere* (primjena kornere, deb.) 82,2 3,2 83,1 4,3 80,1 2.8 Fina strojna obrada 75,7 6,5 78,1 5,0 72,1 8,0 Ukupni gubici — 24,3 — 21,9 — 27,9 I = Iskorištenje; G = Gubici Pokazatelji u tablici govore o tzv. uvjetnim gubicima, tj. o onim elementima, koji ne odgovaraju osnovnoj namjeni, već se naknadno prepravljaju ili odbacuju. 5. STUPANJ RACIONALNOG KORIŠTENJA SIROVINA U PROIZVODNJI NAMJEŠTAJA U okvirima problematike racionalnog gospodarenja osnovnim materijalima u proizvodnja namještaja nalazimo tri područja poslovnih aktivnosti koje direktno utječu na stupanj iskorištenja drvnih materijala, to su: — Razvoj i oblikovanje proizvoda gdje se vrši kvalitativno definiranje proizvoda i izbor materijala za izradu. Uštede zbog promjena planiranja u strukturi proizvoda ovdje mogu biti najveće, stoga je i značaj ove aktivnosti u formiranju proizvodnih prijedloga vrlo velik. — Tehnološka priprema izrade gdje se vrši adaptacija novodizajniranog ili eksterno uvedenog proizvoda na postojeću tehnologiju i pogonske standarde materijala. U ovoj fazi se konkretiziraju konstrukcijska rješenja i specificira materijal za nabavu. 490 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Qg = lov/* r-:—:—fožV Ulaz građe Iskorištenje građe gubici (%) ° Gu = 3,6..4,5 Ulazni, skladišni i transportni gubici građe Qe = 100% Gk= 45 60 Gubic i krojenja u elemente Iskorištenje elemenata Go=12,6..17,1 Gubici finalne grube obrade elemenata Gn= 2,8..4,3 Gubici nadmjere primjenom komercijalnih debljina građe Gf- ^.... 8 Gubici finalne mehaničke i površinske obrade Primarno iskorištenje= građa-elenenti li Gi li - 35,5...51,4%; Gi = 48,6...64,5% Sekundarno iskorištenje « elementi-nsiajoštaj 12 G2 12 = 72,1...78,1%; G2 = 21,9...27,9% SI. 1. Shema strukture gubitka piljene građe u procesu krojenja i finalizacije (Snimljeno u tri tvornice namještaja u Hrvatskoj u razdoblju 1987 90) — Operativna priprema i njeno izvođenje od planiranja rokova, načina lansiranja naloga, redoslijed izvođenja na pr. krojenja materijala za više različitih proizvoda itd. može imati indirektan utjecaj na iskorištenje. Tehnologija i postupci krojenja, kao i ostale faze obrade utječu na daljnje gubitke, međutim ti su gubici na iskorištenju osnovne sirovine manjeg opsega. Proizvodnju namještaja možemo promatrati s aspekta finalizacije masivnog drva, odnosno finalizacije ploča. Razvoj finalizacije masiva zaostajao je do 1975. godine za razvojem pločastog namještaja, kada su intenzivirane aktivnosti na povećanju finalizacije masiva u smislu proizvodnje masivnog namještaja i stolica. Karakteristika tog razdoblja je preorijentacija mnogih pilana u proizvodnju piljenih tzv. namjenskih elemenata. Nastali gubici uglavnom su posljedice netočnosti obrade u primarnoj preradi te deformacijama oblika, raspucanosti, skorjelosti i pukotinama nastalim u procesu sušenja. Prilagođavanje standardnim debljinama građe, naročito pri izradi tanjih elemenata uzrok je tzv. gubicima nepotrebne nadmjere za obradu. Sekundarni gubici (»totalni škart«) iznose svega 5 ... 8%. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Opravdane primjedbe upućuju se na praktične pokazatelje iskorištenja prilikom krojenja građe u namjenske elemente. Razlog tome je taj, što proizvođač namještaja snosi troškove prerade građe u elemente nezavisno od stupnja njenog iskorištenja. Koliko se gubi kvalitetne građe pri krojenju u namjenske elemente mogu ilustrirati rezultati jednog istraživanja autora, koji je eksperimentom krojenja samica provjerio rad pedesetorice najboljih pilanskih radnika krojača. Pregled rezultata eksperimentalnog krojenja samica za program elemenata različitih dimenzija Tablica 6 1987 19 88. Realno Realno Optimalno Optimalno 1. Broj piljenica — krojača 24 26 2, Površina piljenice m2 1,08352 1.09515 3. Površina elementa m2 0,64800 0,76800 0,63692 0,76800 4. Površina otpadaka m2 0,43552 0,31552 0,45823 0,32715 5. Količinsko iskorišt. */o 59,80 70,88 58,16 70,13 ´/(. 6. Količinski otpad 40,20 29,12 41,84 29,87 7. Vrijndn. iskorišt. Din 5.114 6.343 5.231 6.343 8. Vrijednos. iskor. KVo 80,62 100 82,47 100 Pri krojenju bilo je moguće primjeniti bilo koji redoslijed operacija pri raspiljivanju tj. za paralelnost i pravokutnost propiljaka. Rezultati istraživanja pokazuju da je s najstručnijom radnom snagom moguće 58,26... 59,80%> piljenu građu I/II klase namjenski iskoristiti za elemente, a 40,20... 41,84% predstavlja manju količinu kratica, sitni otpad i piljevinu. Primjenom suvremene tehnologije krojenja putem elektroničkog računala količinsko iskorištenje građe može se povećati za 11,08 ... 11,97% u korist namjenskih elemenata, što bi se inače preradilo u kratice čija vrijednost je znatno niža. Suvremena tehnologija može poboljšati vrijednosno iskorištenje od 17,53 ... 19,38%>, što pokazuju rezultati provedenog eksperimentalnog krojenja. 6. KVALITETA OSNOVNIH MATERIJALA ZA NAMJEŠTAJ VIŠE KVALITETE Visokovrijednim oblikovnim i konstrukcijskim rješenjima treba pridružiti i visokovrijedne drvne i nedrvne materijale namijenjene izradi namještaja. Standardizacija u vezi kvalitete materijala za namještaj obuhvaćena je u nas sada važećim stndardima. Materijali koji se ugrađuju u namještaj trebaju zadovoljavati uvjete kvalitete gotovog proizvoda. Prethodno ispitivanje bitnih svojstava za njegovu primjenu olakšavaju rad konstrutoru pri izboru i određivanju konstrukcijskih rješenja i drugih tehničkih instrukcija za njegovu obradu i 492 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 59 <-- 59 --> PDF |
sastavljanje. Međutim, standardizirana klasifikacija i dopuštene greške u materijalu za izradu služi za ocjenjivanje več gotovog proizvoda, te ne mogu direktno poslužiti za provođenje ulazne kontrole, njenu lokaciju, kontrolne radove, i metode ispitivanja njihovih svojstava. Razlog tome su rezličiti kriteriji za pojedine karakteristike finalnog proizvoda, a posebno onog za koji estraži viša kvaliteta. Ovisno o funkciji i zahtjevima kvalitete proizvoda, potrebno je odrediti karakteristike kvalitete materijala, te ih prije upotrebe provjeriti. qui r.-< O B P´. FAKTORI VB1JEDE0STI SI. 2. Prikaz utjecaja strukture proizvoda kao faktora kvalitete na njegovu vrijednost 4 InovBcije 1 * UAČELA KONSTRUIRANJA 4^ j^j Racicn&HzBcije RAZINA KVALITETE SI. 3. Pozitivna dinamika u kvaliteti proizvoda postiže se inoviranjem ili racionalizacijama, t). djelovanjem na sniženje troškova i podizanje razine kvalitete |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 60 <-- 60 --> PDF |
7. SPECIJALIZACIJA, PODJELA RADA I KOOPERACIJA Velikim nefleksibilnim sistemima nije moguće jednostavno provoditi politiku diverzifikacije tj. proširenja programa gotovih proizvoda prema zahtjevima tržišta. Otuda se javlja napuštanje proizvodnje određenog asortimana tj. neiskorištenost strojeva i faza obrade tehnički i tehnološki nezastarjele opreme. Međutim, ista oprema može uspješno poslužiti za tržišno zanimljive poluproizvode i usluge, odnosno za kooperaciju s drugim proizvođačima finalnih proizvoda. Pojednostavnjenje proizvodnje poluproizvoda ili gotovih proizvoda sužavanjem asortimana jedna je od metoda speci, jalizacije. Tehnološka specijalizacija predstavlja usmjeravanje proizvodno- orgamzacijskih aktivnosti na uži asortiman proizvoda u cilju niza prednosti: vezanje manje osnovnih i obrtnih sredstava, veće iskorištenje kapaciteta, postizanje ušteda u troškovima proizvodnje, jednostavnije planiranje i realizacija proizvodnje i dr. Najveći nedostatak specijalizacije je suženje ponude tj. smanjenje fleksibilnosti u variranju asortimana, s time i adaptacije tehnologije na asortiman drugačijih konstrukcijskih oblika ili usluga. S aspekta podjele rada na specijalizaciju dijelova i sklopova složenih proizvoda, odnosno gotovih proizvoda javlja se vrlo složena problematika u uspostavljanju novih odnosa interne i eksterne podjele rada. Prestrukturiranjem klasičnog tehnološkog modela dolazi do dislokacije specijalizirane proizvodnje istovrsnih ili srodnih poluproizvoda s vlastitim ulazom i izlazom. Proizvodne jedinice svode se na razinu tehnoloških podsistema ili faza obrade. Razvijanjem neposredne kooperacije specijalizira- St. 4. Najvrednija sirovina primjenjuje se za visokovrijedne finalne proizvode kao što je namještaj i unutarnja oprema zgrada |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 61 <-- 61 --> PDF |
SI. 5. Muzejski primjerak rustikalne blagovaoničke garniture i pokušaj preoblikovanja uz isticanje tehničkih osobina hrastovine (Design i izvedba prototipa S. Tkalec) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 62 <-- 62 --> PDF |
nih relativno malih ali fleksibilnih pogona s također specijaliziranim sastavi jaonicama, odonsno pogonima za finiširanje i kompletiranje gotovih proizvoda, nameće se tendencija fizičkog smanjivanja tvornica finalnih proizvoda, a otvara se mogućnost diverzifikacije programa gotovih proizvoda do zadovoljenja individualnih zahtjeva potrošača. Takvu preorijentaciju moguće je ostvariti poticanjem nove podjele rada u okviru tržišnih međuveza između dobavljača i dijelova, sklopova i usluga, te ispručioca gotovog namještaja. Ponuda specijaliziranih pogona postaje predmet internacionalizirane tržišne razmjene, te se napuštaju interni kriteriji za različito vrednovanje domaćeg i inozemnog tržišta. Izbor ili podjela, te prihvaćanje programa obrade indirektno predstavlja jedan vid podjele rada, jer struktura programa i mogućnost njegova plasmana direktno utječe na sve proizvodne i tržišne ativnosti. Međutim podjela programa ne znači i podjela tržišta, jer se unutar specijaliziranih poduzeća javlja neminovna konkurencija sa sličnim programima, te oni postaju predmet nadmetanja u kvaliteti i cijenama. Na to utječe i stupanj razvijenosti proizvodnih sistema i njihova nezavisnost. Oblikovanju tehnoloških sistema ili podsistema prethodi strukturno i operativno planiranje programa. Strukturno planiranje pristupa se na osnovu strateških elemenata za kvalitativno novi asortiman, odnosno na osnovu taktičkih pristupa traženju novih varijanti postojećih proizvoda. Operativnim planiranjem se određuju optimalne količine s gledišta apsorpcije tržišta, količinski odnosi unutar asortimana, stupanj vlastite specijalizacije, zastupljenost kooperacije, dinamika isporuka, dopuna, izmjena i dr. Izbor i podjela programa vrši se na osnovu analize uvjeta proizvodnje i provedene tehnološo-ekonomske analize koja daje sigurne procjene da je program proizvodno i tržišno prihvatljiv. Jedna od ključnih aktivnosti u provođenju tehnološke analize je izbor tehnologije o kojoj direktno ovisi uspješnost realizacije programa. Naša poduzeća, naročito ona u sirovinskim područjima imaju otvorene mogućnosti da razvijaju specijalizirane pogone s poluproizvodima niže faze prerade kao npr. ncfiniširani poluproizvodi namijenjeni industriji namještaja, dok proizvođači finiširanih gotovih proizvoda afirmirani u svijetu, trebaju dalje razvijati ovu proizvodnju u sui´adnji sa specijaliziranim polufinalcima iz zemlje i svijeta i to na razini svjetske produktivnosti kvalitete i cijena. Prozvođači finalnih proizvoda iz hrastovine su u znatno povoljnijem položaju u pogledu mogućnosti plasmana svojih proizvoda iz osnovnog razloga, što je hrastovina posebno vrijedan i cijenjen materijal. U današnjim nekonjukturnim razdobljima u svijetu finalni proizvodi iz hrastovine imali su konstantno svoje mjesto na svjetskom tržištu. Primjedbe o niskim cijenama i neakumulativnosti izvoznih programa treba usmjeriti na našu unutarnju dezorganizaciju, slabu opremljenost i nisko stručno obrazovanje kadrova. Uvođenjem tržišnih principa poslovanja istovremeno će se javljati potreba za kooperacijom od primarne do finalne proizvodnje, u tom smislu će specijalizirana poduzeća biti ona koja će moći odgovarati zahtjevima tržišta uz postizanje pozitivnih ekonomskih efekata. 496 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 63 <-- 63 --> PDF |
"»JKSJ*: ´ X e3 *&*>-, S/. 6. Izrada složenijih modela rustikalnog i stilskog namještaja iz hrastovim zahtijeva visoko specijaliziran stručni kadar |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 64 <-- 64 --> PDF |
8. ULOGA TEHNOLOŠKOG INŽENJERINGA MATERIJALA Značaj primjene drva i drvnih materijala u izradi namještaja navodi nas na razmišljanje o intenzivnijem bavljenju inženjeringom materijala koji treba započeti kod rasta drva i nastaviti se u toku procesa prerade. Neka svojstva masivnog drva možemo modificirati u cilju poboljšanja njegovih tehničkih svojstava, na pr. djelovanjem kemijskim sredstvima u cilju njegove stabilizacije, povećanja trajnosti, savitljivosti, zapaljivosti, zaštite od propadanja i dr. Tehnološki inženjering mterijala došao je do izražaja pri modifikaciji ploča od usitnjenog drva, gdje se prema zahtjevima konstrukcije stvaraju brojne kombinacije ploča za razne namjene. Osnovni zadaci tehnološkog inženjeringa materijala obuhvaćaju: — Istraživanje i razvoj novih materijala, poluproizvoda i supstituta s aspekta primjene u proizvodnji namještaja. — Poboljšanje svojstava materijala raznim tehnikama u cilju podizanja upotrebnih vrijednosti. — Provođenje analiza utrošaka materijala u cilju provjera ušteda i gubitaka. — Usklađivanje racionalne primjene materijala sa zahtjevima kvalitete. — Praćenje trendova u oblikovanju namještaja u cilju prognoziranja budućeg razvoja i potrošnje drvnih i nedrvnih materijala. SI. 7. Hrastovina iz naše zemlje izvozi se diljem svijeta i cijeni se kao visokokvalitetno drvo za izradu najvrednijeg namještaja (Blagovaonička garnitura »Palace« — Euroom, Belgija) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Na uspješnost tehnološkog inženjeringa materijala može utjecati organizacija upravljanja nabavom i zalihama materijala tj. operativno planiranje rokova i količina isporučenog materijala. Povećanje stupnja automatizacije prerade usporedo povećava zahtjeve organizacije u upravljanju materijalima i održavanju postrojenja, tj. dobiva više upravljačko-operativni značaj, te organizacija postaje podređena zahtjevima potrebnnih tehnoloških procesa u okviru suvremene fleksibilne tehnologije. Upravljanje i posluživanje tehnoloških linija i automata postaje aktivnost visoko obrazovnih i specijaliziranih tehnologa. Idealizirani organizacijski modeli koji nisu primjereni i usklađeni s realnim tehnološkim sistemima ostaju teorija bez mogućnosti primjene u praksi. Razne simulacije taktičko-operativnog planiranja nabave i upravljanja zalihama daju vrlo dobre fiktivne rezultate, međutim poremećaji nastaju po uvođenju realnih svakodnevnih smetnji u sistem planiranja nabave ili upravljanja zalihama. 9. ZAKLJUČAK Osnovni preduvjet za perspektivnu primjenu masiva u proizvodnji namještaja jest kvalitetna razina proizvodnog programa koji svojem akumulativnošću može pokrivati cijenu kvalitetnog repromaterijala, kao i suvremena fleksibilna tehnologija koja garantira visok stupanj tehnologičnosti i osigurava ekonomičnu proizvodnju. Pilanska prerada drva bazira pretežno na domaćoj tehnologiji niskog razvojnog stupnja, koja nema izgleda da se vlastitim snagama unaprijedi. Trenutno nismo u stanju financirati niti projekt razvoja strojogradnje za drvnu industriju, što znači da ćemo do daljnjega ovisiti o transferu tehnologije, što će nas indiretno ograničavati u razvoju vlastitih tehnoloških inovacija. Primjena građe niže kvalitete tj. ona koja se ne izvozi zahtjeva dodatne tehnološke zahvate da se oplemeni raznim tehnikama lijepljenja, što utječe na dodatne investicije u opremu i pad produktivnosti rada. Da li ti dodatni troškovi kompenziraju razliku u cijeni prema prvoklasnoj građi, potrebno je analizirati, jer to ovisi indvdualno o složenosti konstrukcijskih oblika i troškovima izrade. Ako je trupac kao sirovina 100%, od njega u finalnom proizvodu ostane samo 12,5°/i> (Merzelj, LES 11—12/89) zar to nije problem za razmišljanje? Od proizvođača ploča se traže iverice visoke kvalitete, koje se neće nakon furniranja raslojavati, koje će imati vrlo finu strukturu vanjskog površinskog sloja u cilju oplemenjivanja tankim furnirima, folijama i papirima. Uz drvne materijale potrebno je istaknuti istovremenu potrebu za razvojem i unapređenjem prateće proizvodnje nedrvnih materijala, to su prije svega ljepila, okovi i materijal za površinsku obradu. Za intenziviranje vlastitog inženjeringa materijala treba naglasili, da sadašnje pretežno formalne i pasivne aktivnosti referenata materijala u okviru tehnološke pripreme proizvodnje treba transformirati u smislu inženjeringa materijala, time će se također ukazati i potreba da se njihovo 49S |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 66 <-- 66 --> PDF |
radno mjesto premjesti iz kancelarije u tehnološki laboratorij i pogon proizvodnje. Na taj će se način inovativni pristupi u projektiranju i konstru iranju realizirati u praksi kao nova tehnološka otkrića. LITERATURA 1. Alić, O.: Uvjecaj izbora materijala i konstruktivnih rješenja na kvalitet namještaja, Zbornik »Kvalitet savremenom namještaja«, Savez za unapređe nje kvalitete proizvoda i usluga Srbije, Beograd 1979. 2. Gehrts , E.: Mitteldichte Faserplatten (MDF) in der anwendung, Holz-Zentralblatt 58/1987. 3. Kisseloff , P.: Entwicklungstendenzen in der Technik des Mobelhaus in Westeuropa in den nachsten 10 Jahren, Holz als Roh und Werkstoff Springer- Verlag 27 (9) 1979. 4. Kovače v id, M.: Bitni parametri svojstava ploča iverica za potrebe industrije namještaja, Zbornik radova sa savjetovanja, Velika Gorica, 1987. 5. L u 1 j k a, B., T u r k u I i n, H.: Tradicionalna primjena hrastovine, Glasnik za šumske pokuse 3/1987. 6. L u 1 j k a, B.: Trendovi razvoja tehnologija i primjene materijala u drvnoj industriji, Šumarski fakultet, Bilten ZIDI 17 (1) 1989. 7. P r k a, T.: Iskustva u proizvodnji elemenata iz hrastovine, Drvna industrija 25 (7—8) 1974. 8. T k a 1 e c, S.: Mogućnost perspektivnog razvoja primjene masiva u proizvodnji namještaja, Drvna industrija, 25 (9—10) 1974. 9. Zupčević , R.: Proizvodnja grubih obradaka iz bukovine, Drvna industriia 25 (7—8) 1974. 10. ***: Program razvoja proizvodnje pokućstva iz masivnog drva 1986. do 1990. godine, PZ »Exportdrvo«, Zagreb, 1986. 11. ***: Materials and components. Magnum publications, Furniture Manufacturer 54 (4) 1989. 12. ***: Deutsche Spanplattcn Industrie Wachst Wieder, Material + Technik, Vcrlag, Ritthammer, Nurnberg 12/89. 13. ***: Erliches Design contra furnierte Gemiitlichkeit, Mobel Kultur, Holzmann Verlag, Hamburg 3/1989. 14. ***: Informacija o kretanju proizvodnje, realizacije i zaliha proizvoda šumarstva i drvne industrije u 1989. godini, PKT Beograd, 1990. The Use of Oak-wood in the Manufacture of High Quality Products S u m m a r y Production of finished goods from hard broadleaved species in Yugoslavia lags considerably behind West-European countries. In order to improve v/ood- conversion industries, with the introduction of market concepts in all phases of busness, it is also necessary to carry out technological re-structuring. New production programmes, product structure and quality requirements determine the complexity of the technological process, namely they define the manufacturing technology. The qualitative value of the finished products depends directly on the incorporated basic an ancillary materials. However, the price of the product is directly influenced by the rational use of basic materials, achieved by optimization of expenditure. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Yugoslavia is well known in the world as a manufacturer of solid wood furniture and chairs, and in Europe as the greatest exporter of broadleaved sawn- wood. We are also known for high prices which is mainly the result of low utilization of logs and timber, obsolete manufacturing technology an inadequate organization of production. Investigation has confirmed that with the application of modern technology, i.e. computer, quantitative utilization of timber can be increased by 128/o in favour of specific-purpose component parts. Rationalization of manufacture and usage is particularly important in the case of pedunculate oak-wood which is listed as first-class timber for the manufacture of the final product. The basic pre-condition for the perspective use of valuable broadleaved species is the high-quality level of production programmes which will, with their rate of capital formation, be able to cover the costs of material and conversion. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 68 <-- 68 --> PDF |
DESETI SVJETSKI ŠUMARSKI KONGRES Deseti svjetski šumarski kongres održava se u Parizu od 17. do 26. rujna 1991. godine u Kongresnoj Palači, Park Maillot, pod motom »ŠUME NASLIJEĐE ZA BUDUĆNOST« Obavještavamo sve zainteresirane organizacije, znanstvenike, stručnjake i dr. da smo u ŠUMARSKOM LISTU broj 9—10/1990. dali PROGRAM KONGRESA u kojem je naznačeno: 25 tema i 95 pitanja grupiranih u 6 područja, te druge važnije naznake. Uredništvo |