DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 48     <-- 48 -->        PDF

U SUSRET 150-oj OBLJETNICI HRVATSKO-SLAVONSKOGA
ŠUMARSKOG DRUŠTVA


TROJICA OD BROJNIH ZASLUŽNIH LUGARA


Kako rad nekog stroja ovisi o ispravnosti
na´jmanjeg kotačića, a često i pojedinog
vijka, tako je i u šumskom gospodarstvu
često presudan rad i zauzetost
za šumu lugara. Njihov rad redovno pada
u zaborav s njihovim odlaskom u mirovinu.
Tek tu i tamo ostaje zapisano njihovo
djelovanje. Ovom prilikom sjetit
ćemo se nekih od njih, od onih o kojima
je ostao zapisani trag u našem
stručnom tisku. To su Blaž Vincetić,
Ivan Tomljenović i Antun Barhanović.


Blaž Vincetić bio je lugar Brodske
imovne općine. U Šumarskom listu
1885. (str. 262) objavljeno je njegovo
opažanje kako su u šumi Kusari 1877.
godine, kada su hrastova stabla bila
puna gubarovih jaja ta jaja na prirodan
način uništena. Spremajući se na uništenje
jaja Vincetić je zapazio da ih je
danomice sve manje. Kako je u šumi
uočio velik broj čvoraka, pomislio je,
da ih oni žderu. Da se to provjeri, ubio
je jednog i našao da je pun gubarevih
jaja. Tijekom zime čvorci su u cijelosti
očistili šumu od gubarevih jaja.


Ivan Tomljenović našao je
mjesto u Šumarskom listu, odnosno
njegovom prilogu Lugarskom vjesniku
1912., jer je prigodom umirovljenja o dlikovan
srebrnim križ em z a
zasluge , dodjeljenom mu od cara Franje
Josipa I. Tomljenović je nakon rada
na raznim mjestima (5 godina bio
je oružnik tj. žandar a zatim lugar u
raznim mjestima) 1895. godine došao na
dužnost »nadziratelja biljevišta Sv. Mihovil
i Kesten pod Vratnikom, rasadnika
Kr. nadzorništva za pošumljenje pri


morskog krasa u Senju«.


Antun Barhanović bio je općinski
lugar u Bolu na Braču. Godine
1956. Šumarski klub Društva inženjera
i tehničara Dalmacije 1956. godine postavio
je kao priznanje za njegov rad
i skrb na podizanju, a posebno čuvanju
kultura, mramornu ploču na stijeni s
južne strane Vidove gore na mjestu Čorkić
Glasvica ili Podborje. To je zabilježio
Mate Rajči ć u Šumarskim novinama
1956. godine (br. 9—10.).


Oskar Piškorić