DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 41 <-- 41 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER UDK 639.1 (Capreolus c.) Sum. list CXIV (1990) 475 ODSTRELNA ZRELOST SRNEĆE DIVLJACI Dominik RAGUŽ* SAŽETAK: Izračunavanjem tečajnih stopa ekonomičnosti za svaku godinu starosti od 1—7, te izračunavanjem prosječnih stopa istih podataka dobijemo prirast, maksimum i pad vrijednosti financijskih rezultata. Kada njihove vrijednosti prenesemo na koordinate, dobit ćemo krivulju tekućih i krivulju prosječnih stopa ekonomičnosti. Tamo gdje se te dvije krivulje sijeku dobivamo optimalnu financijsku odstrelnu zrelost srneće divljači u dotičnoj godini. Kalkulacija se temelji na svim prihodima i svim troškovima. Srnjake kapitalnih rogova treba pustiti da ostare zbog trofeja. Financijska odstrelna zrelost srnjaka opada kada oni navrše 4 godine života. Ključne riječi: Odstrelna zrelost, stope ekonomičnosti. UVOD Baranja ima dobre stanišne i klimaske uvjete za uzgoj srneće divljači. Trofeji sa zlatnim medaljama, odstrijeljeni u tom lovištu, potvrđuju kvalitetne mogućnosti baranjskih lovišta. Kvalitetniji trofeji potječu iz područja koja nisu ugrožena poplavom. Obilna ispaša osigruana je na vlastitim i drugim površnama, na kojima se uzgajaju poljoprivredne kulture. Tijekom zime daje se srnećoj divljači obilna dodatna hrana. Hrana se daje u hranilištima koja su tako napravljena da drug divljač ne može uzimati tu hranu. To omogućuje kontrolu uzimanja hrane. Pored toga divljač obilato koristi raznovrsne plodove, prirodnu pašu i brst. Voda i sol osigurani su prema potrebi. KRETANJE TEŽINE TIJELA PREMA DOBI SRNEĆE DIVLJACI Da bi se izvršila kalkulacija troškova i prihoda za svaku godinu od prve do sedme godine starosti, morali smo istražiti srednje tjelesne težine po spolu za svaku godinu starosti. Podaci o dobi i težini postojali su samo po skupinama i to za lanad, dvogodišnja grla, starosti 3—5 godina, te šest godina i više. Za potrebe rješenja ovih problema izmjereno je ukupno 495 grla srneće divljači. Metode uzimanja podatka organizirao je Mr. Đ. N ikolandić . Da bismo dobili tjelesne težine za svaku godinu starosti, iz * Doc. dr. Dominik Raguž, Šumarski fakultet, Zagreb, Šimunsca c. 25 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 42 <-- 42 --> PDF |
vršena je interpolacija podataka na osnovi navedenih skupina. Nakon mjerenja, odnosno obrade podataka napravljen je i grafički prikaz rezultata (graf. 1). Iz tih podataka vidi se da tjelesna težina kod srneće divljači kulminira u petoj godini starosti. Graf; 1 DOff t TEŽINA TIJELA trend nt to 21 "9 ^0^**~ "**—* SftNjACI IS s ^ %nne li 12 izti*l3,6´l,t*-Q,S** 3 // Ycx*tf,7´l,2x-qjJi2 S 3 1 1 r 2 3 < | f | t 1 Podatke smo izravnali jednadžbom općeg oblika: Ycx = a + bx + cx2 Na osnovu tih rezultata dobiven je parabolični trend. Iz njega se mogu očitovati težine za svaku godinu starosti. KALKULACIJA TROŠKOVA I PRIHODA SRNEĆE DIVLJACI Sovjetski znanstveni radnik Jurgenso n (1968) nalazi da je jednom grlu divljači za 24 sata potrebno hrane koja teži S°/» od brutto težine vlastitog tijela. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Za raspodjelu troškova ishrane srneće divljači uzeli smo faktor 8´%> od brutto tjelesne težine, odnosno po spolu i za svaku godinu starosti. U kalkulacijama smo pretpostavili fond srneće divljači od tisuću grla omjera spolova 1:1. Fond je raznovrstan po klasama starosti prema procjeni stanja u lovištu tijekom lovne 1968/69. godine. Tako smo izračunali sumu troškova za ukupan broj grla u svakoj klasi starosti od prve do sedme godine. Troškovi su ustanovljeni po grlu i sumarno. Istim ključem raspodijelili smo i troškove izgradnje i održavanja lovnih objekata. Ti su troškovi iskazani u tablicama po vrst troškova, po spolu i klasama starosti (tablica 3). Troškovi odstrelnog fonda iznose 274.898,18 dinara, a prihodi istog fonda ostvareni su u iznosu od 383.968,30 dinara. Razumljivo, nakon ustanovljenja troškova učinjena je i kalkulacija prihoda po spolu za svaku godinu starosti od prve do sedme za odstrelni fond srneće divljači od 500 grla omjera spolova 1:1. Vidi se da je ostvaren pozitivan financijski rezultat od ukupnog odstrelnog fonda u iznosu od 109.070,12 dinara. Zatim je u posebnim tablicama izrađena kalkulacija prirasta troškova i prirasta prihoda po spolu i godinama starosti. Radi ograničenja prostora te tablice su izostavljene. FINANCIJSKA ODSTRELNA ZRELOST SRNEĆE DIVLJACI Ovaj rad temelji se na teoriji sječne zrelostije obradio B. Kraljić (1952). Prema istom autoru kalkulacije financijskih rstopa ekonomičnosti računate su po formuli: šumskeezultata sastojine i utvrđi koju vanja + Fr = CPa — CKa ± e = + Fr CK 100 pri čemu: — Fr označuje tečajni godišnji finacijski rezultat u dobi »a «, — CPa označuje tečajnu godišnju cijenu proizvodnje u dobi »a«. — CKa označuje tečajnu godišnju cijenu koštanjaa u dobi »a«, — » a « onzačuje broj godina proizvodnje i — » c (c predstavlja stopu ekonomičnosti. Računanje financijskih rezultata prikazano je u tablicama 3, 4, 5 i 6, po spolu za svaku godinu starosti. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Tekuća stopa ekonomičnosti Srnjaci Tablica 1 Godina CK CK CP + Fr + r°/» L 1 2 3 4 5 6 7 105,40 197,70 172,71 90,73 104,80 107,30 102,40 101,00 92,50 72,15 281,85 1.350,40 640,70 18,50 —311,20 —29,60 —12,90 —125,55 + 109,14 + 1.259,67 + 535,90 —88,80 —199,20 —71,40 —12,23 —63,50 + 63,19 + 1.388,37 511,35 —82,75 —195,10 —70,10 Tekuća stopa ekonomičnost i Srne Tablica 2 Godina CK CK CP + Fr ± i*/o 1. 1 2 3 4 5 () 7 105,40 198,40 172,41 80,49 92,58 95,79 95,19 94,59 92,50 85,10 227,55 153,55 166,50 155,44 144,30 133,20 —12,90 —113,30 +55,14 +73,06 +73,92 + 59,65 +49,11 +38,61 —12,23 —57,10 +31,98 +90,76 + 79.84 + 62,27 + 51,59 + 40,81 Prosječne stopeSrnjaci ekonomičnosti Tablica 3 CK CK´ CP CP´ + -Fr EV L 105,40 105,40 92,50 92,50 —12,90 —12,23 1 303,10 151,55 164,65 82,32 —69,23 —45,68 2 475,81 158,60 446,50 148,83 —9,77 —6,16 3 566,54 141,63 1.796,90 449,22 —307,59 + 216,47 4 671,34 134,26 2.437,60 487,52 353,26 + 263,11 + 5 778,64 129,77 2.456,10 409,35 279,58 +215,44 + 6 881,04 125,86 2.139,90 305,70 179,84 + 142,88 + 7 982,04 122,75 2.110,30 263,78 141,03 + 114,89 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 45 <-- 45 --> PDF |
L 1 2 3 4 5 6 7 Prosječne stope ekonomičnosti Srne Tablica 4 CK CK´ CP CP´ —Fr E°/o 105,40 303,80 476,21 556,70 649,28 745,07 840,26 934,85 105,40 151,90 158,73 139,17 129,85 124,17 120,03 116,85 92,50 177,60 405,15 558,70 725,20 880,60 1.024,94 1.158,14 92,50 88,80 135,05 139,67 145,04 146,76 146,42 144,76 —12,90 —63,10 —23,68 + 0,50 + 15,19 +22,59 + 26,39 +27,91 —12,23 —41,54 —14,91 + 0,39 + 11,69 + 19,19 +21,98 +23,88 DDWHKA TKAM: I HOSJKTE SKJE HtNMOCSn: Graf . LEGENDA prosječn a stop a ekonomičnosti tekuća stop a ekonomičnosti 200 Godine starosti 479 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Prethodno smo izračunali tečajne stope ekonomičnosti za srnjake, za svaku klasu starosti, a zatim za srne. Kod srnjaka tečajna stopa ekonomičnosti ima najvišu vrijednost kada srnjak navrši tri godine starosti. Poslije četvrte godine starosti stope naglo opadaju. Kod srna tečajna stopa kulminira također u trećoj godini starosti. Nako toga izračunate su prosječne ekonomičnosti. Vidi se da prosječne stope kulminiraju u presjecištu linija tečajnih i prosječnih vrijednosti. Te smo stope ucrtali na grafikon, a presjecište je obilježeno sa S^. Sa Sj obilježena je kulminacija tečajnih stopa (graf. 2 i 3). Gfuf.2 Srne DINAMIKA TEČAJNIH I PROSJEČNIH STOPA EKONOMIČNOSTI LeSEHOA ZAKLJUČCI Financijska odstrelna zrelost je ona dob u kojoj je sa finacijskog stajališta najopravdanije odstrijeliti neko grlo srneće divljači. — Odstrelna zrelost srnjaka, sa financijskog stajališta nastupa onda kada srnjak navrši četiri godine starosti. Troškovi su veći od prirasta prihoda. Izuzimaju se srnjaci čiji su trofeji srebrne ili zlatne medalje. — Srne pokazuju pozitivan financijski rezultat već sa pojavom prve lanadi. No odstrelna zrelost sa financijskog stajališta nastupa negdje između sedme i osme godine, obzirom na prihode reprodukcije. — Moguće je izračunati odstrelne zrelosti sa raznih stanovišta (analogno sječnim zrelostima). — Rad se odnosi na populaciju srneće divljači u Baranji. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 47 <-- 47 --> PDF |
LITERATURA Andrašić , D., 1954: Ekonomska analiza gospodarenja državnih lovišta u NR Hrvatskoj i njihova osnovna problematika, »Lovačka revija«, br. 1, str. 64—73, Zagreb. Brna , L, 1969: Fertilitet košuta i postnatalna smrtnost teladi na »Belju«, »Jelen «, br.8, str. 69—72, Beograd. Brna, J., Munkačević & Đ. Nikolandić 1969: Usmjeravanje dinamike i struktura populacije jelena (C. Elaphus) na »Belju« (1945—1968), »Jelen«, br. 8, Beograd. Car, Z., 1960: Prilog studiji ekonomskih konstanti srneće divljači u NR Hrvatskoj, str. 15, Zagreb. Elisseev , H. V., 1965: Voprosi ohotničego hozjajstva SSSR, str. 27—31, Moskva. Johnson , F. W., 1937: Deer weights and antler measurements in relation to population density and hunting effart. trans II. N. Am. Wildl. Conf. str. 446— -457 Kadija , V., 1956: Prilog studiji ekonomski konstanti jelenske divljači, »Godišnjak instituta za naučna istraživanja u lovstvu«, II i III, Beograd. Kraljić , B., 1962: Trajno iskorištavanje šumskog bogatstva FNRJ u cilju podizanja proizvodnih snaga, disertacija, Zagreb. Kraljić , B., 1952: Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva. Zagreb. Meules, P. & M. Brassard, 1964: Service de la faune du Quebec-Ministere du tourisme, de la casse et de la peche province de Quebec. Nikolandić , Đ., 1968: Embrionalna plodnost srna i smrtnost lanadi u prvih 6 mjeseci starosti kod populacije srna na »Belju«, Bilje. Plavšić , M., 1969: Istraživanja sadašnje najpovoljnije sječne zrelosti u jelovim prebornim šumama, Zagreb. Came Shooting Maturity of Roe-Buck Summary By computing the current economy rates for each year of age from one to seven, and then computing the average rates of these data we can work out the increment, maximum and depreciation in financial results. When their values are shown in co-ordinates we get a curve of the current and a cuvre of the average economy rates. The intersection of these two curves indicates the optimal financial game shooting maturity for roe-buck in that particular year. Calculation is based on all income and all expenses. Roe-bucks with capital horns should be allowed to age because of the trophies. Financial game shooting maturity of roe bucks starts to decline after their fourth year of life. KEY WORDS: Game-shooting maturity, economy rate. |