DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 36 <-- 36 --> PDF |
rede, s tim što se radni učinak standardnih traktora uzme kao osnova za poređenje, onda se dolazi do odnosa koji se kreće do 1:2,72, za traktore i 1:1,72 odnosno 1:2,0 za žičare. Ovi odnosi učinka su značajno manji od odnosa troškova rada za iste grupacije sredstava rada, što ima za posljedicu da jače i skuplje strojeve u fazi privlačenja drveta imaju i veće troškove rada po jedinici proizvoda. Izuzetak u tom trendu su lakši zglobni traktori snage do 65 KW. Prema pokazateljima u tablici 4 za približno prosječne uvjete privlačenja drveta u Bosni i Hercegovini odnosi jediničnih troškova rada se kreću kao što slijedi: standardni traktori 1, laki zglobni traktori 0,78, srednje teški zglobni traktori 1,49, teški zglobni traktori 2,33, žičare KSK 16/20 i ostale žičare 1,82. Pri vrednovanju navedenih podataka treba imati u vidu da se odnosi učinka i troškova mijenjaju sa promjenom uvjeta rada po poznatim zakonitostima. Povećanjem distance privlačenja i obujma srednjeg komada, odnosi se pomjeraju u korist jačih i skupljih strojeva. Međutim, ako se ima u vidu da se navedene vrijednosti odnose na približno prosječne uvjete privlačenja drveta u šumarstvu BiH, i da se ubuduće može očekivati postupno smanjenje prosječnih distanci privlačenja drveta i obujma srednjih komada iz poznatih razloga, onda se sa velikim stupnjem sigurnosti može konstatirati da primjena teških i skupih strojeva u fazi privlačenja drveta nije opravdana ni sa gledišta troškova rada, a posebno ne sa gledišta stupnja oštećenja šume i šumskog zemljišta. Ovu konstataciju naročito i izrazito potvrđuju u tablici 3 navedeni podaci o kalkulativnom i realiziranom učinku. Tako npr., u navedenim prosječnim uvjetima rada i uz uvjet ostvarenja približno istih jediničnih troškova rada, teški zglobni traktori bi trebali da ostvare 167% normiranog godišnjeg učinka, umjesto stvarno realiziranih 63,8%, Kao što proizlazi iz navoda u tablici 3, normirani učinci nisu realizirani ni kod jedne grupacije sredstava rada, što ne znači da su neobjektivni. Nizak postotak realizacije planiranog učinka je rezultat niza propusta u proizvodnji, kao što su neadekvatno ili malo vremensko iskorišćenje sredstava rada, potpuno odsutna ili nekvalitetna priprema rada na terenu itd. Rezultat takvog stanja su povećani jedinični troškovi rada u iznosima 103— 298%> (tablica 4). ZAKLJUČCI Na osnovu iznesenih premisa i brojčanih pokazatelja sažeto se može zaključiti slijedeće: 1. Valorizacija faze privlačenja drveta treba da se shodno zahtjevima struke i vremena vrši po slijedećim kriterijima i prioritetu: (1) stupnja oštećenja šume i šumskog zemljišta, (2) stupnja sigurnosti pri radu uz prihvatljiv stupanj humanizacije rada i (3) nivoa jediničnih troškova rada u fazi privlačenja drveta. 2. Sa gledišta navedenih kriterija, karakteristike ili faktori terena imaju presudan utjecaj na izbor sredstava rada i prateću infrastrukturu u fazi privlačenja drveta. |