DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Dozvoljeni stupanj intervencije pri. izgradnji infrastrukture privlačenja drveta određuje se sa gledišta stabilnosti terena u odnosu na eroziju i klizišta primarno i smanjenja proizvodne površine staništa sekundarno. Konsekvence koje proizlaze iz primjene ovog kriterija su slijedeće: Na šumskim terenima kod kojih je opasnost od erozije i klizišta velika do izrazito velika (geološko-pedološke cjeline IV, V i VI) u principu se ne smije narušavati prirodna suvislost i profil zemljišta. Iz ovog slijedi zaključak da se traktorski putevi na ovakvim terenima smiju razvijati isključivo linijom glavnog pada (bez usjecanja puta u teren), a realizacija privlačenja drveta treba da uslijedi u suhom razdoblju ili zimskom kod zamrznute podloge, kako bi se spriječilo razaranje zemljišnog profila i stvorio proces erozije. Ako se uz ovo primarno opredjeljenje imaju u vidu još dvije poznate činjenice: (1) da je, općenito uzevši, privlačenje drveta traktorom jeftinije u odnosu na privlačenje sa žičarom i (2) da se radni nagib privlačenja drveta traktorom treće generacije (zglobni traktori) kreće od 30—35%, onda se dolazi do zaključka da je granično područje između primjene traktora i žičara na ovim terenima nagib terena od 30—35%. Tehnički posmatrano, u navedenom intervalu nagiba terena geološko-pedoloških cjelina IV, V i VI moguće je primijeniti: — standardne traktore točkaše na nagibima terena 0—10%, u izuzetno povoljnim ostalim uvjetima rada 0—15%, — traktore gusjeničare i zglobne traktore u intervalu nagiba 0—35%. O tome, koji tip traktora treba primijeniti u konkretnoj situaciji, odlučuje kriterij jediničnih troškova, odnosno odnos između troškova gradnje i troškova privlačenja dreveta, s jedne, i radnog učinka na privlačenju drveta, s druge strane. Na terenima geološko-pedološke cjeline I ne postoji opasnost od erozije i klizišta, što dozvoljava mogućnost usjecanja traktorskog puta u teren, odnosno razvijanje traktorskog puta na terenima većeg nagiba od uzdužnog nagiba puta. U tom pogledu ne postoje ograničenja. Međutim, zbog izrazite kamenitosti i stjenovitosti površine terena, troškovi izgradnje puteva, naročito pri usjecanju puta u teren, su izrazito veliki, što ograničava primjenu traktora na strmijim terenima. Izgradnja traktorskih puteva na terenima geološko-pedoloških cjelina II i III je značajno jeftinija zbog relativno dubokog profila zemljišta. Međutim, postoje ograničenja u pogledu opasnosti od erozije, a kod geološko-pedološke cjeline III dodatno se mora uzeti u razmatranje i širina traktorskog puta sa horizontalnom projekcijom škarpi. Tako geološko-pedološka cjelina III sa rastresitom i trošnom podlogom zahtijeva pri usjecanju puta u teren široke škarpe, što kod gušćih mreža traktorskih puteva na strmijim terenima ima za posljedicu značajnije smanjenje proizvodne površine šumskog staništa, a u kišnim razdobljima nisu isključeni ni odroni zemljišta. Uvažavajući naprijed izneseno i na osnovu uspoređenja neposrednih, ukupnih, jediničnih troškova (troškovi gradnje puta, odnosno troškovi montaže i demontaže žičara plus troškovi privlačenja drveta), koji se temelje na normalnom vremenskom iskorišćenju sredstava rada (oko 200 radnih dana godišnje) i objektivnoj proizvodnoj mogućnosti sredstava rada (normirani učinak), u zavisnosti od nagiba terena kod ostalih prosječnih uvjeta |