DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 121 <-- 121 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI DVIJE PUBLIKACIJE JAZU O Tko se kreće po šumi, a osobito ako je sjeo na listinac, teško da jedanput na ogoljenom dijelu noge (ili ruke) nije našao krpelja (šklopca, Ixodes sp.) kako siše krv. Međutim sve do pedesetih godina ovog stoljeća njegova pojava, i »napada na čovjeka, nije privlačila posebnu pažnju. Posebnu pažnju krpelj svraća najprije u Sloveniji (u ljetu 1953. goodine) a zatim u Hrvatskoj (u jesen iste godine), kada je utvrđena veza između uboda krpelja i oboljenja negnojne upale mozga (encefalitisa). Prvi nalaz u Hrvatskoj, potječe iz sela Nova vas kod Križevaca, a zatim i na ostalim područjima, sve do otoka i Istre. Dakako, da se zarazni krpelj nalazi i u ostalim dijelovima naše zemlje, ali su oboljenja utvrđena tek deset i više godina kasnije. Vrijedno je zabilježiti, da krpelj prenose i ovce na migrantskoj paši, pa je tako, npr., utvrđeno, da su ovce iz travničkog područja osim hrane s paše u okolici Donjeg Miholjca prenijele i encefalititni krpelj te ga udomaćili u Travniku. Kao i kod drugih bolesti tako ni virus encefalitisa ne mora kod svakog izazvati upalu mozga. Tako je, npr., uz 25 pacijenata liječenih u zagrebačkoj zaraznoj bolnici (16 oboljelih radilo je u šumi, a 9 je bilo na izletu) od 525 pretraženih osoba kod njih 18 pronađena su antitijela na ovaj virus, dakle u stvari bili su zaraženi. Dodajmo, da od 25 konja također je bilo 10 s pozitivnim nalazom antitijela. Od prvog utvrđenog slučaja krpelj nog encefalitisa (dalje KE) Škola narodnog zdravlja »Andrija Štampar« Medicinskog fakulteta u Zagrebu s ekipom Z. Brudnjak — N. Galinović Weisglass — J. Vesenjak — Hirnjak započela je sa sistematskim istraživanjima KE uz suradnju drugih znanstvenih i zdravstve- KRPELJNOM ENCEFALITISU nih ustanova, od kojih je jedna i Katedra za uzgoj šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Rezultati tih istraživanja u Hrvatskoj do sada su objavljeni u dvije publikacije: 1. TICK-BORNE ENCEPHALITIS IN CROATIA (YUGOSLAVIA) — Krpeljni encefalitis u Hrvatskoj kao 372. knjiga RADA Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1976. godine, i 2. OTOK MLJET, Ekološke i zdravstvene prilike — ISLAND OF MLJET, Ecology and Health Conditions kao izdanje Razreda za medicinske znanosti JAZU, Zagreb 1989. Ova je knjiga i kao sjećanje na 100 godišnjicu rođenja Andrij e Š ta m p a r a, koji je veliku »važnost pridavao povezanosti svih ekoloških činilaca u odnosu na ljudsko zdravlje, kako u Uvodu piše recenzent ove knjige S. Cvetn ić. Nakon što su obrađena neka žarišta KE u kopnenoj Hrvatskoj, a koji su rezultati prikazani u uvodu ovog prikaza, za istraživanje je izabran otok Mljet, dakle lokalitet s drugim ekološkim osobinama nego su bili prethodni. Odmah da navedemo, da je virus KE utvrđen i na cijelom Mljetu, pa i zaraženost ljudi. Zaraženost ljudi očituje se u postojanju protutijela u 1,51´Vo istraženih osoba (njih 728). Zanimljivo je, da su žene zaražene s 2,5l´Vc a muškarci samo s 0,30% što se može tumačiti činjenicom, da se žene više bave ovcama koja je prenosnik KE. U prvoj knjizi je samo jedan ekološki prikaz — Prof. dr. S. B e r t o v i ć a : Ekološko-vegetacijske karakteristike prirodna žarišta KE u Hrvatskoj (str. 79— 98). U tom radu autor je, koji je bio i inicijator te teme u ovoj publikaciji, od 40 do tada registriranih lokaliteta (žariš 555 |