DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 119     <-- 119 -->        PDF

3. Iskustva pookazuju da uspjeh primanja jelovih sadnica ovisi o dobrom
rasadničkom postupku i da nije značajno je li sadnica s golim ili obloženim korijenom.
Vrlo je značajno da se sadnica brzo posadi poslije njena vađenja.
4. Ako nema zastora stare sastojine jeli je potrebno osigurati umjetni zastor.
Ovo još nije dovoljno istraženo, ali neki rezultati, već danas ukazuju na mogućnost
korištenja trepetljike u tu svrhu.
Preborni način gospodarenja je optimalan za jelove šume i tamo gdje se sada
provodi potrebno ga je podržati, a gdje se ne primjenjuje potrebno ga je uvesti.
Stablimičan način prebiranja ima prednost pred grupimičnim. Kod odluke o načinu
prebiranja valja uzeti u obzir stanišne prilike.


Tako je na primjer uzgojna strategija u Hrvatskoj za staništa s geološkom
podlogom vapnenca — stablimičan prebor, a za staništa silikatne poodloge —
grupimičan prebor.


Kod uzgojnih zahvata u jelovim šumama treba voditi računa o omjeru smjese
s težnjom mješovitim sastojinama s većim učešćem bukve.


Za preborni način gospodarenja nisu pogodne niti prevelike niti premalene
drvne zalihe u jelovim šumama. Stalni zahvati njega u sastoojinu uz korištenje
zrelih stabala su pretpostavka za održanje preborne strukture.


— Tamo gdje jela uspijeva suboptimalno kako na granici areala tako i izvan
njega jelove sastojine se uzgajaju na načelu trajnih grupa.
— Pokazalo se vrlo nepovoljnim ako izostane njega mladih jelovih sastojina.
Ovome treba posvetiti povećanu pažnju. Važno je napomenuti da je cilj njegovanja
mladih jelovih stabalaca i stabala stablina jelova mješovita sastojina s jelovim
stablima dobro razvijene krošnje koja učestvuje s njmanje 507« u postotku krošnjatosti.
Zaključno možemo ukazati na 4 čimbenika pomoću kojih ćemo postići ekološki
i gospodarski uspješan uzgoj kako bi jela postala otpornija vrsta drveta:


1. Imisije štetnih plinova potrebno je drastično smanjiti. Uzgoj jele, održavanje
zdrave šume i čistog tla i konačno čiste i pitke vode je nemoguće ako se ne
zaustave imisije štetnih tvari.
2. Ne može se održati stabilna jelova šuma ako ne smanjimo broj srneće i
jelenske divljači tamo gdje se ova nalazi u prevelikom broju. Najveće štete od
divljači nastaju na mladim sastojinama.
3. Jelu je moguće uzgojiti samo tako ako se kod šumskouzgojnih postupaka
pridržavamo ekoloških zahtijeva te vrste.
4. Stalno povećavanje kiselosti staništa zahtijeva kalcifikaciju tla i intenzivnije
mjere melioracije tla kako bi se obnovila zasićenost tla bazama. Zapustimo li to
prijeti nestanak humusa i raspadanje minerala gline u do sada nepoznatim razmjerima.
Tada više neće biti moguć uzgoj jele, ali niti ostalih vrsta drveća.
6. IUFRO simpozij o jeli
zaključci koji se odnose na propadanje šuma


1.Zaustaviti emisije sumpornog dioksida, dušičnih oksida, fotooksidanata, teških
metala i drugih štetnih supstancija koje ugrožavaju jelu. Odmah zaustaviti