DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 119 <-- 119 --> PDF |
3. Iskustva pookazuju da uspjeh primanja jelovih sadnica ovisi o dobrom rasadničkom postupku i da nije značajno je li sadnica s golim ili obloženim korijenom. Vrlo je značajno da se sadnica brzo posadi poslije njena vađenja. 4. Ako nema zastora stare sastojine jeli je potrebno osigurati umjetni zastor. Ovo još nije dovoljno istraženo, ali neki rezultati, već danas ukazuju na mogućnost korištenja trepetljike u tu svrhu. Preborni način gospodarenja je optimalan za jelove šume i tamo gdje se sada provodi potrebno ga je podržati, a gdje se ne primjenjuje potrebno ga je uvesti. Stablimičan način prebiranja ima prednost pred grupimičnim. Kod odluke o načinu prebiranja valja uzeti u obzir stanišne prilike. Tako je na primjer uzgojna strategija u Hrvatskoj za staništa s geološkom podlogom vapnenca — stablimičan prebor, a za staništa silikatne poodloge — grupimičan prebor. Kod uzgojnih zahvata u jelovim šumama treba voditi računa o omjeru smjese s težnjom mješovitim sastojinama s većim učešćem bukve. Za preborni način gospodarenja nisu pogodne niti prevelike niti premalene drvne zalihe u jelovim šumama. Stalni zahvati njega u sastoojinu uz korištenje zrelih stabala su pretpostavka za održanje preborne strukture. — Tamo gdje jela uspijeva suboptimalno kako na granici areala tako i izvan njega jelove sastojine se uzgajaju na načelu trajnih grupa. — Pokazalo se vrlo nepovoljnim ako izostane njega mladih jelovih sastojina. Ovome treba posvetiti povećanu pažnju. Važno je napomenuti da je cilj njegovanja mladih jelovih stabalaca i stabala stablina jelova mješovita sastojina s jelovim stablima dobro razvijene krošnje koja učestvuje s njmanje 507« u postotku krošnjatosti. Zaključno možemo ukazati na 4 čimbenika pomoću kojih ćemo postići ekološki i gospodarski uspješan uzgoj kako bi jela postala otpornija vrsta drveta: 1. Imisije štetnih plinova potrebno je drastično smanjiti. Uzgoj jele, održavanje zdrave šume i čistog tla i konačno čiste i pitke vode je nemoguće ako se ne zaustave imisije štetnih tvari. 2. Ne može se održati stabilna jelova šuma ako ne smanjimo broj srneće i jelenske divljači tamo gdje se ova nalazi u prevelikom broju. Najveće štete od divljači nastaju na mladim sastojinama. 3. Jelu je moguće uzgojiti samo tako ako se kod šumskouzgojnih postupaka pridržavamo ekoloških zahtijeva te vrste. 4. Stalno povećavanje kiselosti staništa zahtijeva kalcifikaciju tla i intenzivnije mjere melioracije tla kako bi se obnovila zasićenost tla bazama. Zapustimo li to prijeti nestanak humusa i raspadanje minerala gline u do sada nepoznatim razmjerima. Tada više neće biti moguć uzgoj jele, ali niti ostalih vrsta drveća. 6. IUFRO simpozij o jeli zaključci koji se odnose na propadanje šuma 1.Zaustaviti emisije sumpornog dioksida, dušičnih oksida, fotooksidanata, teških metala i drugih štetnih supstancija koje ugrožavaju jelu. Odmah zaustaviti |