DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 118 <-- 118 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI 6. IUFRO SIMPOZIJ O JELI ODRŽAN U ZAGREBU OD 24—27. RUJNA 1990. Simpozij o jeli koji je najavljen u Šumarskom listu održan je prema dogovorenom programu kojega je zajedno s voditeljem IUFRO grupe o jeli gospodinom Williem Kramero m organizirala Katedra za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Održana su 33 referata i dvije stručne ekskurzije u jelove sastojine Medvednice i Gorskog kotara. Simpozij je održan pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. U ime ministra ing. Ivana Tarna j a Simpozij je otvorio ing. Slavko Horvatinović . Otvorenju je prisustvovao rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. Zvonimir Šeparović , koji je pozdravio Simpozij održavši nadahnut govor o ulozi šume u zaštiti čovjekova okoliša te o naopakom odnosu čovjeka i tehničke civilizacije prema biljnom i životinjskom svijetu. Simpozij je obuhvatio tri znanstvene šumarske discipline — populacijsku genetiku i pokuse s različitim provenijencijama jele u Evropi, uzgoj jele i jelovih sastojina i ekološku problematiku propadanja i regeneracije jele. Simpoziju je prisustvovalo preko stotinu učesnika, a među njima 26 znanstvenika iz SR Njemačke, Švicarske, Italije, Češke i Slovačke i Bugarske te znanstvenici iz Hrvatske, Slovenije i Srbije kao i šumarski stručnjaci koji se bave jelom. Službeni jezik bio je njemački uz simultanoo prevođenje na hrvatski. Na Simpoziju su dondeseni ovi zaključci: Zaključci 6. IUFRO simpozija o jeli Zagreb, 24. — 27. 09. 1990. — Metode populacijske genetike te različite kemijske metode su značajno pomoćno sredstvo koje stoji na raspolaganju uzgoju šuma u smislu genetske kontrole i razlikovanja provenijencija i rasa. Genetskim istraživanjima potrebno je pokloniti u budućnosti više pažnje. — Rezultati dosadašnjih istraživanja provencijencija jele još ne mogu razjasniti mogućnost upotrebe pojedinih provenijencija jele. Vrijeme istraživanja je prekratko. Možemo, međutim, već sada ukazati na prve rezultate: 1. Očigledno je nužno razlikovati uzgaja li se jela u svom prirodnom arealu ili izvan njega. Tako se na primjer južnoevropske provenijencije jele (Kalabrija) ponašaju drukčije izvan svoga areala. 2. Uspijevanje jelova ponika i pomlatka, a što se naročito odnosi na pošumljavanje, ovisi vrlo značajno o staništu. Staništa gdje na površini tla stooji voda su naročito problematična za razliku od procjeđenih smeđih tala. Kod pošumljavanja na problematičnim staništima je preporučljivo koristiti starije i veće sadnice. |