DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 109 <-- 109 --> PDF |
OSNOVA GOSPODARENJA I NJIHOVA PRIMJENA STARA GREŠKA Doznaka stabla za sječu i sječa lili stabala ne obavlja se u istoj godini. Doznaka stabala obavlja se godinu dana prije sječe. Ako se pođe od ove činjenice, postavlja se pitanje dali je moguće užiti etat u prvoj godini važenja osnove gospodarenja. Naravno da nije, iz jednostavnog razloga sto bi se ta stabla morala doznačiti godinu dana ranije, odnosno godinu dana prije nego stupe na snagu odredbe osnove. Zakonom o šumama u elanu br. 36 izričito je zabranjeno vršiti doznaku stabala za sječu bez osnove gospodarenja. Dali je tako ,j u praksi? Nažalost nije, jer se sječa vrši u prvoj godini važenja osnove. Postavlja se pitanje zbog čega je tako i gdje je greška. Greška je učinjena davno ranije, odmah nakon oslobođenja kad su se izrađivale prve osnove gospodarenja. Nije se poštovao zakon o doznaci stabala za sječu, nego se doznaka obavila na račun buduće osnove, godinu dana prije nego što su počele važiti njene odredbe. Naravno, da se nebi ostalo bez etata, ista greška se ponavlja i u ostalim osnovama koje su su slijedile sve do današnjih dana. Kako se godišnje doznakom prekriva oko 1/10 predviđenog etata, onda se u zadnjo jgodini važenja osnove (10 god.) ostaje bez propisa, jer se već izvršilo 10 doznaka i time iscrpilo pravo na etat po osnovi. Da ne bi ostali bez etata opet se ponavlja ista greška, vrši se doznaka stabala po »stručnoj savjesti« bez osnove. Svake godine sam svjedok mučnim raspravama koje se vode između komisije za pregled osnova i operative. Komisija prigovara što se izvršila sječa prije nego je osnova odobrena, a operativa naravno nije mogla čekati odobrenje osnove kad je u pitanju sječa etata glavnog prihoda koji se mora posjeći u prvim mjesecima godine, a nove osnove prispjevaju obično u drugoj polovini godine. Ove rasprave se završavaju bez pravog odgovora. U novije vrijeme ima prijedloga da se sa obnovom osnova započne dvije godine prije isteka važnosti stare osnove, tako da nova osnova bude gotova jednu (1) godinu prije nego počnu važiti njene odredbe. Treba odmah reći da se ovaj prijedlog ne može prihvatiti iz više razloga. Kao prvo, šuma je živi organizam koji se mijenja svakog dana. Iz dosadašnjeg iskustva znamo kako je teško i nezahvalno prognozirati smjernice gospodarenja na duži rok, a po ovom prijedlogu taj rok bi se još povećao i na taj način smjernice učinile još nepouzdanije. Budući da bi se inventarizacija obavila 2 godine prije osnove, zaliha u osnovi bila bi umanjena za dvogodišnji prirast, što nije mala greška. Na kraju, pravno gledano, kako se može koristiti osnova ako njene odredbe nisu još nastupile? Kako konačno problem riješiti? Zapravo, ako pažljivije razmotrimo materiju, možemo zaključiti da problem nastaje zbog toga, to su se smjernice os 543 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 110 <-- 110 --> PDF |
nove koristile godinu dana ranije nego što je osnova počela važiti. Prema tome, rješenje problema treba tražiti u vremenu. Prilikom obnove osnova, odredbe osnove vratiti za godinu dana unazad tako, da doznake koje su izvršene bez osnove budu unutar propisa osnove. Na ovaj način u desetoj godini važenja osnove nećemo ostati bez propisa. Doznačena stabla u 10. god. važenja osnove sjekla bi se u prvoj godini važenja nove osnove. Za njihovu sječu nije potrebno čekati odobrenje nove osnove, jer su stabla doznačena na osnovu odredaba stare osnove. Iz praktičkih razloga treba reći da doznaku u 10-toj godini važenja osnove treba izvršiti prije nego počnu uređajni radovi na obnovi osnove dok su još stari odsjeci na terenu i zbog toga da inventarizacija ne obuhvati doznačena stabla. Predloženi način za rješenje problema imao bi za poslijedice: 1. Predviđeni šumsko-uzgojnj radovi morali bi se završiti za 9 godina. 2. Obnova osnova morala bi se započeti nakon 9 godina. Naravno, ovo važi samo za prvu obnovu osnova, a kasnije obnove tekle bi normalno — odnosno svakih 10 godina. EVIDENCIJA DRVNE MASE NA PANJU Osnovni preduvjet za praćenje drvne mase na panju je vidno označena granica odsjeka na terenu. Bez vidno označene granice nije moguće izvršiti doznaku stabla za sječu po odsjecima. Kako je granica odsjeka često izlomljena i nepravilna linija, evidencija o posječenoj drvnoj masi po odsjecima je teška i zamršena. Zbog toga razloga u nizinskim predjelima gdje su izvozne prilike slične, izvršena je podjela odjela na sječne linije širine 75—80 m. Evidencija o posječenoj drvnoj masi na ovim linijama je jednostavna zbog pravilnog geometrijskog oblika sječnih linija. U brdsko-planinskim područjima zbog konfiguracije terena transportni uvjeti su različiti unutar jednog odsjeka, pa se odsjeci dijele na segmente sa sličnim transportnim uvjetima i na taj način formiraju transportno-sječne linije. Zbog obaveze prema osnovi gospodarenja moraju se voditi evidencije o doznačenim stablima za sječu po odsjecima, a za potrebe eksploatacije po sječnim odnosno sječno-izvoznim linijama. Doznaka stabala za sječu i sječa tih stabala su dva različita radna procesa, koji se obavljaju u različitim vremenskim intervalima, pa ih treba posebno prikazati. Prije nego se pristupi doznaci stabala za sječu treba sačiniti plan doznake. Plan doznake je u stvari propis osnove gospodarenja. Takav plan sadrži popis odsjeka sa površinama, drvnom masom predviđenom za sječu po vrstama drveća i vrstama prihoda. Nakon izvršene doznake sačiniti iskaz izvršene doznake po odsjecima i sječnim linijama, naravno da bruto masa doznačenh stabala po odsjecima i sječnim linijama je ista na nivou odjela. Iskaz izvršene doznake po odsjecima je temelj za razduženje osnove gospodarenja, uz uvjet da doznačena stabla budu i posječena. 544 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 111 <-- 111 --> PDF |
U slučaju da doznačena stabla nisu sva posječena, onda je neophodno nakon sječe sva takva stabla evidentirati po odsjecima i sječnim linijama i njihovu masu odbiti od mase u iskazu izvršene doznake. Ovako korigiranu masu razdužiti u osnovi gospadarenja. Doznačeno stablo za sječu je istovremeno i pravo na sječu i obaveza da se takvo stablo i posječe. Ako u toku sječe dođe do oštećenja nedoznačenih stabala, pa se zbog tog moraju posjeći (»ad« stabla), treba ih također doznačiti i evidentirati po odsjecima i sječnim linijama i u osnovi gospodarenja razdužiti kao slučajni prihod. Cjelokupna masa doznačenih a neposječenih stabala, koja nakon sječe nije evidentirana i odbijena u iskazu izvršene doznake, u cjelosti neopravdano uvećava otpad. Drvnu masu na sječnoj liniji uvećati za iznos drvne mase »ad« stabala na toj liniji. Nakon izvršene doznake sačiniti plan sječa po sentimentima na nivou sječnih linija, a ne odsjeka kako se to radi iz iz jednostavnog razloga jer nemamo evidencije o dobivenim sortimentima na nivou odsjeka. Sječa doznačenih stabala vrši se po sječnim linijama i radnike eksploataciji ne zanimaju granice odsjeka niti ima potrebe, a preuzimanje realiziranih sortimenata od radnika vrši se po sječnim linijama. Iskazivanje plana sječa na obrascima ŠP, i ŠP, je nepotrebno, jer dodatno komplicira ovu dosta složenu materiju. Mislim da je bolje sačiniti jedinstven plan sječa na jednom obrascu koji bi sadržavao sve potrebne elemente. Takav plan trebao bi da sadrži redni broj sječne linije sa bruto masom razvrstanom na sortimente, ogrijev i otpad. Razvrstavanje plana sječa po vrstama prihoda je također nepotrebno jer radnu organizaciju ne zanima dali m:! nekog sortimenta potječe iz glavnog ili prethodnog prihoda. Takva podjela nalazi se u iskazu izvršene doznake. Sadašnje normiranje potrebne radne snage i materijala po sječnim linijama je komplicirano i teško, jer nema podataka o vrsti i količini sortimenta, koji su osnov za sastav plana. Po završenoj sječi sačiniti iskaz izvršene sječe na istim obrascima kao i plan sječa. Upoređenjem iskaza sječa sa planom sječa vidjet ćemo koliko smo bili uspješni u predviđanju naše proizvodnje. Kod nas u šumarstvu veličina otpada je indikator koliko smo bili uspješni u našem radu. Zapravo, otpad je »crna rupa« koja guta sve promašaje i netočnosti od izbora tarifnog niza za obračun drvne mase, točnosti inventarizacije, izbora "/ sortimenata, savjesnosti radnika i stručnjaka na sječi i izradi i drugo. Veličina postotka otpada trebala bi da bude uvijek ista za određenu vrstu drveta u određenoj dobi. mr. Martin Krajina |