DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Na Kubi ima mnogo vrsta žohara. U kućama je česta krupna Periplaneta arnericana, koja se u posljednje vrijeme jako razmnošila po čitavom svijetu. Uzgaja se i umjetno u laboratorijima kao pogodan objekt za biološka istraživanja. Vrste iz porodice Blaferidae spadaju među najveće žohare na svijetu. Rod Panchlora odlikuje se za žohare neuobičajenom, zelenom bojom. Tu spada npr. vrsta P. cubensis, koja se može često sresti u plantažama banana. Evo još nekoliko kubanskih vrsta koje dosežu upravo divovske razmjere. Vodena stjenica Lethocerus collosicus duga je 85 mm, neke strizibube iz roda Callipogon 90 mm, a ženka ose Pepsis marginata može imati raspon krila do 105 mm. U narodu je veoma poznata i omiljena krijesnica Pyrophorus noctilucus, duga preko 40 mm. Dovoljno je skupiti 4—5 primjeraka te krijesnice da bi se od nje načinila »živa svijetiljka«, dovoljno jaka za čitanje u mrkloj noći. Termiti se na Kubi mogu sresti na svakom koraku. Veoma je česta vrsta Nasutitermes costalis, koju bismo našim jezikom mogli nazvati termitom-nosonjom (nasutus, lat. nosat). Njihovi vojnici imaju glavu produljenu u dugačak, šiljast »nos«. Na vrhu šiljka nalazi se izvodni kanal jedne žljezde, koja izlučuje »kemijsko oružje« za borbu protiv neprijatelja. Radnici nemaju te izrasline na glavi. Oni grade termitnjake koji su tamnosmeđe ili crne boje i kuglasta oblika, a smješteni su obično na drveću, rjeđe na tlu. Na vrhu panjeva ili prelomljenih stabala izgledaju kao nekakve velike šubare. Termiti su uglavnom ksilofagni insekti, tj. hrane se drvnom materijom i zato spadaju u tzv. tehničke štetnike. Stupanj njihove štetnosti ovisi o vrijednosti napadnutog drveta. jasno je da se oni koji se hrane trulom drvnom masom i raznim biljnim otpatcima u šumi, ne mogu smatrati štetnim, nego naprotiv vrlo korisnim organizmima. Takvih ima na Kubi mnogo. U toj njihovoj djelatnosti pomažu im žohari, zrikavci i prave stonoge, tj. one s dva para nogu na svakom segmentu (Diplopoda) i drugi detritofagi. Neke vrste čine vrlo velike štete, najviše u građevinarstvu ali i u domaćinstvima, uništavajući namještaj, kao npr. raširena vrsta Cryptotermes brevis. Ing. Jorge Leo n Acosta , suradnik Instituta za šumarska istraživanja u Havani, pričao mi je o nevoljama koje imaju Kubanci s tim štetnicima. Zato je posve razumjivo da je jedan od važnih istraživačkih zadataka Instituta proučavanje termita i pronalaženje djelotvornih mjera zaštite. Kao najbrojnija skupina životinja termiti su ujedno glavni izvor hrane za druge, zoofagne vrste životinja, u prvom redu za mrave. Na Kubi ima oko 190 vrsta tih opnokrilaca. Jedna od običnih je Pheidole megalocephala, koju Kubanci zbog velike četverouglaste glave njenih vojnika (megdlos gr. velik, kefdli gr. glava) zovu hormiga leona, tj. »mrav-lav«. Vrstu Solenopsis marginata zovu na Kubi drskim mravom. On se odlikuje otrovnim žalcem čiji ubod uzrokuje jaku bol. Mravinjake gradi na tlu, a hrani se biljnom i životinjskom hranom, najviše sjemenkama raznih biljaka. Rado zalazi u kuće, odakle ga je vrlo teško istjerati. Najzanimljiviji, ali i najštetniji su već spomenuti mravi-krojači ili listorezei. Njihovi radnici imaju snažne mandibule, kojima odgrizaju komade listova i nose ih u podzemne mravinjake. Na poljskim putovima često se mogu vidjeti čitave kolone tih mrava kako nose velike komade listova i cvjetova raznih boja iznad glava, podsjećajući tako na povorke demonstranata sa zastavama i transparentima. 536 |