DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1990 str. 10 <-- 10 --> PDF |
živjelih biljaka nalazimo u prugi crnog bora i pored velikih sušenja. Najveće sušenje nalazi se kod običnog čempresa, od 37°/o preživjelih biljaka u prvoj godini nakon sadnje ostalo je u 1969. godini samo 16,4"/». U prugama primorskog bora i atlaskog cedra gotovo da i nema promjena. Nadalje, iz tablice je također vidljivo da su razliku u preživljenju biljaka u jedanaestoj i osamnaestoj godini minimalne ili ih uopće nema. Preživjele biljke navedenih vrsta imaju vrlo lijepe visine i promjere i odlično se razvijaju. Mali postoci preživljenja rezultat su »klasičnog« načina pošumljavanja, sadnjom biljaka golog korijena i uz to mladim slabo razvijenim biljkama, a nikako rezultat njihove neupotrebljivosti u ovom području. Naprotiv, te su alohtone četinjače uz crni bor vrlo upotrebljive vrste za pošumljavanje krša, ali samo pod uvjetom da se upotrijebi kvalitetan sadni materijal, i to u tuljcima, te da se sadnja obavi na vrijeme i stručno uz njegu koja mora biti obavezna u prvim godinama nakon sadnje. Usavršavanjem tehnologije pošumljavanja postotak preživljenja, kao kriterij, više i nije toliko limitirajući u izboru vrsta kao što su rast i razvoj. 4.2. Visinski rast i prirast Radi utvrđivanja toka i veličine rasta istraživanih šumskih vrsta drveća na plohi Klačine, analizirana su njihova prosječna stabla sa zadnjim izmjerama iz 1982. godine. Na osnovi analize stabala, koji su prikazani na grafikonu 1, primorski bor je na plohi Klačine u 24. godini imao srednju visinu 9,0 m, crni bor 7,6 m, atlaski cedar 7,8 m i obični čempres 6,3 m. Primorski bor na plohi Klačine odlično se razvija, pojedini primjerci imaju i preko 12 m visine. U razdoblju od 1958. do 1969. godine prosječni godišnji visinski prirast iznosio je 30,2 cm, u razdoblju 1969—1976. godine 39,1 cm i u razdoblju 1976—1982. godine 47,3 cm. Međutim, u zadnje dvije godine, došlo je do povijanja linije prema X-osi, što ukazuje na opadanje intenziteta rasta u visinu. Crni bor također se vrlo uspješno razvija na plohi. Njegov prosječni godišnji visinski prirast iznosio je do 11. godine 24 cm, od 11. do 18. godine 30,6 cm, a od 18. do 24. godine, dakle u posljednjih šest godina, kada je bio i najintenzivnij — 42,5 cm. Cedar se na ovoj plohi odlično razvija, a pojedini primjerci imali su u 24. godini i preko 11 m visine. Visinski rast mu je uglavnom ravnomjeran. Prosječni godišnji visinski prirast od šeste do desete godine iznosio je 32 cm, od desete do dvadesete 40 cm i on dvadesete do kraja istraživačkog razdoblja 37 cm. Maksimalna visina čempresa u ovom razdoblju zabilježena je 9,25 m. Iz grafikona je vidljivo da krivulja visinskog rasta ima oblik izduženog slova »S«, što zapravo znači da je i visinski rast u početku mali, zatim intenzivniji da bi se od 18. godine do kraja istraživačkog razdoblja počeo smanjivati. |