DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 91 <-- 91 --> PDF |
OESTERREICHISCHE FORSTZEITUNG Juni 6/1990. Oesterreichische Forstzeitung svake godine broj za mjesec lipanj posvećuje jednoj temi. Ove godine je posvećen Tjednu šume ´90 (Woche des Waldes ´90) s temom »šuma i divljač«. Na uvodnom je mjestu kratak osvrt, na svega jednoj stranici, Franza Fischer a »Šuma i divljač — u sukladnosti ili u suprotnostima? « To je pitanje posebno danas aktualno, kada šume stradaju od imisija i kada posušena stabla treba zamijeniti novim, sastojine pomladiti. U času pomlađivanja sukobljavaju se šuma s divljači, jer ova otežava pomlađivanje obgrizanjem mladica. Ako navedemo autorov tekst, da je »samo 37% površina za pomlađivanje u prosjeku za cijelu Austriju zaštićeno, 5% ogradama a 32% pojedinačnom zaštitom«, mislim, da imademo i odgovor na postavljeno pitanje. U ovom broju nalaze se članci i iz drugih područja šumarstva, a od tih bilježimo samo o gradnji puteva. O toj temi tri su članka, koji obrađuju minimalni ekološki standard kod gradnje, koliko su šumske ceste razarajući činilac te o gradnji puteva kao nužnom elementu šumskog gospodarstva. Tako čitamo, da je za glavne šumske putevc dovoljna širina 3 met., da je potrebna dobra odvodnja, kosine trebaju biti stabilne i ozelenjene, a miniranje treba obaviti najpažljivije, sa što manje razbacanog materijala. Podsjećamo, da je u istom listu, tada zapravo Allgemeine Forstzeitung- u, 1985. godine također pisano o toj temi (v. Šum. list br. 9—10/1985., str. 517.). Navedimo još, da Hans Jorg Z e i tlinge r objavljuje iscrpan prikaz velelisne (rane) i malolisne (kasne) lipe. Kaka u Šumarskoj enciklopediji nema podatka o nadmorskoj visini do koje pojedina uspijeva, navodimo ih iz tog članka. Velelisna lipa uspijeva do 1000 m nad morem, a malolisna do 1500 m (što je značajno za sadnju ove vrste i u parkovne svrhe). Lipu smatramo slavenskim drvom. Međutim kod Zeitlingera čitamo, da lipu spominje i Ovidije u svojim Metarfozama a od vremena Karla Velikog (IX. stoljeće) u Srednjoj Evropi gotovo u svakom selu nalazila se lipa pod kojom su se sakupljali žitelji prigodom zborova ili svečanosti. Navodi i lipu u mjestu Neustadt am Kocher u Wurtcnbergu, kojoj se starost cijeni na 1000 godina a bila je poduprta sa 100 stupova. Jedna grana koja se odlomila imala je sedam hvati drva. Oskar PIŠKORIĆ |