DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 90 <-- 90 --> PDF |
metodologije za određivanje kemijskog sastava drva. Giordano u XV. poglavlju obrađuje klasifikaciju drvnih proizvoda s odgovarajućim normama od trupaca do ploča na osnovi vizualnih elemenata kao i na osnovi nedestruktivnih ispitivanja za konstrukcijsko drvo. U XVI. poglavlju statistički obrađuje potrošnju drva (tehničkog drva i goriva) u razdoblju 1947 ... 1983 (37 godina). XVII. poglavlje bavi se upotrebom otpadaka i sporednih šumskih proizvoda. Giordano G. opisuje i klasificira otpatke i mogućnosti njihove upotrebe, a napose energctsko-toplinskim iskorištavanjem; ukratko opisuje i njihovo kemijsko iskorištavanje. Palm a G. obrađuje pluto, njegov sastav i svojstva, pridobivanje, obradu i izradu raznih proizvoda te proizvodni kapacitet i potrošnju u Italiji. Giordano opisuje iskorištavanje proizvoda sekrecije (smole, mana, šećeri, gume, bojadisala, eterička ulja), materijala za treslovine (štavila), jestivih plodova (napose kestena, pinjola, lješnjaka itd.), panjevine velikog vrijesa te materijala za pletenje. Vol. 3, Drugi dio — To je najopširnija knjiga ovog djela, s 1020 stranica, 16 slika i prilogom od 648 mikrofotografija crnobijelih te 336 fotografija u bojama eksotičkih vrsta drva izvan teksta. Najopširnije poglavlje XVIII, nakon kraćih uvodnih napomena o uvozu tropskih vrsta drva u Evropu i o metodama raspoznavanja vrste drva, sastavljeno je iz opisa (monografija) raznih vrsta drva koje se javljaju u talijanskoj potrošnji, razvrstanih po područjima, sa podjelom na četinjače i listače a tamo gdje postoje i kotiledone na talijanske, evropske i u Italiji plantažirane eksotičke vrste, afričke vrste, sjeverno-američke vrste, centralno- i južno-američke (latinsko-američke) vrste, azijske vrste i oceanijske vrste. Od eksotičkih vrsta unijete su samo one koje su u Italiji već u trajnoj upo trebi i one, za koje postoji potencijalna mogućnost upotrebe u budućnosti sa stanovišta svojstava, zalihe i mogućnosti dobave. Svaka vrsta unijeta je pod imenom iz normirane nomenklature talijanske standardizacije (Norme UNI) ili pod »pilotskim « imenom, najčešće iz nomenklature ATIBT, u otsutnosti u talijanskoj. Dalje, za svaku vrstu slijede lokalna imena, naučno (botaničko) ime, zona proizvodnje (a za ekzote i mogućnost nabave), karakteristike stabla i debla, makroskopske i mikroskopske karakteristike drva sa mikro fotograf i jama u prilogu (za ekzote je histološku strukturu i mikrofotografije razradila Edlmann-Abbate M. L., dok su za domaće vrste i neke ekzote ti podaci u Vol. 1), fizikalna i mehanička svojstva, trajnost, obradivost (za umjetno sušenje navedena je oznaka odgovarajućeg režima po engleskom institutu u Princes Risborough po Vol. 2, Prvi dio) i područja upotrebe. Za domaće vrste prikazani su i histogrami iskorišćavanja po pokrajinama za 39 posljednjih godina. Napose je iznijet popis svih naziva opisanih vrsta drva na kraju knjige. Sveukupni broj opisanih vrsta je 396. U drugom dijelu tog poglavlja opisuju se svjetske šumarske zalihe s naročitim osvrtom na mogućnost dobave drva u Italiju te popis vrsta koje po izgledu ili po drugim svojstvima mogu zamijeniti cijenjene domaće vrste drva u upotrebi. Opisanih pet knjiga može se smatrati krunom životnog djela ovog velikog, svjetski priznatog šumarskog i drvarskog stručnjaka i naučenjaka, a njihova je vrijednost upotpunjena mnogobrojnim originalnim podacima i rezultatima istraživačkog rada instituta kojeg je on osnovao i vodio do svoje visoke starosti. Prof. Giordan o je danas emeritus fiorentinske univerze i direktor talijanskog instituta za drvo. R. Cividini |