DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 86     <-- 86 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


Giordano, G. i suradnici: TECHNOLOGIA
DEL LEGNO (Tehnologija drva), II. izdanje,
Edit. Unione Tipografico-Editrice Torinese.
Torino 1981—1988.


Nedavno je izašao zadnji svezak (tom)
naslovnog krupnog djela u II, popunjenom
i proširenom, izdanju na preko 5000
stranica u pet knjiga i stvarno je najveće
djelo te vrste na svijetu. U čitavom
djelu, kako je i u Uvodu napomenuto,
u obzir uzima se posebno osebujnost talijanske
drvne privrede, koja se sastoji
u prevladavanju brzorastućih vrsta u domaćoj
proizvodnji (topole, eukalipti) i
uvoza tropskih vrsta kao sirovina za mehaničku
preradu. Djelo je namijenjeno
kao udžbenik univerzitetskim studentima
te kao priručnik visokoškolovanih stručnjaka.


Vol. 1. — La Materia prima obrađuje
drvo kao materiju i sirovinu te sadrži
tekstove o drvnom staničju, stablima i
njihovim dijelovima, obliku i normalnoj
strukturi debla, makroskopskim i mikroskopskim
svojstvima drva, greškama i
kvarenju drvne tvari, fizikalnim i mehaničkim
svojstvima, toplinskom raskrajanju
i gorenju. Iscrpno i sistematski obrađena
je makro-i mikro-morfologija,
struktura, sastav staničnih stijenki i drva
te estetska svojstva.


Autor i tekstova u ovom svesku, u
kojem je tekst popraćen sa 751 slikom,
98 tabela i 4 lista sa slikama u boji, su:


E. Orlandini-Bandini, M. L. Edlmann-Abbate,
A., Messeri, A. Gambetta-Moriondo,
R. Nardi-Berti, A. Rambelli i L. Uzielli.
Svojstvenost knjige je naročito u ključu
za raspoznavanje i anatomskoj sistematici
glavnih domaćih vrsta drva i nekojih
egzotei s originalnim mikrofotografijama.
Velika pažnja i opseg (432 stranice)
posvećena je greškama i biodegra


daciji drva, s obiljem originalnih fotografija,
koje je autor snimio prilikom svojih
mnogobrojnih putovanja kroz šume
širom svijeta. Među greškama naći ćemo
i one svojstvene za tropske vrste drva,
kao: upredenost žice, meko srce, inbark,
jaka užlijebljenbst, šupljine ispunjene
konkrecijama, odebljanja itd. Opširno su
zahvaćene unutrašnje napetosti s rezultatima
istraživanja autora i njegovih suradnika.
Vrlo opširan paragraf o biodegradaciji
opisuje također i načine i sredstva
za borbu protiv napadaja. Radi sve šire
upotrebe tropskih vrsti drva donosi se sistematika
štetnosti nekih vrsta
po ljudsko zdravlje a sa slikama
u bojama opširno je obrađen problem
promjena boje i starenja drva. Odnos drvo—
voda, sa varijacijama u raspodjeli
vode i higroskopnosti po vrstama, povezan
je sa prirodnim sušenjem. Za određivanje
utezanja prikazana je i originalna
metoda mjerenjem kutnog utezanja a
naročita pažnja posvećuje se silama bubrenja
i njegovim praktičnim posljedicama
te smanjivanju nestabilnosti drveta.
Interesantni su opisi računanja nominalne
gustoće bez određivanja volumena te
odnosa masa/volumen u praksi nedestruktivnim
metodama. Proces izgaranja, sa
podacima o ogrjevnoj snazi i karbonifikaciji,
odvaja se od paragrafa o odnosima
drvo—toplina. Odnos drvo—elektricitet
upotpunjen je sa piezoelektričkim
svojstvima i opisom električkog mjerenja
vlažnosti drva. U odnosu drvo—zvuk daje
se naročiti naglasak na zvučnu izolaciju
i na pojam rezonancije. O habanju, trenju,
permeabilnosti i difuziji dani su glavni
pojmovi. Poglavlje o elasticitetu i
mehaničkim svojstvima obrađeno je sintetski
no dovoljno iscrpno sa svim njihovim
varijacijama uslijed unutrašnjih i
vanjskih faktora.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Vol. 2, Prvi dio, Le Lavorazioni Industrial!
(Industrijska obrada) sadrži poglavlja:
Giordano G.: Piljenje i druge osnovne
obrade sa odvajanjem ivera, Cividin
i R.: Proizvodnja piljenog drva,
Cividin i R.: Umjetno sušenje i higrotermička
obrada drva, Giordan o G.:
Industrijski postupci za zaštitu drva,
C i a n e 11 i E.: Ljepljenje i površinska
obrada. Tekstovi su popraćeni sa 327 ilustracija,
58 tabela i 4 lista sa slikama u
bojama.


U prvom poglavlju ove knjige (VI) Giordano
se posvetio detaljnoj analizi kinematike
rada jarmače, tračne i kružne
pile, teoriji procesa otkidan ja ivera te
formama zubi u listova pila. Osobito detaljno
bavi se kinematikom novih sistema
usklađivanja gibanja jarma i pomaka
trupca oscilacijom jarma u svrhu odstranjivanja
struganja zubi o drvo kod
uzlaznog hoda i što jednoličnije debljine
ivera u čitavoj visini propiljka. Kod kružnih
pila naročitu pažnju posvećuje kvalitetnom
rezu i listovima sa nanosom tvrdih
kovina na zube. Kinematika blanjanja
i glodanja dana je u sažetom obliku
sa naročitim naglaskom na kuteve oštrica.


U drugom dijelu prvog poglavlja, poslije
kratkog Giordanovog uvodnog historijskog
prikaza razvoja pilanske industrije,
Cividini razvija potpuni opis pilanske
proizvodnje, posvetivši, u tehnici proizvodnje,
naročitu pažnju teoriji i praktičkoj
maksimizaciji kvantitativnog i kvalitativnog
iskorištenja sirovine, uspoređujući
klasične sisteme raspiljivanja sa novima,
naročito u području piljenja sitne
oblovine. U paragrafu o pogonskoj tehnici
i opremi pilana bavi se prostornim uređenjem
pilanskog trijema, uređenjem pojedinih
radnih mjesta i proizvodnih linija.
Paragraf o organizaciji proizvodnje
i rasporedu strojeva prikazuje glavna rješenja
uređenja i mehanizacije u domaćem
i svjetskom mjerilu, uvođenje višestrukih
tračnih pila u Skandinaviji sa
bočnim raziverašima, a prikazani su i su


vremeni sistemi automatizacije cjelokupnog
proizvodnog procesa.


Poglavlju umjetnog sušenja i higrotermičke
obrade drva (VII) rezerviran je
obilan opseg te u njemu Cividini razrađuje
čitavu tehnologiju tehničkog sušenja
piljenog drveta, tog najvažnijeg i najskupljeg
tehnološkog procesa u preradi
drveta. U paragrafu o fizikalnim principima
higrotermičke obrade razrađuje probleme
higroskopiciteta i vlažnosti drva u
upotrebi, karakteristike sredstava sušenja
(napose zraka), teorije tehnoloških procesa
grijanja i sušenja, promjene u materijalu
i kvarove pod uplivom tih procesa
i konačno kontrolu tih pojava i instrumentaciju.
Najopširniji je paragraf o
konvekcijskom sušenju piljenog drva zrakom,
u kome se uglavnom govori o »klasičnom
« ili »konvencionalnom« sušenju
temperaturama do 100°C. Opisane su komore
i njihova strojna te komandna oprema
(uključivši automatizaciju), dajući
prednost periodičkom sušenju pred neprekinutim
i transverzalnoj prinudnoj recirkulaciji
zraka sa elisnim ventilatorima
ugrađenima u komom. Naglašena je važnost
pripremanja složaja drva za sušenje.
U paragrafu o provođenju sušenja opisan
je tok sušenja po fazama i njihovo
rezimiranje osnovano na Keylwerthovom
poimanju režima Madisonskog instituta
a za usporedbu prikazani su također engleski
(Institut Princes Risborough) i ruski
(CNIIMOD) režimi. Posebno se iznose
uputstva za vrste drva koje se teško suše.
Za računanje trajanja sušenja obrađena
je jedna originalna komparativna
metoda, koja sa 12 faktora upotpunjuje
Kollmannovu. Dovoljno pažnje posvećeno
je metodama sušenja u vakuumu i sa hladioničkim
strojem (toplinskom pumpom),
koje su se pokazale vrlo uspješnima u
izvjesnim slučajevima. Ukratko su prikazane
i druge, manje primijenjene metode
sušenja, kao: ubrzana predsušenja, sušenje
pregrijanom parom, dielektričko i
kratkovalovno, sunčanom energijom, tekućinama
i organskim parama, vrućim
prešanjem te solnim rastopinama. Na kra


421




ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 88     <-- 88 -->        PDF

ju još o uskladištenju piljenog drva i o
ekonomsko organizacijskim pitanjima.
Kratke napomene dane su za sušenje furnira,
ambalaže, parketa, šibica. U paragrafu
o higrotermičkoj obradi sa ciljevima
različitim od sušenja obrađena su područja
parenja u svrhu mijenjanja boje
i za krivljenje (uključivši i tehniku krivljenja).


Poglavlje »Industrijski postupci za konzerviranje
drva« (VIII) započinje Giordano
sa povijesnim razvojem i sistematikom
tih tehnologija. Slijedi opis inertne
i aktivne površinske zaštite, postupaka sa
potapljanjem, difuzijom i premještanjem
sokova pod tlakom te postupaka impregnacije
u autoklavu. Posljednjoj grupi postupaka
posvećuje najšire opise, uključivši
ovamo postupke Bethell, Lovry i
Ruping. Uz prikaz talijanskih propisa (željeznice)
daje se detaljni opis procesa u
najvažnijim talijanskim impregnacijskim
pogonima. I na tome mjestu bavi se napadajima
gljiva i kukaca te postupcima
za zaštitu uvezenog prekomorskog drveta.


U poglavlju Ljepljenje i površinska obrada
drva (IX) Cianetti E. u prvom dijelu
opisuje ljepila, pripremu drva za ljepljenje,
pogotovo onih vrsta koje se teško
lijepe, naprave i postupak te tehničke
normative. U drugom dijelu opisuje sredstva
za površinsku obradu (lakovi, pigmenti
i dodaci), sastavljanje i proizvodnju
sredstava i proizvoda te povijesni razvoj
površinske obrade. Slijedi opis proizvoda
za zapunjavanje pora, za pripremu
i konačnu obradu, opreme za fotopolimerizaciju,
proizvoda otpornih protiv
požara, pripreme površina i bijeljenja drva.
Završava se sa opisom industrijskih
operacija za površinsku obradu i sušenja,
greškama, ispitivanjima, zaštitom i higijenom.


Vol. 2, Drugi dio nastavak je industrijske
obrade sa 513 slika, 29 tabela i
8 listova sa slikama u bojama. U prvom


(X) poglavlju Giordan o obrađuje drvne
konstrukcije, furnire, šperovano drvo
i ploče vlaknatice, S 1 o d y k T. srednje
422


guste ploče, Berman i M. ploče iverice
a Giordano opet ploče iz drvne vune,
oplemenjivanje ploča i pretinjene (obložene)
strukturne elemente. U drugom (XI)
poglavlju Giordan o obrađuje pilanske
strojeve, strojne i transportne uređaje
te blanjalice, G r i n e r A. glodalice,
bušilice, tokarske strojeve (stružnice),
Giordan o glodalice, šivalice i obrtničke
strojeve, Hippolit i G. Ijuštilice
za koru, Giordan o strojeve za raziveranje
i mlinove, uzdržavanje strojeva, profesionalne
bolesti i zdravstvo, nezgode,
obrada drva sa nekonvencionalnim tehnikama,
B a s s i 1 i A. praktički problemi
kod izbora strojeva za obradu drva i kod
njihove instalacije, Giordano : priprema
i uzdržavanje (brušenje) listova pila,
Parett i M.: poboljšavanje rada listova
pila, Melloni G.: Priprema i uzdržavanje
radnih instrumenata strojeva
za obradu drva različitih od pila, Gior dano
: Dekoracije drvetom.


U paragrafu o drvnim konstrukcijama
daje se opis izrade strukturnih
elemenata iz dasaka i/ili četvrtača
i greda povezanih utorima, čepovima,
metalnim komadima, skobama, dijagonalnim
daskama, čavlima, vijcima. Slijede
mrežaste strukture, armirane i ojačane
grede te odnosni statički računi. Naročito
se mjesto daje strukturnim elementima
iz ljepljenih dasaka i lamela (lamelirane,
mikrolamelne i lupinaste strukture)
sa opisom kompozicije, tehnike ljepljenja,
normi i računanja.


U paragrafu o šperovanom d r v
e t u opisuju se postupci sa trupcima,
naročito postupci za mekšanje drva. Slijedi
opis Ijuštenja i ljuštilica te obrada
i uskladištenje trake furnira. Proizvodni
proces se nastavlja sušenjem, pripremom
slojeva, pripremom i nanosom ljepila i
prešanjem te opisom odgovarajućih strojeva.
Zaključuje se opisom dorade i tipologijom
ploča. Slijede kratki opisi proizvodnje
stolarskih ploča, pretinjenih ploča
(furniranih, savijenih, za plovila itd.)
te raznih konstrukcija iz vezanog drveta




ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 89     <-- 89 -->        PDF

(plovila, zrakoplovi, u građevinarstvu, ambalaža).
Posebna pažnja posvećena je greškama
u pločama. Dodan je poseban opis
proizvodnje rezanih furnira i furniranja.


Paragraf o pločama vlaknatic
a m a bavi se opisom suvremenih postupaka
proizvodnje. Opis proizvodnog
procesa je zajednički do formiranja čilima
s različitim postupcima razvlaknjivanja.
Od ove točke dalje dijeli postupke
na mokre, suhe i polusuhe. Prednost se
daje suhim postupcima. Dalje se govori
o doradi ploča, o iskorištenju sirovine, o
tipologiji i tehničkim svojstvima ploča,


o njihovoj upotrebi te o talijanskim okolnostima
produkcije i tržišta. Napose se
opisuje proizvodni proces ploča srednje
gustoće (MDF) te njihovih tehničkih karakteristika.
Također o pločama ivericama
dani su opisi samo suvremenih proizvodnih
procesa sa malim povijesnim
osvrtom. Opisuje se proizvodni proces od
pripreme materijala, preko sušenja, ljepljenja,
formiranja čilima, prešanja i dorade.
Naročito se bavi tipologijom, svojstvima,
obradom kod upotrebe te stanjem
tržišta. Ukratko je opisana i proizvodnja
ploča vezanih mineralnim sredstvima.
Konačno su prikazani glavni postupci
za oplemenjivanje ploča površinskom
obradom i oblaganjem. Paragraf o
»sandvich« konstrukcijama
opisuje izradu strukturnih elemenata za
građevinske radove (stijene, podovi, krovovi,
stropovi, oplate), za ambalažu, vozila,
plovila i za hidrauličke radova.
Poglavlje o strojevima i napravama


(XI) opširno obrađuje postrojenje i strojnu
opremu jarmača, pilanskih tračnih pila,
pilanskih kružnih pila, lančanih pila,
industrijskih blanjalica, glodalica, bušilica,
tokarskih strojeva te obrtničkih strojeva.
Daju se također kraći opisi ljuštilica
za koru, drobilica i mlinova. U pripremu
i uzdržavanje radnih instrumenata
za strojeve, s opisom strojeva i pribora
za pripremu i brušenje, umetnut je
opis profesionalnih bolesti s
mjerama protiv istih te o nezgodama, požaru
i eksploziji. Među nekonvencionalnim
obradama opisane su: vibracijska
metoda, obrada koncentriranom hidrauličkom
energijom, laserom, mehaničkim trošenjem
površine i vatrom. Praktički problemi
izbora strojeva i njihove instalacije
samo su ukratko nabačeni. Naročito
detaljno i praktički su opisani radovi za
uzdržavanje i brušenje tračnih listova sa
stelitiranjem te kružnih listova i glodalica
sa nanašanjem tvrdih kovina.


U poglavlju o dekoracijama drvom
opisan je povijesni razvoj, iskorištavanje
naravnih i alteriranih boja te bojanje drva,
iskorištavanje crteža, sjaja te pravilnih
i nepravilnih tekstura (iskričavost,
dževeravost, ustalasanost žice, cvijet itd.),
sa lijepim fotografijama u bojama.


Vol. 3, Prvi dio — »I Miglioramenti, le
Prove, il Consumo Italiano, l´Utilizzazione
dei Cascami, i Prodoti Forestali Diversi
dal Legno« heterogenog je sastava a uz
tekst sadrži 424 slike, 57 tabela i 6 listova
sa slikama izvan teksta od kojih 4
u bojama.


Giordan o u prvom poglavlju (XIII)
»Oplemenjivanje drva od
šumske proizvodnje do konačne
upotrebe « opisuje negativna svojstva
drva, kao: nehomogenost debla i drva,
higroskopicitet, anizotropija, greške
strukture, sastava i unutrašnjeg ravnotežja,
razgradnja organizmima i vatrom,
promjene u drvu pod uplivom svjetla i
ižarivanja te mjere za poboljšanje tih
svojstava, dalje opisuje postupke za densifikaciju
drva te reološko ponašanje (deformacije)
drva.


U z i e 11 i L. u drugom poglavlju


(XIV) bavi se metodologijama istraživanja
svojstava drva, ploča i gotovih proizvoda
s opisom strojeva i naprava, napose
električkih ekstensiometara, te metodologijama
pokusa obradivosti drva.
Giordano i suradnici obrađuju metodologije
određivanja trajnosti i gorivosti
drva, zaštitna sredstva, metodologije za
određivanje učinka zaštitnih sredstava te


423




ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 90     <-- 90 -->        PDF

metodologije za određivanje kemijskog
sastava drva.


Giordano u XV. poglavlju obrađuje
klasifikaciju drvnih proizvoda s odgovarajućim
normama od trupaca do ploča
na osnovi vizualnih elemenata kao i na
osnovi nedestruktivnih ispitivanja za konstrukcijsko
drvo. U XVI. poglavlju statistički
obrađuje potrošnju drva (tehničkog
drva i goriva) u razdoblju 1947 ... 1983
(37 godina).


XVII. poglavlje bavi se upotrebom
otpadaka i sporednih šumskih
proizvoda. Giordano G. opisuje i klasificira
otpatke i mogućnosti njihove upotrebe,
a napose energctsko-toplinskim iskorištavanjem;
ukratko opisuje i njihovo
kemijsko iskorištavanje. Palm a G. obrađuje
pluto, njegov sastav i svojstva,
pridobivanje, obradu i izradu raznih proizvoda
te proizvodni kapacitet i potrošnju
u Italiji. Giordano opisuje iskorištavanje
proizvoda sekrecije (smole, mana,
šećeri, gume, bojadisala, eterička ulja),
materijala za treslovine (štavila), jestivih
plodova (napose kestena, pinjola, lješnjaka
itd.), panjevine velikog vrijesa te materijala
za pletenje.
Vol. 3, Drugi dio — To je najopširnija
knjiga ovog djela, s 1020 stranica, 16 slika
i prilogom od 648 mikrofotografija crnobijelih
te 336 fotografija u bojama eksotičkih
vrsta drva izvan teksta.


Najopširnije poglavlje XVIII, nakon
kraćih uvodnih napomena o uvozu tropskih
vrsta drva u Evropu i o metodama
raspoznavanja vrste drva, sastavljeno je
iz opisa (monografija) raznih vrsta drva
koje se javljaju u talijanskoj potrošnji,
razvrstanih po područjima, sa podjelom
na četinjače i listače a tamo gdje postoje
i kotiledone na talijanske, evropske i
u Italiji plantažirane eksotičke vrste, afričke
vrste, sjeverno-američke vrste, centralno-
i južno-američke (latinsko-američke)
vrste, azijske vrste i oceanijske vrste.


Od eksotičkih vrsta unijete su samo
one koje su u Italiji već u trajnoj upo


trebi i one, za koje postoji potencijalna
mogućnost upotrebe u budućnosti sa stanovišta
svojstava, zalihe i mogućnosti dobave.
Svaka vrsta unijeta je pod imenom
iz normirane nomenklature talijanske
standardizacije (Norme UNI) ili pod »pilotskim
« imenom, najčešće iz nomenklature
ATIBT, u otsutnosti u talijanskoj.
Dalje, za svaku vrstu slijede lokalna imena,
naučno (botaničko) ime, zona proizvodnje
(a za ekzote i mogućnost nabave),
karakteristike stabla i debla, makroskopske
i mikroskopske karakteristike drva
sa mikro fotograf i jama u prilogu (za ekzote
je histološku strukturu i mikrofotografije
razradila Edlmann-Abbate M. L.,
dok su za domaće vrste i neke ekzote ti
podaci u Vol. 1), fizikalna i mehanička
svojstva, trajnost, obradivost (za umjetno
sušenje navedena je oznaka odgovarajućeg
režima po engleskom institutu u
Princes Risborough po Vol. 2, Prvi dio)
i područja upotrebe. Za domaće vrste prikazani
su i histogrami iskorišćavanja po
pokrajinama za 39 posljednjih godina. Napose
je iznijet popis svih naziva opisanih
vrsta drva na kraju knjige. Sveukupni
broj opisanih vrsta je 396.


U drugom dijelu tog poglavlja opisuju
se svjetske šumarske zalihe s naročitim
osvrtom na mogućnost dobave drva
u Italiju te popis vrsta koje po izgledu
ili po drugim svojstvima mogu zamijeniti
cijenjene domaće vrste drva u upotrebi.


Opisanih pet knjiga može se smatrati
krunom životnog djela ovog velikog,
svjetski priznatog šumarskog i drvarskog
stručnjaka i naučenjaka, a njihova je vrijednost
upotpunjena mnogobrojnim originalnim
podacima i rezultatima istraživačkog
rada instituta kojeg je on osnovao
i vodio do svoje visoke starosti. Prof.
Giordan o je danas emeritus fiorentinske
univerze i direktor talijanskog instituta
za drvo.


R. Cividini