DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 83     <-- 83 -->        PDF

dobio je plemstvo i pravo stavljanja uz
prezime »pl.«, ali kojim se Durst nije
volio služiti. To svjedoči i potpis na slici
objavljenoj u Šumarskom listu 1898. godine.
Dodajmo ukratko, da je sredio odnose
u Krajiškoj investicionoj zakladi,
da je iz te zaklade osigurao i sredstva
za pošumljivanje krša i osnovao, 1878.,
Nadzorništvo za pošumljenje primorskog
krasa u Senju, da je riješio spor Dalmatinaca
i Ličana o pašarenju na Velebitu,
priveo kraju dugogodišnji postupak
segregacije šuma državne gospoštije u
Fužinama i Vinodolu, itd. Aktivno je su


djelovao u pripremama za jubilarnu gospodarsku
izložbu održanu 1891. godine
u Zagrebu, a na Općem šumarskom kongresu
u Beču 1890. izabran je za predsjednika
šumarsko trgovačkog odsjeka.
Stoga je i ovdje vrijedno zabilježiti završetak
članka o životu i radu Milana
Dursta u zagrebačkom tjedniku »Dom
i svijet« (1891. god., br. 22.) da je »Milan
pl. Durst strukovnjak, kojim se hrvatski
šumarski stalež pravom ponosi, te kojemu
hrvatsko šumarstvo premnogo dobra
i korisna zahvaljuje«.


O. Piškorić
DRUŠTVENO ORGANIZIRANJE HRVATSKIH ŠUMARA
NAJSTARIJE U B. AUSTRO-UGARSKOJ MONARHIJI


Kako ćemo uskoro, 1996., obilježiti i
proslaviti 150-u godišnjicu od početka rada,
tada, Hrvatsko-slavonskog šumarskog
društva, zanimljivo je upitati se o starosti
takovih društava u ostaloj Europi.
Zahvaljujući kolegi Istvan Abony-u
(koji je pod imenom Stevan Ruff diplomirao
šumarstvo 1935. godine na Gospodarsko-
šumarskom fakultetu u Zagrebu
a sada je u Budimpešti) na to možemo
odgovoriti.


U prvoj polovini XIX. stoljeća najprije
je osnovano šumarsko društvo u
Njemačkoj, u današnjoj pokrajini Baden-
Wurttemberg, 1839. godine; slijede Švicarska
(1843.), Mađarska (1851/1866.) te
Austrija (1852.). Za Mađarsku navedene
su dvije godine, jer je 1851. osnovano,
sa sjedištem u Bratislavi (tada Poszony),
Ungarischer Forstverein kojega je Statut,
a i uredovanje, bilo na njemačkom
jeziku, te se konačno uklopilo u austrij


sko šumarsko društvo. Na njemačkom
jeziku izdavalo je i svoja izvješća odnosno
godišnjak. Prvi članak sa šumarskom
tematikom na mađarskom jeziku pojavio
se 1861. godine u časopisu »Vadasz es
versenylap«, časopisu lovaca. Godine 1866.
osnovano je sadašnje šumarsko društvo
(Zemaljsko šumarsko udruženje), koje je
počelo izdavati i časopis »Erdeszeti lapok
« (Šumarski list).


Kako je organiziranje šumara u Hrvatskoj
ostvareno u obliku Sekcije Hrvatsko-
gospodarskog društva 1842., a koja
se 1846. godine osamostalila i nastavila
djelovati pod imenom »Hrvatsko-slavonsko
šumarsko društvo«, to vidimo, da
današnji Savez društava inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije Hrvatske
ima korijenje u jednom od najstarijih
takovih društava u Evropi, . a
vjerojatno i u Svijetu.


O. Piškorić