DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 82 <-- 82 --> PDF |
U SUSRET 150-oj OBLJETNICI HRVATSKO-SLAVONSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA MILAN DURST BIO JE 11 GODINA PREDSJEDNIK H.-S. ŠUMARSKOG DRUŠTVA Od obnove rada 1846. godine osnovanog Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva 1876. godine do njegovog sjedinjavanja s društvima iz Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije u Jugoslavensko šumarsko udruženje početkom 1921. godine na čelu Upravnog odbora bilo je devet predsjednika. Najduže predsjednikovao je Marko grof Bombeles — 13 godina, a slijedi ga Milan Durst sa 11 godina. Danas se možemo zapitati, tko je bio Milan Durst i po čemu je zavrijedio povjerenje članstva H.-s. šumarskog društva, da mu toliki niz godina povjere predsjedništvo svog društva? Otac Milana Durstva bio je također šumar i u službi Vojne Krajine, pa je Milan rođen u Pančevu 1839. godine. Kako mu je otac bio premješten u Petrinju (II. banska pukovnija), to je Milan u Petrinji svršio i osnovnu školu. Gimnaziju je, kao privatist tj. bez redovnog polaženja nastave, završio u Vinkovcima, a šumarstvo na C. i kr. šumarskoj akademiji u Mariabrannu kod Beča 1860. godine kao krajiški stipendist. Počeo je raditi u Petrinji, nastavio kraće vrijeme u Otočcu, pa opet na području II, banske pukovnije a prvi dio svoga rada u šumarstvu završio kao upravitelj Šumarije u Jasenovcu 1871. godine. Prvi dio, jer je te godine premješten u C. i kr. zapovjedništvo Vojne Krajine u Zagrebu, koje je bilo i vrhovna zemaljska uprava za Vojnu Krajinu. Te, 1871., godine donesen je »Zakon od 8. lipnja 1871. o ustanovama za otkup prava na drvlje, pašu i uživanje šumskih proizvoda, što krajiški stanovnici imadu u državnim šumama nalazećim se u vojnoj Krajini«, dakle u vrijeme kada je šumarima u Vojnoj Krajini predstojao veliki posao, posao diobe tadanjeg šumskog posjeda na dio koji ostaje državi i na dio koji dobivaju Krajišnici na uživanje, za koji će se kasnije, Zakonom od 15. lipnja 1873., za gospodarenje tim šumama osnovati imovne općine. Za državne šume Durst je 1. lipnja 1874. imenovan za upravitelja Krajiške šumske uprave a 1877. šumarskim ravnateljem na kojoj dužnosti ostaje do umirovljenja krajem 1894. godine. U međuvremenu tj. 1881. godine ukinuta je Vojna Krajina ali su za državu odvojene šume potpale pod Ministarstvo u Budimpešti i, zapravo, smatrane madžarskim državnim šumama. Ovo posebno naglašavamo, jer su Mađari nastojali mađarizirati upravu čemu se Durst odlučno i uspješno suprotstavljao, uspio je sačuvati hrvatski jezik u šumarskoj službi i očuvati slobodu šumarskih činovnika kao slobodnih građana. Pretpostavlja se, da je po ocu češkog porijekla, ali majka mu je bila Hrvatica i Hrvatom se smatrao i on. Uostalom to potvrđuje i činjenica, da je njegova smrt komerirana vi dnevniku »Obzor« s dva članka (Milan pi. Durst i O Milanu Durstu). Svoj opstanak kao ravnatelja do umirovljenja Durst, a i šumarstvo Hrvatske, može zacijelo zahvaliti činjenici, što je bio odlikovan vitezom reda željezne krune III. razreda. Tim odlikovanjem |