DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 81     <-- 81 -->        PDF

daleke 1939. god., pa do pojave sadašnjih naših mladih znanstvenika prošlo je
gotovo pola stoljeća.


Lakoća i uvjerljivost s kojom su Milan Glavaš i Joso Vukelić obranili svoje
disertacije, kao i suvremeni nastupi na savjetovanju u povodu 20-godišnjice
smrti akademika Milana Anića u Drveniku učvršćuju nas u uvjerenju da smo
dobili njegove dostojne nasljednike.


Mr. Vice Ivančić


O ŠUMARSTVU U KNJIZI DR FELETARA »PODRAVINA...«


Kada se piše o šumarstvu u prošlosti tada nešumari (povjesničari, ekonomisti
i dr.) pa i šumari (v. Šum. list br. 6—8/1990., str. 30. i dalje, ali i
po recenzijama nekih rukopisa) racionalno gospodarenje s našim šumama
datira od 1945. naprijed. Međutim u knjizi »Podravina — Općine Koprivnica,
Đurđevac, Ludbreg u prošlosti i sadašnjosti« dr. Dragutina F e 1 e t a-
v a* čitamo i pozitivnu ocjenu. Tako, na str. 186, nalazimo tekst, da je »Imovna
općina đurđevačka bila već od početka svog djelovanja (1874.) solidno
organizirana, što je povoljno utjecalo na očuvanje i razvoj šumskog fonda
u Podravini« te je »ovakav način gospodarenja šumskim blagom imao pozitivan
odraz na ukupni razvoj Podravine u to doba.« No ipak u istoj knjizi,
na str. 167., nalazimo i tvrdnju bez dokumentacije, da je »nemilosrdna devastacija
sjevernohrvatskih šuma, koja se u pravilu širila od zapada prema
istoku (i uz prometnice i rijeke), dosegla potkraj 19. stoljeća svoj vrhunac«.
Dopuštamo mogućnost, da autor nije mislio na devastaciju šuma već na ekonomsko
iskorišćivanje drvne mase, a što je izvan domene šumarstva, navodeći,
da »1890. godine na području cijele Bjelovarsko-križevačke županije
nema niti jedne značajnije pilane ili tvrtke za barem osnovnu finalizaciju
proizvoda od drva« dok je istodobno »čak 84,5 posto ukupnog manufakturno-
industrijskog radništva uposleno izričito na primarnoj eksploataciji
šumskog blaga«.


Oskar Piškorić


* Izdavač je Centar za kulturu — OOUR Muzej grada Koprivnice, 1988. godine.