DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER UDK 630*2:581.5 (497.1).001 Sum. list CXIV (1990) 341 SUKCESIJA ŠUMSKE VEGETACIJE U BAZENU SPAČVA U RAZDOBLJU 1970—1989. GOD. Đuro RAUŠ* SAŽETAK: Autor je obradio sinekološko-sindinamske odnose šumske vegetacije spačvanskog bazena u 1971. g., a dao je i shematski prikaz predviđenoga sukcesijskog razvoja šumske vegetacije u bazenu Spačva (graf. 1). Radi čvrstog povezivanja razvojašumske vegetacije sa sinekološkim faktorima istraživanog područja autor je položio oko 10 km nivelmanskih vlakova u pravcuI-Z i S-J (vidi kartu 1) te je na njima 1971. godine kartirao šumsku vegetaciju, izražavajući povezanost: reljef — tlo — voda — vegetacija. S obzirom na promjene sinekoloških faktora koje su se desile u posljednjih 20 godina, a naročito na pad nivoa podzemnevode i inače isušivanje spačvanskog bazena različitim hidromelioracijama, došlo je do nagle promjene u šumskoj vegetaciji, tj. ubrzana je prirodna sukcesija razvoja od vlažnijih ka sušim šumskim zajednicama. Predviđena progresivna sukcesija u graf. 1. potvrđena je, ali i ubrzana zbog naglog isušivanja spačvanskog bazena (pad nivoa podzemne vode, izostanak poplavnih površinskih vođa). Na dijelu priloženih shema (1—4) nivelmanskih vlakova prikazana je promjena u šumskoj vegetaciji, a i u rekapitulaciji tablica 1—4, iz kojih je vidljivo da je za 21% povećan udio, tzv. suših biljnih zajednica, i to: Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1971 i Genisto eletae-Quercetum roboris aceretosum tatarici Rauš 1971 na račun smanjenja vlažnijih biljnih zajednica: Genisto eletae- Quercetum roboris caricetosum remotae Horvat 1938 (16,8%), šume poljskog jasena (0,20%), šume crne johe (0,30%) te drugihpovršina (3,9%). Taj prirodni sukcesivni pomak razvoja šumskih zajednica u bazenu Spačva dešava se kontinuirano (bez nekih lomova i sušenja u sastojinama Spačve) pa ga kao takva treba prihvatiti i stručnim radovima oko obnove sastojina koristiti. Sukcesivni razvoj šumske vegetacije spačvanskog bazena ide u pravcu klimaksa, tj. u pravcu razvoja najvrednije klimatogene zajednice hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 1971). Autor u radu donosi podatke i komentar nivoa podzemnih voda u bazenu Spačva 1970. i 1988. godine. Ključne riječi: Šumska fitocenoza, sinekološki faktori, podzemna voda, poplava, sukcesija, nivelman * Prof. dr. Đuro Rauš, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 41000 Zagreb, Simunska 25 341 |