DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 69     <-- 69 -->        PDF

se nesigurnost u predskazivanju požarne opasnosti i požarnog ponašanja, i
ta informacija će biti uključena u pomagala za kompjutorsko-generirano odlučivanje.
Kroz 20-tak godina sadržaj vlage goriva, organskih tala i puni opseg
vegetacije, nadzirat će se iz satelita i ti podaci će se slati izravno primarnim
korisnicima. Podaci o oborini s visokim razlučivanjem iz meteorološke
radarske mreže bit će, zajedno sa podacima o vlazi sa satelita, automatski
integrirani u operativne sisteme požarne opasnosti i predskazivanja
požarnog ponašanja.


ZAKLJUČCI I PREPORUKE


Prognoze vremenskih elemenata za manja područja kao što je priobalni
dio u nas, još su subjektivne. U svijetu su, međutim, razvijene objektivne
prognoze vremena za uža područja ili lokalitete, koje se osnivaju na dinamičkim
ili statističkim metodama.


Prema tome, najslabija veza u sadašnjem lancu ocjenjivanja požarne
opasnosti je očito meteorološki ulaz. Struktura standardnog ocjenjivanja
opasnosti od požara i predskazivanja ponašanja vatre u nas temelji se, za
sada, na samo 4 elementa očitana jednom u danu u podne, na jednom trenutačnom
uzorku od 24 sata. Osim toga podaci se skupljaju od pojedinih
stanica koje nisu najbolje raspoređene. Pretpostavka je da će se sredstva
meteorološke interpretacije po vremenu i prostoru tražiti sve više. U pojedinim
razvijenim zemljama već sada nema tehnološkog ograničenja za češća
automatska očitavanja recimo jednom na sat. Potencijalne metode za interpolaciju
temperature, vlage i vjetra postoje ili se razvijaju, a radar obećava
prostorno mjerenje oborine.


Prognostički modeli ponašanja vatre s obzirom na specifičnost tipova
goriva, daju protupožarnim organizacijama neophodne informacije o ponašanju
šumskog požara radi primjene odgovarajuće taktike gašenja. Stoga
je potrebno i u nas ispitati i ustanoviti glavne tipove gorivih materijala (osobito
gorivi materijal tipa bor), i provesti opažanja svih internih parametara
požarnog okoliša u vrijeme požara.


Uspostavom eksperimentalnog poligona u srednjoj Dalmaciji (Makarska)
i istraživanja zapaljivosti i gorivosti šumskih gorivih materijala u dinarskom
kršu, uz stručne analize ponašanja nastalih nekontroliranih požara — uvjeti
su za moguću primjenu FBP sitsema u ocjenjivanju požarne opasnosti kao
i procjenu razvoja šumskih požara priobalnog dijela krša sa otocima. Bolje
pozavanje dnevnog hoda vjetra u različitim mjesecima uz jadransku obalu
svakako bi bilo važno za procjenu ponašanja šumskih požara u različitim,
sinoptičkim situacijama i u različito doba dana.


Moderna meteorološka znanost takve probleme već rješava pomoću numeričkih
modela primjenom kompjutera.


U nas je potrebno osnovati znanstveni centar u cilju razvoja »požarne
znanosti« kao i radi primjene u praksi domaćih i stranih protupožarnih dostignuća.


Kadrovi su potrebni na svim razinama — od sposobnih vatrogasnih jedinica
koje će biti u stanju suzbiti požar bilo kog intenziteta, do stručnjaka
za znanstveno istraživački rad, čime bi bilo nadmašeno sadašnje ne baš povoljno
stanje u cijeloj zemlji.