DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 63     <-- 63 -->        PDF

manje komplicirana i može sezati od upotrebe tablica do upotrebe kompjutora.
Indeksi moraju opisivati stanje dviju osnovnih komponenti opasnosti,
a te su:


— stanje šumskih goriva definirano njihovom vrstom, volumenom, stanjem
vlažnosti, rasporedom i smještajem na tlu,
— rizik od požara ili vjerojatnost izbijanja požara definiran prirodom i
razinom aktivnosti činitelja koji uzrokuju požar.
Stanje šumskih goriva procjenjuje se izravno (uzimanjem njihovih uzoraka)
i posredno (na temelju meteoroloških podataka). Ta procjena daje početnu
vjerojatnost ili indeks požarnog rizika za predviđanje težeg ili lakšeg
početka gorenja šumskih goriva. Sistem procjene opasnosti od požara, kojeg
mi koristimo u našoj zemlji jeste Kanadski sistem procjene opasnosti
od šumskih požara (CFFDRS = Canadian Forest Fire Danger Rating System),
i sastoji se iz dva osnovna podsistema: Kanadski sistem meteorološkog indeksa
šumskih požara (FWIS = Fire Weather Index System), koji daje numeričku
procjenu relativnog požarnog potencijala kod standardnih tipova
goriva. Sistem je baziran isključivo na vremenskim promatranjima. Drugi
glavni podsistem CFFDRS jeste Kanadski sistem predviđanja ponašanja šumskih
požara (FBPS = Forest Fire Behavior Prediction System) i sastoji se
iz tri komponente: stope širenja, potrošnje goriva i linearnog ili frontalnog
intenziteta požara. Privremena verzija komponente stope širenja (ROS) izrađena
je g. 1984., i još je u razvoju. Ključna razlika između ovih osnovnih
podsistema jeste u tome što se sistem FBP temelji na varijabilnom, a sistem
FWI na standardnom gorivu.


Odgovor na treće pitanje, kako će se nastali šumski požar razvijati zapravo
je najteži odgovor i još su uvijek u toku znanstvena istraživanja u
više zemalja svijeta. Istraživanja fenomena šumskih požara u svijetu rezultiralo
je razvojem sistema procjene opasnosti i procjene ponašanja požara,
što zasad predstavlja vrhunsko dostignuće u preventivnoj zaštiti šuma od
požara. Uloženo je dosta napora kako bi se ispitao model maksimalnih brzina
širenja požara i ponašanja vatre u šumskim gorivima. Izraz »ponašanje«
primijenjen na divlji požar obuhvaća niz karakteristika koje opisuju brzinu
širenja vatre, slojeve goriva koje zahvaća (troši), opći oblik njezina perimetra,
njezin iznos otpuštanja energije duž perimetra, način širenja i geometriju
plamenova duž perimetra. Definirat ćemo samo neke pomenute parametre
ponašanja šumskog požara:


— brzina širenja vatrene fronte
— dužina plamena
— intenzitet vatrene fronte.
Brzina širenja vatrene fronte ovisi o količini gorivog materijala i njegovim
karakteristikama, a u obrnutoj proporciji je u odnosu na sadržaj
vlage. Brzina kretanja vatrene fronte je isto tako i u funkciji brzine vjetra.
Na grafikonu br. 1 počevši od nule do vrijednosti brzine vjetra od 40 km/h
rast brzine fronte požara je skoro proporcionalan. U pijemontskom okružju
(Đenova, Torino — Italija) procijenjeno je da je kod brzine vjetra od 20 km/h
napredovanje fronte oko 250 m/h, da bi kasnije dostiglo 600, 750 i 450 m/h
što odgovara brzini vjetra od 40, 45 i 50 km/h. Ovi podaci se odnose na brzinu
koju vjetar ima u šumi koja se razlikuje u slobodnom okolišu bez pre