DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 63 <-- 63 --> PDF |
manje komplicirana i može sezati od upotrebe tablica do upotrebe kompjutora. Indeksi moraju opisivati stanje dviju osnovnih komponenti opasnosti, a te su: — stanje šumskih goriva definirano njihovom vrstom, volumenom, stanjem vlažnosti, rasporedom i smještajem na tlu, — rizik od požara ili vjerojatnost izbijanja požara definiran prirodom i razinom aktivnosti činitelja koji uzrokuju požar. Stanje šumskih goriva procjenjuje se izravno (uzimanjem njihovih uzoraka) i posredno (na temelju meteoroloških podataka). Ta procjena daje početnu vjerojatnost ili indeks požarnog rizika za predviđanje težeg ili lakšeg početka gorenja šumskih goriva. Sistem procjene opasnosti od požara, kojeg mi koristimo u našoj zemlji jeste Kanadski sistem procjene opasnosti od šumskih požara (CFFDRS = Canadian Forest Fire Danger Rating System), i sastoji se iz dva osnovna podsistema: Kanadski sistem meteorološkog indeksa šumskih požara (FWIS = Fire Weather Index System), koji daje numeričku procjenu relativnog požarnog potencijala kod standardnih tipova goriva. Sistem je baziran isključivo na vremenskim promatranjima. Drugi glavni podsistem CFFDRS jeste Kanadski sistem predviđanja ponašanja šumskih požara (FBPS = Forest Fire Behavior Prediction System) i sastoji se iz tri komponente: stope širenja, potrošnje goriva i linearnog ili frontalnog intenziteta požara. Privremena verzija komponente stope širenja (ROS) izrađena je g. 1984., i još je u razvoju. Ključna razlika između ovih osnovnih podsistema jeste u tome što se sistem FBP temelji na varijabilnom, a sistem FWI na standardnom gorivu. Odgovor na treće pitanje, kako će se nastali šumski požar razvijati zapravo je najteži odgovor i još su uvijek u toku znanstvena istraživanja u više zemalja svijeta. Istraživanja fenomena šumskih požara u svijetu rezultiralo je razvojem sistema procjene opasnosti i procjene ponašanja požara, što zasad predstavlja vrhunsko dostignuće u preventivnoj zaštiti šuma od požara. Uloženo je dosta napora kako bi se ispitao model maksimalnih brzina širenja požara i ponašanja vatre u šumskim gorivima. Izraz »ponašanje« primijenjen na divlji požar obuhvaća niz karakteristika koje opisuju brzinu širenja vatre, slojeve goriva koje zahvaća (troši), opći oblik njezina perimetra, njezin iznos otpuštanja energije duž perimetra, način širenja i geometriju plamenova duž perimetra. Definirat ćemo samo neke pomenute parametre ponašanja šumskog požara: — brzina širenja vatrene fronte — dužina plamena — intenzitet vatrene fronte. Brzina širenja vatrene fronte ovisi o količini gorivog materijala i njegovim karakteristikama, a u obrnutoj proporciji je u odnosu na sadržaj vlage. Brzina kretanja vatrene fronte je isto tako i u funkciji brzine vjetra. Na grafikonu br. 1 počevši od nule do vrijednosti brzine vjetra od 40 km/h rast brzine fronte požara je skoro proporcionalan. U pijemontskom okružju (Đenova, Torino — Italija) procijenjeno je da je kod brzine vjetra od 20 km/h napredovanje fronte oko 250 m/h, da bi kasnije dostiglo 600, 750 i 450 m/h što odgovara brzini vjetra od 40, 45 i 50 km/h. Ovi podaci se odnose na brzinu koju vjetar ima u šumi koja se razlikuje u slobodnom okolišu bez pre |