DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Vatra, najstarije oruđe razvoja kulture i civilizacije, postaje danas sve većom prijetnjom prirodnim izvorima: šumama, tlu, vodi i krajoliku. Posljednjih desetljeća šumski požari u stalnom su porastu u cijelom svijetu. To se objašnjava sve intenzivnijim prometom i sve gušćom mrežom prometnica te postupnim no nezadrživim prodiranjem civilizacije u ranije zatvorena, nepristupačna i prostrana šumska područja. Ono što mi nazivamo »požarnom znanošću« zapravo je kodifikacija i kvantifikacija prilične količine osnovnog znanja odavna poznatog ljudskom rodu. Vatra je očito imala dva lika kao prijatelj i neprijatelj, a mi još učimo kako ih razlikovati. Otac istraživanja šumskih požara u Kanadi bio je James G. Wright , koji je 1925. god. predložio program razvijanja načina mjerenja opasnosti od požara. Rad na terenu počeo je ljeti 1928. u Petawawa šumarskoj eksperimentalnoj stanici u Ontariju. Iste godine pridružio mu se Herbert W. B e a 11 kao student i njih dvojica istraživali su požare u Kanadi oko 20 godina. Glavno im je dostignuće Wrightov sistem ocjenjivanja opasnosti koji i danas tvori osnovu Kanadskog meteorološkog požarnog indeksa. SISTEMI OCJENJIVANJA OPASNOSTI Procjena određene pojave kao što je šumski požar zahtijeva da se na slijedeća pitanja odgovori s prihvatljivom granicom vjerojatnosti: — kad će se pojaviti? — gdje će se pojaviti? — kako će se razvijati? Odgovor na prvo pitanje određuje požarne sezone, na drugo omogućuje određivanje područja, a odgovor na treće sadrži mjere koje treba poduzeti radi suzbijanja požara. Cjeloviti odgovor na tri pitanja u vezi s procjenom kada, gdje i kako veoma su potrebni za organizaciju mjera prevencije, a to znači sveobuhvatne mjere radi sprečavanja nastanka požara. Valja procjeniti kada i gdje će se požari pojaviti, da bi se moglo djelovati ondje gdje je to potrebno. Najprije odgovor na prvo pitanje: kad će se pojaviti? Sezona opasnosti od požara odnosno razdoblje u kome mogu nastati šumski požari počinje otapanjem snježnog pokrivača u šumi, a završava dugotrajnim jesenskim kišnim periodom ili ponovnim stvaranjem snježnog pokrivača. Ovisno o klimatskim i vegetacijskim uvjetima vrijeme početka i završetka sezone opasnosti od požara za određena područja je različito. Odstupanja od srednjih klimatskih prilika za lokalna područja mogu biti presudna za pojavu šumskih požara, koji mogu iznenaditi vatrogasne jedi nice i prerasti u katastrofalne požare. Tražimo odgovor na drugo pitanje: gdje će se pojaviti? Za procjenu opasnosti od šumskih požara za pojedine lokalitete koriste se određeni sistemi. Općenito, sistemima procjene nastoji se odgovoriti na pitanje putem određenih indeksa, kako bi se postigla jedinstvena analiza podataka. Ovisno o tome koliko se podataka koristi, procedura je više ili 396 |