DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 52     <-- 52 -->        PDF

DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA U VREDNOVANJU ČASOPISA


Danas se znanost posmatra kao informacijski sistem, znanstveni radovi
kao nosioci informacija, znanstveni časopisi kao kanali za prenos tih informacija.
Istraživanja su otkrila pojedine zakonitosti između znanstvenih izdanja
i razvoja znanstvenosti, kvantitativnu zavisnost između broja znanstvenih
radova, broja znanstvenika, financijskih ulaganja i si.


U svijetu se mnogo radi na primjeni različitih metoda vrednovanja časopisa
pomoću nekih indikatora. Kod nas su prva usporedna vrednovanja
izvršena pomoću izdavačko-oblikovnih karakteristika i analize strukture referencija
iz oblasti medicine (4). Slična istraživanja su rađena za neke oblasti,
a za o´olasl šumarstva i drvne industrije ovo je prvi rad ove vrste kod
nas, a prema našim pretraživanjima možda i u svijetu. Ovo je utoliko interesantnije
jer analiza literature iz određene oblasti kao istraživački metod
pruža bogate podatke o njenim stvaraocima, o nosiocima informacija i si.
Također omogućava da se kvantificiranim postupkom dođe do podataka o
vrednovanju kvaliteta. Takav metod je upravo bibliometrijski kojim se analiziraju
kvantitativne osobine i mogućnosti zabilježenog znanja. Ovaj termin
je prvi put upotrijebio Pritchard (5) u članku Statistical Bibliography of
Bibliometrics umjesto izraza statistička bibliografija koji se bio pojavio još
1922. Pod pojmom bibliometrija on je podrazumijevao primjenu matematsko-
statističkih metoda na knjige i druge materijale i medije komuniciranja.


METODA RADA


Za izbor časopisa poslužili smo se »Bibliografijom Jugoslavije« i »Forestry
Abstracts« pa smo od ukupno 29 časopisa odabrali 20 odnosno 21.
Od ovoga broja 8 njih nisu bili čisto šumarski ali su objavljivali članke iz
oblasti šumarstva. Te časopise »Forestry abstracts« ne obrađuje. I pored toga
ostaje jedna trećina šumarskih časopisa koji nisu obuhvaćeni u »Forestry
Abstracts«, što je priličan broj, a razloge treba tražiti u kvalitativnim
karakteristikama. Ovo bi se trebalo pokazati u našim istraživanjima. Za neke
od ovih časopisa se smatra da su znanstveni na osnovu subjektivne selekcije
stručnih tijela ili službi koje se bave obradom časopisa. Pošto kriteriji
nisu točno definirani mi smo pokušali kvantitativno da analiziramo publiciranje
u znanstvenim djelatnostima iz oblasti šumarstva i drvne industrije
koristeći statistički metod. Časopise smo dakle vrednovali istraživačko-
analitičkim metodama za razdoblje od više godina (5 godina). U tu svrhu
smo:


— rangirali časopise prema njihovim izdavačko-oblikovnim karakteristikama,
dakle na temelju njihove fizičke pojave i razvrstali referencije u
njihovim člancima prema raznim kategorijama. Pošli smo od činjenice da
primarni časopis da bi mogao biti uključen u sistem znanstvenih informacija
mora da ima određene elemente, u tom slučaju to su točno definirani
parametri. Mi smo kod naše procjene koristili 13 takvih parametara i da bi
ih mogli kvantitativno analizirati dodijelili smo im određene bodove. Parametre
smo podijelili u dvije skupine na osnovu njihovih karakteristika.