DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 32 <-- 32 --> PDF |
turn, Lamiastrum galeobdolon, Carex sylvatica, Stachys sylvatica, Viola reichenbachiana, Sanicula europaea, Mycelis muralis, Scrophularia nodosa, Euphorbia amygdaloides, Glechoma hirsuta i druge. Njihov udio u brezovim sastojinama, kao i udio bukve, jele, javora i drugih vrsta govori o osnovnom karakteru tih sastojina i stupnju njihove prirodne vegetacijske strukture. Sigurno je da su navedene diferencijalne vrste, osobito breza, a zatim i visoke biljke šumskih čistina, odigrale značajnu ulogu u očuvanju, a možda i poboljšanju nekih svojstava tla, pogotovo njegovih površinskih slojeva, što će pokazati istraživanja koja se na tim lokalitetima upravo provode (Per nar). Usporedba nekih ekoindikatorskih osobina u ovih diferencijalnih vrsta (prema Ellenberg u 1979) daje zanimljive rezultate, osobito u odnosu na svjetlo u sastojini. Srednja indikatorska vrijednost diferencijalnih vrsta koje su dominantne u brezovim sastojinama iznosi 6,1, a diferencijalnih vrsta dominantnih u sastojinama bukve i jele 3,7. Da je pritom vrijednost pojedine vrste množena sa stupnjem udjela, razlike bi bile još očitije. ZAKLJUČAK Na temelju literaturnih podataka i provedenih fitocenoloških istraživanja brezovih sastojina gospodarske jedinice »Zapadni Papuk II« može se zaključiti: 1. Obična breza kao pionirska, meliorativna, relativno brzorastuća i industrijski vrlo vrijedna vrsta dobiva sve veće značenje u šumarskoj privredi. U gospodarskoj jedinici »Zapadni Papuk II: uređajni razred breze zauzima 182 ha, a u mješovitim sastojinama s više od 20% učešća u ukupnoj drvnoj masi uspijeva na 508 ha. U ukupnoj drvnoj zalihi jedinice sudjeluje s 5,3%, 2. Istraživane, uglavnom čiste brezove sastojine mogu se u fitocenološkom pogledu okarakterizirati kao progresivni stadij obične breze u razvoju bukovo-jelovih šuma na sječinama, iskrčenim i opožarenim površinama ili na drugi način uzrokovanim šumskim čistinama (Fagetum croaticum boreale abietetosum, stadij Betula pendula). 3. Usporedba flornog sastava i kvantitativnih elemenata zastupljenosti pojedinih biljnih vrsta u brezovim i tipski razvijenim sastojinama panonske šume bukve i jele pokazuje identičnost u prisutnosti mnogih temeljnih elemenata reda Fagetalia koji karakteriziraju bukove i bukovo-jelove šume jugoistočne Evrope: Abies alba, Fagus sylvatica, Acer pseudoplatanus, Galium odoratum, Lamiastrum galeobdolon, Carex sylvatica, Stachys sylvatica, Glechoma hirsuta, Sanicula europaea, Viola reichenbachiana, Mycelis muralis, Scrophularia nodosa, Pulmonaria officinalis i druge. U sva tri sloja brezovih sastojina posebno je značajna prisutnost obične jele kao jednog od glavnih edifikatora i nosioca strukture buduće preborne sastojine bukve i jele. 4. Osim zajedničkih u sastojinama su prisutne i brojne diferencijalne vrste razvijene zbog specifičnih, prije svega mikroklimatskih i svjetlosnih uvjeta. U brezovim sastojinama uz brezu i trepetljiku dominiraju pretežno |