DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 31 <-- 31 --> PDF |
U jednoj ili dvije snimke pojavljuju se još ove vrste: II Sloj grmlja: Solatium dulcamara (13), Sambucus nigra (19), Atropa beladona (19), Genista tine toria (9), Quercus cerris (9), Prunus spinosa (8), Ligustrum vulgare (6) i Viburnum opulus (3). III Sloj prizemnog rašća: Repatica nobilis (1, 13), Prenanthes purpurea (5, 7), Veronica officinalis (6, 12), Hypericum perforatum (6, 8), Clematis vitalba (6, 11), Eupatorium cannabinum (7, 9), Aconitum vulparia (9, 15), Knautia drymeia (9, 13), Carex distans (9, 12), Galium rotundifolium (9, 13), Carex remota (11, 12), Lysimachia punctata (11, 13), Moehringia trinervia (12, 18), Lunaria rediviva (15, 18), Impatiens noli tangere(16, 19), Cephalantera longifolia (2), Epipactis helleborine (2), Carex digitata (2), Poa nemoralis (4), Aremonia agrimonoides (6), Mephrodium spinulosum (7), Carex brisoides (7), Cephalantera alba (8), Dactylis glomerata (9), Myosotis sylvatica (12), Lilium martagon (15), Helleborus dumetorum (16), Veronica montana (17), Petasites albus (17), Dryopteris carthusiana (17), Vicia sp. (17), Hieracium sp. (4). A — sloj drveća B — sloj grmlja C — sloj prizemnog rašća * — uključujući i transgresivne svojstvene vrste ostalih vegetacijskih jedinica unutar tih sistematskih kategorija najočitije razlike prije svega u sloju drveća, gdje u prvom tipu sastojina glavne vrste čine breza, te pored bukve, jele i gorskog javora vrlo često trepetljika. Breza i trepetljika kao pionirske vrste u sklopljenim sastojinama bukve i jele nisu prisutne, ili su samo mjestimično i to pojedinačno. U sloju grmlja u oba tipa sastojina nema veće razlike, osim što je u brezovim sastojinama obilna malina (Rubus idaeus). Međutim, za taj je sloj posebno značajno da u brezovim sastojinama redovito nalazimo jelu koja mjestimično tvori vrlo guste grupe. Zbog prozračnih krošanja obične breze jelova stabalca su vrlo vitalna i nalaze zasada dovoljno svjetla za svoj razvoj. Sigurno je da se već navedene preporuke o šumskouzgojnim zahvatima u takvim sastojinama (M a t i ć, 1986) odnose upravo na ovakve situacije gdje su jelova stabalca glavni budući nosioci strukture ove sastojine. Zbog različita intenziteta i vremena njege u sastojinama zahvati će se usmjeravati stvaranju preborne strukure, kakva u našim bukovo-jelovim šumama, bez obzira o kojem je području riječ, treba i biti. Najevidentnije razlike između ta dva tipa sastojina upravo su u sloju prizemnog rašća. U brezovim sastojinama prisutne su mnoge visoke biljke, u prvom redu biljke šumskih čistina, čija će se pokrovnost sa starošću, odnosno većom sklopljenošću sastojina vjerojatno smanjivati. Te su vrste prije svega Rubus idaeus, Rubus hirtus, Senecio nemorensis, Solidago virgaurea, Salvia glutinosa, Gentiana asclepiadea i druge. Neke od njih nalazimo i u sastojinama bukve i jele, međutim s mnogo manjim učešćem i pokrovnošću. S druge strane, u normalno razvijenim i sklopljenim šumama bukve i jele susrećemo vrste koje izostaju ili su rjeđe u brezovim sastojinama. To su uglavnom vrste iz reda Fagetalia (Actaea spicata, Ajuga reptans, Polygonatum multiflorum) ili šire rasprostranjeni mezofiti (Festuca drymeia, Veronica chamaedrys i druge). Međutim, s fitocenološkog karaktera vrlo je važan relativno velik broj vrsta reda Fagetalia koje karakteriziraju mezofilne bukove šume, a prisutne su u oba tipa sastojina. To su vrste: Galium odora |