DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 27 <-- 27 --> PDF |
FITOCENOLOŠKI KARAKTER ISTRAŽIVANIH SASTOJINA Na istraživanom području načinjeno je 20 fitocenoloških snimaka. Deset snimaka pokazuje čiste sastojine breze, a deset sastojine bukve i jele. Međutim, zbog kontradiktornosti stavova pojedinih fitocenologa o karakteru tih sastojina, što je posljedica njihove nedovoljne istraženosti i nepoznavanja, potrebno je dati neke osnovne napomene. Jedan broj autora smatra da su u višem potpojasu gorskog pojasa savsko- dravskog međuriječja Hrvatske rasprostranjene acidofilne jelove šume, slične onima u Sloveniji, pa ih označava kao Luzulo-Abietl-Fagetum Zup. ili pak Luzulo-Abietetum Oberd. Drugi smatraju da se radi o neutrofilnim šumama bukve i jele (Abieti-Fagetum pannonicum odnosno Fagetum croaticum boreale abietelosum). Treći smatraju da su i jedne i druge šume zastupljene u panonskom gorju odnosno istraživanom području. Zašto se ovo pitanje smatra važno? Ako je riječ o »slovenskoj« zajednici Luzulo.Abieti-Fagetum, onda ona prema opisu i shvaćanju njenog autora pripada svezi acidofilnih bukovih šuma (Luzulo-Fagion). Pripadaju li bukovo-jelove šume istraživanog područja zajednici Luzulo-Abietetum, prema shvaćanju većine fitocenologa svrstavaju se u sistematici u svezu četinjavih šuma Vaccinio-Piceion. Ako je to zajednica Abieti-Fagetum pannonicum, odnosno Fagetum croaticum boreale abietctosum, te šume pripadaju sistematici unutar i iznad sveze Lonicero-Fagion (»Fagion illyricum«). Prema tome, u pitanju je osnovno shvaćanje karaktera tih šuma koji se u fitocenologiji izražava sistematikom, a to je neobično važno pitanje. Ono je sporno isto kao i klimazonalni karakter sastojina bukve i jele u panonskom gorju, odnosno postanak jele u tim sastojinama. Opsežna istraživanja o tim pitanjima su u toku (Medvedović). Ova, a i naša prethodna (Rau š & Vukeli ć 1987) fitocenološka istraživanja pokazala su da bez obzira na to što se radi o silikatnim stijenama i distričnom kambisolu, mješovite sastojine bukve i jele imaju mezofilno- neutrofilni karakter, odnosno da podliježu sistematici unutar reda Fagetaliai sveze Lonicero-Fagion (sin. Fagion illyricum). Zbog toga, a i zbog činjenice da primarni zadatak istraživanja nije bio određivanje karaktera šuma bukve i jele na Papuku, preuzet je naziv zajednice iz izvornih Horvatovi h (1938) istraživanja premda smo svjesni da on nije u duhu važećeg međunarodnog kodeksa fitocenološke nomenklature. Temeljna autorova shvaćanja o imenu i karakteru zajednice zadržana su i u prodromusu fitocenoza Jugoslavije ( J o- van o v i ć i dr. 1986). Treba također istaći da u duhu Braun-Blanquetove fitocenološke škole nije moguće ovakve prijelazne sastojine kao što su istraživane brezove imenovati čvrstom jedinicom, već ih treba promatrati kao realnu činjenicu u sadašnjosti s kojom treba računati, a već u slijedećoj generaciji one će biti nešto drugo. Upravo u tome leži velika važnost fitocenologije kao znanosti da ukaže na bitan karakter tih sastojina, njihovu prirodnu sindinamiku u koju će šumar kao stručnjak uklopiti svoje djelovanje da što prije dobije trajne, stabilne i maksimalno produktivne sastojine bukve i jele kakve su bile prije uništenja. S obzirom na komparativni karakter tih sastojina pažnju smo posvetili razlikama u flornoj građi ovih tipova šumske vegetacije. U tom su smislu |