DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 27     <-- 27 -->        PDF

FITOCENOLOŠKI KARAKTER ISTRAŽIVANIH SASTOJINA


Na istraživanom području načinjeno je 20 fitocenoloških snimaka. Deset
snimaka pokazuje čiste sastojine breze, a deset sastojine bukve i jele. Međutim,
zbog kontradiktornosti stavova pojedinih fitocenologa o karakteru
tih sastojina, što je posljedica njihove nedovoljne istraženosti i nepoznavanja,
potrebno je dati neke osnovne napomene.


Jedan broj autora smatra da su u višem potpojasu gorskog pojasa savsko-
dravskog međuriječja Hrvatske rasprostranjene acidofilne jelove šume,
slične onima u Sloveniji, pa ih označava kao Luzulo-Abietl-Fagetum Zup. ili
pak Luzulo-Abietetum Oberd. Drugi smatraju da se radi o neutrofilnim šumama
bukve i jele (Abieti-Fagetum pannonicum odnosno Fagetum croaticum
boreale abietelosum). Treći smatraju da su i jedne i druge šume zastupljene
u panonskom gorju odnosno istraživanom području. Zašto se ovo pitanje
smatra važno?


Ako je riječ o »slovenskoj« zajednici Luzulo.Abieti-Fagetum, onda ona
prema opisu i shvaćanju njenog autora pripada svezi acidofilnih bukovih
šuma (Luzulo-Fagion). Pripadaju li bukovo-jelove šume istraživanog područja
zajednici Luzulo-Abietetum, prema shvaćanju većine fitocenologa svrstavaju
se u sistematici u svezu četinjavih šuma Vaccinio-Piceion. Ako je to
zajednica Abieti-Fagetum pannonicum, odnosno Fagetum croaticum boreale
abietctosum, te šume pripadaju sistematici unutar i iznad sveze Lonicero-Fagion
(»Fagion illyricum«). Prema tome, u pitanju je osnovno shvaćanje karaktera
tih šuma koji se u fitocenologiji izražava sistematikom, a to je neobično
važno pitanje. Ono je sporno isto kao i klimazonalni karakter sastojina bukve
i jele u panonskom gorju, odnosno postanak jele u tim sastojinama. Opsežna
istraživanja o tim pitanjima su u toku (Medvedović).


Ova, a i naša prethodna (Rau š & Vukeli ć 1987) fitocenološka istraživanja
pokazala su da bez obzira na to što se radi o silikatnim stijenama
i distričnom kambisolu, mješovite sastojine bukve i jele imaju mezofilno-
neutrofilni karakter, odnosno da podliježu sistematici unutar reda Fagetaliai sveze Lonicero-Fagion (sin. Fagion illyricum). Zbog toga, a i zbog činjenice
da primarni zadatak istraživanja nije bio određivanje karaktera šuma bukve
i jele na Papuku, preuzet je naziv zajednice iz izvornih Horvatovi h (1938)
istraživanja premda smo svjesni da on nije u duhu važećeg međunarodnog
kodeksa fitocenološke nomenklature. Temeljna autorova shvaćanja o imenu
i karakteru zajednice zadržana su i u prodromusu fitocenoza Jugoslavije ( J o-
van o v i ć i dr. 1986).


Treba također istaći da u duhu Braun-Blanquetove fitocenološke škole
nije moguće ovakve prijelazne sastojine kao što su istraživane brezove imenovati
čvrstom jedinicom, već ih treba promatrati kao realnu činjenicu u
sadašnjosti s kojom treba računati, a već u slijedećoj generaciji one će biti
nešto drugo. Upravo u tome leži velika važnost fitocenologije kao znanosti
da ukaže na bitan karakter tih sastojina, njihovu prirodnu sindinamiku u
koju će šumar kao stručnjak uklopiti svoje djelovanje da što prije dobije
trajne, stabilne i maksimalno produktivne sastojine bukve i jele kakve su
bile prije uništenja.


S obzirom na komparativni karakter tih sastojina pažnju smo posvetili
razlikama u flornoj građi ovih tipova šumske vegetacije. U tom su smislu