DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1990 str. 24 <-- 24 --> PDF |
obične breze u savsko-dravskom međuriječju Hrvatske. Pojedini autori ( Š egulja 1974, Regula-Bevilacqua 1979) smatraju da se radi o identičnim fitocenozama kao u srednjoj Evropi, pa ime i karakteristike zajednice preuzimaju od Tuexen a (1937), a Rau š i dr. (1986) sastojine na Psunju karakteriziraju unutar asocijacije Betulo-Quercetum petra&ae illyricum Fuk. 1959. Trinajstić & Sugar (1977, neobjavljeno) smatraju da je u savsko-dravskom međuriječju Hrvatske riječ o novoj zajednici Pteridio- Betuletum, što u posljednjim istraživanjima prihvaćaju i drugi autori (Rau š i dr. 1988). Sinekološko-vegetacijski bitno različite šume obične breze u vršnoj zoni panonskog gorja — u području panonske šume bukve i jele još su manje istražene. U vegetacijskoj karti SR Hrvatske, list Slatina Pelce r (u: G a ži- Baskov a idr. 1983) jedan veliki kompleks u okolini Zvečeva i nekoliko manjih označava kao sastojine obične breze (Communitates Betulae pendulae), ističući da se radi o progresivnom stadiju razvoja šumske vegetacije na kiselim tlima vriština i sječina bukovih i kitnjakovo-grabovih šuma silikatne podloge. U radovima Anić a (1959), Glišić a (1950) i nekih drugih autora sastojine obične breze u području bukovo-jelovih šuma označavane su kao stadij u progresivnoj sukcesiji ponovnog vraćanja iskonske vegetacije na sječom, požarima ili drugim načinom ogoljelim površinama. Upravo su sastojine takva karaktera predmet ovih fitocenoloških istraživanja. Ona su provedena u području gospodarske jedinice »Zapadni Papuk II« u odsjecima 22a, 23a, 24a, 25c, 32c i 33b. To su pretežno čiste brezove sastojine, starosti od 45 do 55 godina, razvijene najčešće na jugu izloženim stranama nagiba od 3 do 15 stupnjeva i nadmorskim visinama između 720 i 835 metara. Komparativna fitocenološka snimanja u sastojinama bukve i jele izvršena su u 42b, 51a, 51b, 56a i 58b odsjeku iste jedinice. Fitocenoza panonske šume bukve i jele pridolazi u tim odsjecima na vrlo sličnim ekspozicijama i nagibima kao i brezove sastojine, a nadmorske visine se kreću od 690 do 750 metara. OPĆI SINEKOLOŠKI UVJETI ISTRAŽIVANOG PODRUČJA a) Geološko-litološka građa Geološko-litološku građu područja karakterizira serija metamorfnih stijena koje ne pripadaju jednom orogenetskom ciklusu, već su više puta (najmanje dvaput) bile podvrgnute metamorfozi i deformacijama (Jamiči ć 1979). Graniti i stijene visokog i niskog stupnja metamorfizma Papuka pripadaju istoj seriji vezanoj za hercinsku orogenezu. Prema Ta j der u (1979) papučko-psunjski masiv (s Moslavačkom gorom i Motajicom) pripada pliomagnetskoj zoni internida, tj. eugeosinklinali s karakterističnim magnetizmom. Magnetski fluidi su metasomatski izmijenili sastav glinenih sedimenata pretvorivši ih u gnajse sastava kvarcdiorita, granodiorita i adamelita. Škriljavost bivših glinenih sedimenata ostala je škriljavost gnajsa. Sedimenti, odnosno slabije metamorfozirani muskovitski i kloritski škriljci idući prema |