DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Na temelju gornjih podataka može se u optimalnim uvjetima svake pete godine flj. kod pojave punog uroda) sakupiti 300.773 kg češera, a svake godine 128.200 kg češera 16 vrsta četinjača; isto tako se može svake četvrte godine sakupiti 707.124 kg sjemena, a svake godine 74.893 kg sjemena 13 vrsta listača. Osim toga lako se može vidjeti i slijedeće: — učešće smreke u ukupnoj proizvodnji četinjača kod punog uroda iznosi 75.5%, a jele svega 4.6%, ariša 0.0008",,, duglazije 0.002°/«, dalmatinskog crnog bora 11.5% itd; — učešće crne johe u ukupnoj proizvodnji listača kod punog uroda iznosi 32%, poljskog jasena 22.9%, lužnjaka 17.5%, kitnjaka 28´°/o itd. Gore izloženo upućuje na zaključak da nekih vrsta ima više nego dosta, dok su neke vrste izrazito slabo zastupljene, a posebno se to odnosi na lužnjak. Konačno treba istaknuti bitnu konstataciju da se optimalna proizvodnja jako razlikuje od stvarne proizvodnje; ta razlika nije kod svih vrsta četinjača i listača jednaka, a da stanje bude još gore ona je najveća kod sjemenom deficitarnih vrsta listača (lužnjak, poljski jasen, kitnjak itd.). Slijedom misli postavlja se pitanje kada će stvarna proizvodnja doseći optimalnu. Radi niza objektivnih razloga odgovor se može dati ovako formuliran, da će se to postići: — adekvatnijim učešćem površine ekološko-gospodarskih tipova sjemenom deficitiranih vrsta drveća u ukupnoj površini pss, — porastom prosječne starosti pss listača (osobito lužnjaka), — poboljšanjem ekoloških uvjeta šumskih sastojina, — primjenom veće i adekvatnije zaštite i drugih kulturnih mjera što sve skupa nije ostvarivo od danas na sutra već traži rad na duge staze. Raskorak između stvarne proizvodnje u pss listača te potrebe jednostavne i proširene biološke reprodukcije šumarska operativa je rješila u korištenju gospodarskih šuma nazvanim privremene sjemenske sastojine (sastojine u kojima se pojedine godine pojavj takav urod sjemena da je interesantan za sakupljanje, ili bogatima eiegantnija solucija kupnja sjemena kod specijalizirane radne organizacije-najčešće »Semesadike«). Na hislogramu 1 prikazana je prosječna godišnja potrošnja sjemena u razdobljima: 1964—1968, 1969—1973, te 1979—1989. i pojedinim područjima: mediteransko, dinarsko i panonsko. Analizirajući veličine u histogramu mogu se uočiti slijedeće konstatacije: — četinjače rastu iz perioda 1964—1968. u period 1969—1974. sa indeksom od 102, da bi pala u periodu od 1979—1989. na 21; — listače imaju u svim periodama rast, u prvom 125, a u drugom čak 410; ako se gleda situacija po pojedinim područjima slika se donekle mijenja samo u četinjačama, dok su listače ostale nepromijenjene a odnose se na panonsko područje; tako u: — mediteranskom području imamo najprije rast od 112 a u posljednjem razdoblju pad od 47; — dinarsko područje ima u svim razdobljima pad i to najprije 97, a zatim na drastičnih-desetkovanih 9! (ako se ovome doda činjenica da je gotovo svaka druga biljka četinjača posađena u Hrvatskoj od 1959. godine do danas UVEZENA prema podacima analiza šumskog sjemena laboratorija Odsjeka za sjemenarstvo u Rijeci za analizirano i prijavljeno sjeme, a kako bi tek izgledala situ 301 |