DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Komentirati tabelu 1 i 2 je gotovo bespredmetno; one same za sebe dovoljno govore i najvjerodostojnije pružaju najrealniju sliku o šumskom sjemenarstvu u Hrvatskoj, kao i koliko tko razmišlja pri tom o onome što će ostaviti u svom radu generaciji koja dolazi iza njega. Izdvajanjem djelova gospodarskih šuma u uređa´jni razred šuma s posebnom namjenom za proizovdnju kvalitetnog šumskog sjemena u dobrom dijelu slučajeva se i okončava gospodarska (uzgojno zaštitarska) djelatnost u priznatim sjemenskim sastojinama, a u jednom dijelu njih (posebno u sjemenskim sastojinama četinjača) i interes n´jihove namjene-korištenja za sakupljanje kvalitetnog sjemena. U tabeli 3 donesena je dinamika izrade programa gospodarenja za sadašnje priznate sjemenske sastojine od 1975. do 1986. godine. Tabela 3 _ ,. Godina Doneseni proarami gospodarenja za pss izrade četinjačaha % ha listača% ha ukupno % svega 1975 1.269 226 100 18 3.509 211 100 5 4.778 437 100 9 1976 — — 201 5 201 9 1977 10 1 321 8 331 7 1978 70 6 390 10 460 9 1979 — — 141 4 141 3 1980 88 7 1.571 41 1.659 33 1981 323 26 493 - 13 816 16 1982 65 5 96 2 161 3 1983 — — 33 1 33 1 1984 176 14 — — 176 3 1985 189 15 36 1 226 4 1986 122 10 16 — 138 3 1987 — — — Iz prednje tabele se vidi da je najveći dio uređivan 1980 i 1981. godine gotovo polovina sastojina. Nakon donošenja programa gospodarenja za pojedinu pss u pravilu prođe minimum još 3 do 4 godine dok se provede dio zacrtanih gospodarskih i uređivačkih radova t´j. prva selektivna meliorativna proreda, koja je ponekad i koncepcijski pogrešno izvedena (jer doznačivač nije bio u prilici da se upozna s koncepcijom doznake u pss koja se znatno razlikuje od doznake u gospodarskoj sastojini). Slijedom misli a ovo se posebno odnosi na žarište problematike lužnjakove priznate sjemenske sastojine u donedavno gospodarskim sastojinama lužnjaka nakon par godina ne možemo očekivati značajnije promjene u smislu učestalosti, kvalitete i kvantitete plodonošenja i poboljšanja fenotipske kvalitete sastojina. Isto tako sama selektivna proreda nije dovoljna garancija plodonošenju; ona može biti samo karika u lancu još mnogih drugih |