DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 95 <-- 95 --> PDF |
periodu je napravljeno preko tri stotine stručnih elaboorata, zakonom propisanih programa mjera njega i genetske melioracije-programa gospodarenja sa priz natim sjemenskim sastojinnma četinjača i listača. Prvi pokušaji praktičnog rada na odabiranju sjemenskih sastojina početi su u Jugoslaviji još 1949. godine. Te su godine M. Krsti č i J. Šafa r izradili privremene upute za izdvajanje sastojina za proizvodnju kvalitetnog šumskog sjemena. Nepunih deset godina kasnije J. Šafar donosi prvu razdiobu Hrvatske na sjemenske cjeline (oblasti, podoblasti i područja), ali ista nikad nije primjenjivana u šumarskoj operativa. Značaju rajonizacije data je prava težina i kao tema obrađivana je u sklopu znanstvenoistraživačkog rada u periodu od 1976. do 1982, (temu je vodio B. Regent) , ali je ostala nedovršena. Savezna radna grupa za područje sjemenarstva donijela je 1988. godine među ostalim zaključcima prilikom izrade saveznog pravilnika o analizama šumskog sjemena kao prioritetni zadatak izradu jedinstvene metodologije rajonizacije područja cijele Jugoslavije. Prilikom prvog izdvajanja dijelova gospodarskih šuma za priznate sjemenske sastojinc šezdesetih godina, kao uostalom i petnaestak godina kasnije kriteriji su ostali isti, uglavnom je to subjektivni dojam vodećeg uzgajivača u radnoj organizaciji temeljen na kvalitetnim vrijednostima fenotipskih osobina predlagane vrste drveća. Možemo slobodno reći, da je u zadnje vri´jeme osnovni motiv izdvajanja novih priznatih sjemenskih sastojina isključivo nestašica sjemena pojedine vrste vezano za problem izostanka prirodne obnove. Šezdesetih godina bilo je izdvojeno u Hrvatskoj: — 30 vrsta četinjača u 245 sastojina i grupa stabala na površini od 3.428 ha, te — 13 vrsta listača u 75 sastojina i grupa stabala na površini od 2.006 ha. Petnaest godina kasnije u drugom turnusu izdvajan´ja dolazi do značajnih promjena, tako da danas imamo: — 21 vrstu četinjača u 100 sastojina i grupa stabala na površini od 1.246 ha, te — 17 vrsta listača u 101 sastojim i grupi stabala na površini od 3.845 ha. Iz napred dznesenog vidljivo je slijedeće: — kod četinjača je broj vrsta manji, broj sastojina je više nego dvostruko manji, a također i njihova površina; — kod listača je broj vrsta veći, veći je i broj sastojina kao i njihova površina, koja je gotovo dvostruka. Prema tipološkoj razdiobi u Hrvatskoj je definirano ukupno 71 gospodarski i 8 zaštitnih tipova, a od toga su u: — dinarskom području 31 gospodarskih i 7 zaštitnih tipova, — panonskom području 29 gospodarskih i 1 zaštitni tip, te u — eumedileranskom i submediteranskom području 11 gospodarskih tipova šuma. U tabeli 1 dat je pregled sumarne zastupljenosti priznatih sjemenskih sastojina po radnim organizacijama, a u tabeli 2 po najznačajnijim autohtonim vrsvtarna drveća. |