DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 94     <-- 94 -->        PDF

nadležno za poslovanja Zavoda. Djelokrug rada i zadaci Zavoda ostali su i nadalje
isti.


Godine 1974. Zavod za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci spojen je s
Institutom za šumarska istraživanja u Zagrebu i Jugoslavenskim institutom za
četinjače u Jastrebarskom u jednu radnu organizaciju s nazivom Šumarski institut
Jastrebarsko sa sjedištem u Jastrebarskom. Unutar tog novostvorenog
Instituta dotadašnji Institut za šumarska istraživanja postao je Odjel za tipologiju
sa sjedištem u Zagrebu, a bivši Zavod za kontrolu šumskog sjemena
pretvoren je u Odsjek za sjemenarstvo Rijeka kao odvojena jedinica Odjela
za oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo s istim djelokrugom rada i
zadacima kao i prije spajanja.


Sjemenarstvo kao privredna djelatnost odavna je regulirana zakonskim propisima;
tako već 1954. godine imamo savezni Zakon o prometu sjemenske robe,
a 1958. godine savezni Pravilnik propisuje norme kvalitete šumskog sjemena i
jedinstvenu metodiku analize šumskog sjemena. Da bi se otklonile nedorečenosti
saveznog zakona iz 1954. godine odmah po osnivanju Zavod donosi privremena
tehnička uputstva za slanje uzooraka radi ispitivanja kvalitete šumskog
sjemena i privremene upute za proizvodnju, ispitivanje kvalitete i zdravstvenog
stanja šumsko sjemenske robe. Nedugo iza toga 1964. godine se donosi Jugoslavenski
standard za šumsko sjeme četinjače a 1965. godine za sjeme listača.
Iste godine se donosi savezni Osnovni zakon o sjemenu, koji je regulirao sve
faze šumskog sjemenarstva; njime je po prvi puta kod nas propisano, da sve
sjeme koje se koristi za šumsku proizvodnju mora potjecati iz priznatih sjemenskih
sastojina. Godine 1971. donose se novi Jugoslavenski standardi za šumsko
sjeme četinjača i listača, a 1974. donijet je republički Zakon o šumskom
sjemenu i sadnom materijalu. Ovim je zakonom propisano da sve šumsko sjeme
namijenjeno za šumsku proizvodnju mora biti ispitano prije njegove upotrebe
ili prodaje, isto tako je zabranjeno mješanje sjemena iz različitih sjemenskih
sastojina. Godine 1986. pokrenuta je inicijativa za promjenu republičkog Zakona


o šumskom sjemenu i sadnom materijalu, da bi postupak oko donošenja novog
zakona bio okončan upravo ovih dana. U toku 1988. godine dokinut je Jugoslavenski
standard za šumsko sjeme četinjača i listača da bi se mogao pokrenuti
postupak za izradu saveznog Pravilnika o normama za ispitivanje kvalitete
šumskog sjemena, koji je u toku a usklađen je s normativima ISTA.
Koliko god možemo biti zadovoljni donesenim zakonskim i drugim regulativima
iz područja sjemenarstva, toliko s druge strane je oživotvorenje istih u
praksi nedovoljno, štoviše zabrinjavajuće loše, kod čega veliki dio odgovornosti
leži na šumarskoj inspekciji (primjerice ima čitavih područja i regija gdje o
ovom pitanju šumarska inspekcija nije poduzimala godinama doslovno ništa!).


Kroz protekla tri desetl´jeća djelatnost nekadašnjeg Zavoda za kontrolu
šumskog sjemena a sada Odsjeka za sjemenarstvo se može pratiti u dva pravca
koji se preklapaju, dopunjuju i izlaze jedan iz drugoga a to su: istraživačka i
transmisijsko-servisna. Možemo konstatirati da su prve godine postojanja Zavoda
za kontrolu šumskog sjemena vezane za intenzivnu istraživačku djelatnost,
što je -i normalno, jer se je na ovim našim ne samo republičkim prostorima počimalo
od temelja tj. od početka. Upravo ova konstatacija rezultirala je gotovo
preko polovicu objavljenih radova istraživanja i iznalaženja metoda koje će se
primjenjivati u servisnoj djelatnosti Zavoda, a njihov popis donesen je na kraju


u pregledu literature. Osim objavljenih znanstvenih i stručnih radova u ovom


296