DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 87     <-- 87 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS


UDK 630*425 + 56 (Abies alba L.) (497.13) Sum. list CXIV (1990) 289


DINAMIKA SUŠENJA JELOVIH STABALA U GORSKOM KOTARU
I POSLJEDICE NA POSLOVANJE


Tomislav HESKI*


SAŽETAK: Analiza Izvrtaka posušenih jelovih stabala ukazujeda proces sušenja od I do IV stupnja oštećenja traje prosječno15,69 ± 2,77 godina. Najduže traje kod stabala debljine 55 do
66 cm prsnog promjera, a kraće kod tanjih i debljih stabala. Uz
pretpostavku da će se proces defolijacije, odnosno oštećivanjejelovih stabala nastaviti linearno bez promjena može se očekivati
da se od ukupnog fonda jele u Gorskom Kotaru 85°/0 stabala jele,
koliko je oštećenih od I do IV stupnja posuši do 2.013-te godine,
odnosno da će se sušiti godišnje u razdoblju od 1997. godine 10O´´]´o,
od 1998. do 2006. god. 273% i od 2007. do 2013. god. 271% sadašnjeg
godišnjeg etata jele.


Ključne riječi: jela, sušenje.


1. UVOD
Sušenje jele u Gorskom kotaru je sve intenzivnije što se vidi iz podataka
da se svake godine siječe sve više sanitarnih stabala jele.


Zbog toga što se u proteklom razdoblju nije posebno vodila evidencija
odvojeno o količini posušenih stabala, izvala i prijeloma, već se sve to evidentiralo
kao sanitar, nemože se egzaktno utvrditi intenzitet sušenja jelovih
stabala. Kako količina izvala i prijeloma, osim u godinama elementarnih
nepogoda, u pojedinim područjima u pravilu čini manji dio od ukupne
količine sanitara i podjednakog je nivoa svake godine, može se pretpostaviti
da je povećanje količine sanitarnih sječa posljedica povećanog opsega
sušenja jele. Sadašnji opseg sječa suhih stabala jele u pojedinim predjelima
Gorskog kotara znatno je veći od utvrđenog prirasta i etata.


Ovaj trend povećanja opsega sječa zbog sušenja jele, ne samo što onemogućuju
obnovu šuma i gospodarenja kako je propisano gospodarskim
osnovama, već stvara ogromne probleme u organizaciji prizvodnje i uzrokuje
poremećaje na tržištu. Za planiranje proizvodnje i prodaje kao osnov
bile su empirijske procjene količine sanitara koje nisu imale egzaktno utvrđenu
osnovu, što je uzrokovalo velika odstupanja izvršenja od planova sječa,
poremećaje u proizvodnji i na tržištu.


* Mr. Tomislav Heski, dipl. inž. Vrbovsko