DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— Sve učestaliji klimat s k i e k s c e s i u zadnjih 10—15 godina (nizovi sušnih godina, niske i visoke temperature, orkanski vjetrovi i dr.) — Pri m j e na neodgovarajućih strojeva i načina iskorišćavanja šuma (debalna metoda, teški strojevi koji oštećuju stabla i to smanjujući njihovuvitalnost i tehničku vrijednost — štete na stablima u Hrvatskoj od 10°/o do 25°/o). Ovakvim neprimjerenim korištenjem uništava se najvrijedniji dio šume (donji dio stabala i tlo). — Svaki politički eksperiment socijalizma, primijenjen je i na šumarstvo. Umjesto prilagodbe sistema šumi, šumu smo prilagodavali sistemu (samoupravljanje, ZUR i dr.) što dovodi do slabljenja biološkog potencijalašume. Tako npr. radnički savjet u kojemu stručnjaci nisu u većini odlučuje o najosjetljivijem stručnom postupku (da ili ne biološka obnova i dr.). — Izostanak biološke obnove u područjima gdje je šumarstvo »tanko« ili gdje su sredstva potrošena za nešto drugo, a često i izvan šumarstva (jeftina sirovina za mjesnu preradu drva po diktatu komiteta i dr.). Gotovo potpuni izostanak biološke obnove u degradiranim šumama (šikare, panjače). — Česta pojava šumskih požara u aridnim područjima (neorganizirano šumarstvo, manjak stručnjaka). — Izostanak stručnog djelovanja u stvarnoj primjeni. Osjetljivi uzgojni postupci (obilježavanje stabala, usklađivanje omjera smjese drveća u ranim razvojnim razdobljima sastojina i dr.) su prepuštena srednjem stručnom kadru, a često i manjkavo obrazovanom nižem osoblju. Sve ovo se zbiva usprkos dovoljnom broju visoko obrazovnih stručnih kadrova. — Slaba organizacija šumarstva čiji učinak je vidljiv naročito danas u podjeli struke na iskorišćavanje te uzgoj, zaštitu i lovstvo (uzgoj živi dobro ako više posječe). Ovakve stručne akrobacije odražavaju se vrlo nepovoljno na ekološku ravnotežu šumskih ekosistema (primjena »femelšlaga« u prebornim šumama, sječa kvalitete i korišćenje u odjelima uz cestu, šumarski inžinjer nije stimuliran za stručni rad, dok je bolje nagrađen oportunistički stav prema vlasti). Smanjenje drvnih zaliha (primjena progresivne potrajnosti) što uz sinergetsko djelovanje (sinergetsko djelovanje — jedan nepovoljni ekološki čimbenik povećava utjecaj drugoga čimbenika) »kiselih kiša«, suše, učinka slabe organizacije (odsustvo stručnjaka) i dr. smanjuje ekološku i gospodarskuvrijednost šume, a naglašeno njenu proizvodnost (izostanak mogućeg prirasta jer je smanjena glavnica). — Promjena vodnih odnosa u staništima nizinskih šuma reguliranjem rijeka, izgradnjom hidroelektrana, melioracijama poljoprivrednih zemljišta, izgradnjom šumskih cesta i dr. što ima za posljedicu velika sušenja hrasta lužnjaka i ostalih drveća. Od 1982. do danas osušilo se u srednjoj Posavini oko 1,000.000 m3 hrasta lužnjaka. — Pokušaj rješavanja materijalnih pitanja prerade drva udruživanjem sa šumarstvom (»šumskodrvni kompleks«) ili stvaranjem takve organizacije kojauključuje takvu mogućnost. Sadašnja organizacija šumarstva (ZOŠ 1983) prešutno je predvidjela uključivanje prerade drva u poslove iskorišćivanja šuma koji su dio biološkog postupka njege i obnove šuma. |