DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 78 <-- 78 --> PDF |
kazuje prirodno njegovo stanište na Mljetu, kao i susjednoj Italiji, gdje se on pojavljuje uz more na pjescima maritimnog porijekla gdje vapnene primjese dolaze u tragovima. Kompaktna tla kao i ona, gdje voda stagnira, ne odgovaraju pinjolu. Razvijenost prostranog korijena nije također zadovoljavajuća. Najduži postrani korijen nije prelazio niti 40% vrijednosti totalne visine stabla. Isto tako su nepovoljni i volumni odnosi između angažirane površine tla korijenjem i projekcije krošnje. To je naročito izraženo kod suhih primjeraka gdje se taj omjer kreće čak i do 1:2. Orlić i suradnici (4) su u kulturi američkog borovca (Pinus strobus) utvrdili da je taj odnos kod zdravih primjeraka iznosio 2,59:1, a kod suhih 1,75:1. U literaturi nalazimo podatke da se u prirodnim sastojinama listača omjer kreće od 3,4:1 do 6,6:1 (4). 4. ZAKLJUČCI Na osnovi rezultata istraživanja mogu se donijeti slijedeći zaključci: 1. Glavni uzorci sušenja pinija u drvoredima su nesrazmjer između nadzemnog i podzemnog dijela stabala, koji je uvjetovan nepovoljnom sredinom (supstratom) za razvoj korijenja, prevelika redukcija krošnje i nepravilna sadnja (duboka sadnja). Tome sigurno treba pridodati i gradsku zagađenost, naročito uz saobraćajnice, krutim i kemijskim polutantima koji također doprinose usporenijem razvoju drvoreda, pa i njegovom sušenju, pogotovo oslabljenih stabala. 2. Kod izbora lokaliteta — staništa za sadnju pinija treba više voditi računa nego do sada i izbjegavati teška tla (supstrate) s nepovoljnim vodozračnim režimom kao što su u ovom slučaju tercijarni flišni laporci i karbonatni pješčenjaci. Stoga je potrebno prije podizanja drvoreda provesti detaljna istraživanja posebice tla, kako bi se izbjegle ovakve i slične greške. 3. Treba naglasiti da su naprijed izneseni podaci rezultat prvih istraživanja, koje bi trebalo još više intenzivirati kako bi se dobio potpuniji uvid u problem sušenja pinija na ovom području, a time i način njegovog suzbijanja. 4. Na kraju, kao preporuka trebalo bi kod podizanja drvoreda uz gradske saobraćajnice posebnu pažnju posvetiti pravilnoj pripremi sadnih mjesta, tim više kad znamo da se kod njihove izgradnje uklanja plodni sloj tla do geološke podloge, najčešće izgrađene od laporaca. Nakon toga se u prostor namijenjen drvoredu unosi vrlo plitki sloj (10—15 cm) plodne zemlje, što nikako nije dovoljno ni za grmolike vrste, a pogotovo stablašice. |