DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Iz navedenih podataka se može uočiti velika razlika u visinama i promjerima pojedinih primjeraka pinija, te njihovom debljinskom i visinskom prirastu u sva četiri drvoreda. Te razlike su nešto slabije izražene kod drvoreda u Ulici Maksima Gorkog koji se i inače najbolje razvija, što je zasigurno rezultat veće plodnosti tla na ovom lokalitetu i najvjerojatnije ne izvedenog zahvata na redukciji krošnje. Redukcija krošnje je bila apsolutno prevelika i nepotrebna, jer je uvjetovala debalans između podzemnog i nadzemnog dijela (si. 5). To je kod nekih primjeraka izazvalo vrlo brzi razvoj krošnje koga kasnije umrtvljen ili slabo razvijen korjenov sistem nije mogao snabdjeti vodom i potrebnim hranjivim materijama. Dokaz tom je i to na nemamo tipičnih simptoma sušenja iglica i drveta, već je taj proces obuhvatio čitavu krošnju. Slika 5. — Primjerak pinija, u prednjem planu, kod kojeg je visina krošnje ma nja od J§3 ukupne visine stabla, što je vrlo nepovoljno za rast biljke Prema tome obrezivanjem živih grana smanjuje se transpiraciona površina, ali i površina asimilacionog organa, koja ako pređe granicu, može vrlo negativno da utiče na proizvodnju organskih materija u biljci, a time i njen rast. Iz tih razloga kod obrezivanja živih grana treba biti jako oprezan i ograničiti se na obrezivanje slabijih i poluživih. To naročito važi za većinu četinjača, među kojima je i pinjol, koje obrezivanje ne podnosi najbolje. Nadalje, medu faktorima koji su uvjetovali loš rast, a dijelom i propadanje, uz navedenu prekomjernu rezidbu, jeste i neadekvatna sadnja. Sadna |