DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 71     <-- 71 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNCATION
UDK 712 (Prinus pinea L.) Sura. list CXIV (1990) 273


SUŠENJE PINIJA (PINUS PINEA L.)
U DRVOREDIMA NA PODRUČJU SPLITA


Vlado TOPIĆ, Boško MILOŠ*


SAŽETAK: U ovom radu autori obrađuju uzroke sušenja pinija
(Pin us pinea L.) u drvoredima na području Splita. O
pažanja i mjerenja su provedena 1985. godine. Istraživanja su
obuhvatila analizu tla, dendrometrijske izmjere stabala, razvijenost
korjenovog sistema kao i druga terenska opažanja. Provedena
istraživanja i dobiveni podaci pokazuju da su uzorci sušenja
pinjola u drvoredima nesrazmjer između nadzemnog i podzemnog
dijela stabla, koji je uvjetovan nepovoljnom sredinom
(supstratom) za razvoj korijenja, prevelika redukcija krošnje i
nepravilna sadnja (duboka sadnja).


1. UVOD
Pinija je vrsta šumskog drveća koja od prirode dolazi kod nas. Svojim
habitusom daje primorskom pejsažu osobitu karakteristiku. Traži najtoplija
primorska staništa na kojima dolazi do izražaja intenzivan utjecaj svjetlosti.


Niske temperature ispod 0"C, naročito ako duže traju, vrlo su nepovoljne
za razvijanje ove vrste (1).


Osjetljiv je na sušu i buru. Kako je veoma dekorativnog izgleda u starijoj
dobi pinjol se počeo koristiti u podizanju drvoreda. Tako je masovnije
korištenje pinjola za podizanje drvoreda na području Splita započelo 1971.
godine.


U razdoblju od 1971.—1975. godine podignuti su drvoredi pinjola u Ulicama
Maksima Gorkog, Splitskog odreda, Maslešinoj i Oslobođenja (si. lj .


Prvi drvored u Ulici Maksima Gorkog podignut je 1971. godine. U Ulicama
Splitskog odreda i Oslobođenja drvoredi su podignuti 1974. godine,
dok je drvored u Maslešinoj ulici podignut 1975/76. godine. Sadnja je obavljena
u rupe dimenzija 80x80x80 cm i s razmacima od 8 m. Sadnice su dijelom
bile u kontejnerima, dijelom u baliranoj slami, starosti 5 godina. Stablašice
su bile visine 2,5 m s promjerom debla od 3,8—4,5 cm. Tijekom
1981/82. godine izvršeno je osim u Ulici Maksima Gorkog, obrezivanja donjih
grana (reducirano 50-´/t> žive krošnje).


Prva pojedinačna sušenja stabala pinija u drvoredima registrirana su
1983. godine u Ulici Splitskog odreda koja danas poprima veći intenzitet. U


Dr. Vlado Topic, Dr. Boško Miloš, Institut za jadranske kulture i melioraciju
krša, Split


273




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Slika 1. — Drvored pinija u Ulici Splitskog odreda


svim drvoredima, osim drvoreda u Ulici Maksima Gorkog, intenzitet sušenja
je podjednak i simptomi su isti. Na pinjolovim stablima prvi znakovi sušenja
su venjenje iglica u čitavoj krošnji. Iglice postaju svijetlo žute, zatim
tamno smeđe i otpadaju. Uglavnom se suše manje vitalna stabla, dakle ona
koja imaju najmanji godišnji prirast. To su pojedinačna sušenja i za sada
malog intenziteta.


2. METODA RADA
U svim gore navedenim drvoredima izvršena su odgovarajuća istraživanja.
Otvoreni su pedološki profili i iz njih uzeti uzorci tla za laboratorijsku
analizu, obavljene su dendometrijske izmjere stabala, fotografirani su primjerci
pinjola u drvoredima, njihov žiljni sistem i pedološke jame, te obavljena
druga terenska opažanja. Posebna pažnja posvećena je izučavanju razvijenosti
korijenovog sistema; njegovo prodiranje u dubinu, razgranjenost
i njegov raspored u tlu.


Nije registrirana pojava biljnih bolesti i štetnika.


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA
3.1. Pedološke karakteristike
Rezultati pedoloških istraživanja (opis pedoloških profila) i laboratorijskih
analiza (tabela 1. i 2.) pokazuju da su analizirana tla nepovoljnih fizičkih
i kemijskih svojstava.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Geološki gledano supstrati (zemljišta) na kojima su podizani drvoredi
pinjola u Ulicama Splitskog odreda, Oslobođenja i Maslešinoj su sastavljeni
od tercijarnih flišnih laporaca i karbonatnih pješčenjaka koji se odlikuju nepovoljnim
fizičkim i kemijskim svojstvima. To su postupno nestrukturna
tla teškog mehaničkog sastava pri dominaciji frakcija praha i gline. Nadalje,
oni imaju veoma mali kapacitet za zrak i nisku poroznost, što je uvjetovano
slabo izraženom strukturom, teškim mehaničkim sastavom i jakim antropogenim
utjecajem i zbijanjem uslijed gaženja. Sve ovo naravno tvori
vrlo nepovoljnu sredinu za razvoj korijenja šumskog drveća (si. 2).


Slika 2. — Pedološki profil otvoren u drvoredu pinija u Ulici Splitskog odreda


U kemijskom pogledu ova tla odlikuju se veoma visokim sadržajem
ukupnih karbonata i aktivnog vapna, kao i visokim pH vrijednostima. Zbog
niskog sadržaja humusa sadržaj ukupnog dušika je također veoma nizak. U
pogledu sadržaja fiziološki aktivnih hranjiva ova tla su slabo do srednje
snabdjevena kalijem i fosforom.


Za razliku od drvoreda u Ulici Splitskog odreda, Oslobođenja i Maslešinoj
koji se nalaze na depozitima tercijarnih flišnih laporaca i karbonatnih
pješčenjaka, drvored u Ulici Maksima Gorkog se bitno razlikuje jer je
u tlu od skeletnog kvartarnog nanosa. Ova tla su povoljnijih kemijskih i fizikalnih
svojstava. Imaju nižu pH vrijednost, sadržaj CaCO:i i aktivnog vapna
i bolje u snabdjevena fiziološki aktivnim hranjivima.


Među kemijskim svojstvima tala koja se mogu javiti kao faktori usporenog
rasta pinjola u analiziranim tlima treba izdvojiti veoma visok sadržaj




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 74     <-- 74 -->        PDF

ukupnih karbonata i aktivnog vapna. Utjecaj karbonata je posredan jer onemogućava
usvajanje željeza i fosfora. Nadalje, visok sadržaj karbonata upućuje
na pretpostavku da je odnos Ca : Mg veoma širok — i stoga nepovoljan


Nizak sadržaj humusa upućuje na slabu snabdjevenost hranjiva i nepovoljna
fizikalna svojstva zemljišta, a posebno njegovu strukturu.


3.2. Analiza stabala p i n i j,a
U izučavanju problematike sušenja pinjola u drvoredima na području
Splita smatrali smo potrebnim ispitati razvijenost nadzemnog i podzemnog
dijela biljke, tj. odnos stablo-korijen kako kod suhih tako i kod zdravih
primjeraka.


Poznavanje tog odnosa ima svoje fiziološko opravdanje jer su upravo
lo oni dijelovi biljke za koje su vezane dvije vrlo važne životne funkcije:
transpiracija i apsorpcija. Povoljan odnos uvjetuje normalno odviijanje i
svih ostalih fizioloških procesa u biljci, a nepovoljan ima za posljedicu pojavu
vodnog deficita u biljnom tkivu. Negativne posljedicie vodnog deficiita
mogu biti slabiji rast biljke pa i njeno potpuno izumiranje.


Na primjernim stablima pinjola mjeren je prsni promjer, visina i godišnji
visinski i debljinski prirast u svim drvoredima. U Ulici Maksima
Gorkog nema suhih primjeraka pinjola, prsni promjer stabla se kreće od
10,5 do 21,3 cm; visina 3,25—6,30 m, godišnji visinski prirast za razdoblje
1971—1985. godine 5—25 cm i godišnji debljinski prirast 4,4—11,2 mm.


Slika 3. — Stablo pinija s prvim simptomima sušenja u Ulici Splitskog odreda




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Drvored pinija u Ulici Splitskog odreda gdje i nalazimo suhe primjerke
i primjerke s prvim simptomima sušenja, dimenzije stabla su slijedeće: prsni
promjer se kreće od 6,7 cm do 18,8 cm; visina 2,85—5,10 m, godišnji visinski
prirast za razdoblje 1974—1985. godine 3—23 cm i godišnji debljinski
prirast 2,6—13,0 mm.


Stablo s prvim simptomima sušenja (si. 3) ima slijedeće dimenzije:
promjer 6,7 cm, visina 2,85 m, prosječni godišnji visinski prirast za razdoblje
1974—1985. godine iznosi 3,2 cm i prosječni godišnji prirast 2,6 mm.


Zdravo stablo (si. 4) ima ove dimenzije: promjer 18,8 cm, visina
5,10 m, prosječni godišnji visinski prirast za razdoblje 1974—1985. godine
iznosi 23,6 cm i prosječni godišnji debljinski prirast 13 mm.


Slika 4. — Zdravo slabio pinija u Ulici Splitskog odreda


Drvored pinija u Ulici Oslobođenja nema suhih primjeraka, ali ima
primjeraka s prvim simptomima sušenja. Dimenzije stabala su slijedeće:
prsni promjer kreće se od 6,4 do 17,8 cm; visina 3,10—6,15 m, godišnji visinski
prirast za razdoblje 1974 1985. godine 5—33 cm i godišnji debljinski
prirast 2,6—12,0 mm.


U Maslešinoj ulici također nema suhih primjeraka, ali primjerci s prvim
simptomima sušenja veoma su uočljivi. Prsni promjeri stabala kreću
se od 5,7 do 18,2 cm; visina 2,80—5,30 m, godišnji visinski prirast za razdoblje
1976—1985. godine 3—31 crn i godišnji debljinski prirast 2,1—15,2 mm.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Iz navedenih podataka se može uočiti velika razlika u visinama i promjerima
pojedinih primjeraka pinija, te njihovom debljinskom i visinskom
prirastu u sva četiri drvoreda. Te razlike su nešto slabije izražene kod drvoreda
u Ulici Maksima Gorkog koji se i inače najbolje razvija, što je zasigurno
rezultat veće plodnosti tla na ovom lokalitetu i najvjerojatnije ne izvedenog
zahvata na redukciji krošnje.


Redukcija krošnje je bila apsolutno prevelika i nepotrebna, jer je uvjetovala
debalans između podzemnog i nadzemnog dijela (si. 5). To je kod
nekih primjeraka izazvalo vrlo brzi razvoj krošnje koga kasnije umrtvljen
ili slabo razvijen korjenov sistem nije mogao snabdjeti vodom i potrebnim
hranjivim materijama. Dokaz tom je i to na nemamo tipičnih simptoma
sušenja iglica i drveta, već je taj proces obuhvatio čitavu krošnju.


Slika 5. — Primjerak pinija, u prednjem planu, kod kojeg je visina krošnje ma


nja od J§3 ukupne visine stabla, što je vrlo nepovoljno za rast biljke


Prema tome obrezivanjem živih grana smanjuje se transpiraciona površina,
ali i površina asimilacionog organa, koja ako pređe granicu, može
vrlo negativno da utiče na proizvodnju organskih materija u biljci, a time
i njen rast.


Iz tih razloga kod obrezivanja živih grana treba biti jako oprezan i ograničiti
se na obrezivanje slabijih i poluživih. To naročito važi za većinu četinjača,
među kojima je i pinjol, koje obrezivanje ne podnosi najbolje.


Nadalje, medu faktorima koji su uvjetovali loš rast, a dijelom i propadanje,
uz navedenu prekomjernu rezidbu, jeste i neadekvatna sadnja. Sadna




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 77     <-- 77 -->        PDF

mjesta nisu dobro pripremljena jer je i zemljište vrlo loših fizikalnih i kemijskih
svojstava, a uz to je obavljena preduboka sadnja tako da je veliki
dio debla bio pod zemljom (si. 6.).


Slika 6. — Nepravilna, preduboka sadnja i korjenov sistem suhog stabla pinija
u Ulici Splitskog odreda


Uz analizu debla i krošnje posebna pažnja je dana korjenovom sistemu,
odnosno dubini njegovog zakorijenjavanja i horizontalnoj rasprostranjenosti.
Dubina zakorijenjavanja kod svih analiziranih stabala bila je, općenito
vrlo mala. Nije registrirana ni u jednom slučaju žila srčanica. Korijenov
sistem je nenormalno oblikovan, korijenje je isprepleteno i gotovo da se
zadržalo u prostoru sadne jakme. Na slici 6. prikazan je korjenov sistem iskopanog
suhog stabla pinjola u Ulici Splitskog odreda.


Razvoj žiljnog sistema je biološka osobina pojedine biljne vrste, ali
njegov rast u dubinu u direktnom je odnosu prema teksturi tla i vlazi u
tlu (4). Optimalni vodno-zračni režim u zoni korijena povećava sposobnost
penetracije korijena. Korijen treba zrak isto kao i vodu, i ne može obavljati
svoje funkcije normalno u nestrukturnim i neplodnim tlima.


Ovo zasigurno upućuje i na zaključak da su nestrukturna i neplodna zemljišta
kao što su zemljišta (supstrati) u Ulicama Splitskog odreda, Oslobođenja
i Maslešinoj, jedan od glavnih uzroka sušenja pinija u drvoredima,
lim više kad znamo da pinjol bira naročita zemljišta (nevezano rastresito
zemljište), gdje može duboko da prodre žiljem, posebice srčanicom. To po




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 78     <-- 78 -->        PDF

kazuje prirodno njegovo stanište na Mljetu, kao i susjednoj Italiji, gdje se
on pojavljuje uz more na pjescima maritimnog porijekla gdje vapnene primjese
dolaze u tragovima. Kompaktna tla kao i ona, gdje voda stagnira, ne
odgovaraju pinjolu.


Razvijenost prostranog korijena nije također zadovoljavajuća. Najduži
postrani korijen nije prelazio niti 40% vrijednosti totalne visine stabla. Isto
tako su nepovoljni i volumni odnosi između angažirane površine tla korijenjem
i projekcije krošnje. To je naročito izraženo kod suhih primjeraka
gdje se taj omjer kreće čak i do 1:2. Orlić i suradnici (4) su u kulturi američkog
borovca (Pinus strobus) utvrdili da je taj odnos kod zdravih primjeraka
iznosio 2,59:1, a kod suhih 1,75:1. U literaturi nalazimo podatke da se
u prirodnim sastojinama listača omjer kreće od 3,4:1 do 6,6:1 (4).


4. ZAKLJUČCI
Na osnovi rezultata istraživanja mogu se donijeti slijedeći zaključci:


1. Glavni uzorci sušenja pinija u drvoredima su nesrazmjer između
nadzemnog i podzemnog dijela stabala, koji je uvjetovan nepovoljnom sredinom
(supstratom) za razvoj korijenja, prevelika redukcija krošnje i nepravilna
sadnja (duboka sadnja). Tome sigurno treba pridodati i gradsku
zagađenost, naročito uz saobraćajnice, krutim i kemijskim polutantima koji
također doprinose usporenijem razvoju drvoreda, pa i njegovom sušenju,
pogotovo oslabljenih stabala.
2. Kod izbora lokaliteta — staništa za sadnju pinija treba više voditi
računa nego do sada i izbjegavati teška tla (supstrate) s nepovoljnim vodozračnim
režimom kao što su u ovom slučaju tercijarni flišni laporci i karbonatni
pješčenjaci.
Stoga je potrebno prije podizanja drvoreda provesti detaljna istraživanja
posebice tla, kako bi se izbjegle ovakve i slične greške.


3. Treba naglasiti da su naprijed izneseni podaci rezultat prvih istraživanja,
koje bi trebalo još više intenzivirati kako bi se dobio potpuniji uvid
u problem sušenja pinija na ovom području, a time i način njegovog suzbijanja.
4. Na kraju, kao preporuka trebalo bi kod podizanja drvoreda uz gradske
saobraćajnice posebnu pažnju posvetiti pravilnoj pripremi sadnih mjesta,
tim više kad znamo da se kod njihove izgradnje uklanja plodni sloj tla do
geološke podloge, najčešće izgrađene od laporaca. Nakon toga se u prostor
namijenjen drvoredu unosi vrlo plitki sloj (10—15 cm) plodne zemlje, što
nikako nije dovoljno ni za grmolike vrste, a pogotovo stablašice.


ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 79     <-- 79 -->        PDF

a


rt


>


o


B+3


H


3 rt


a rt


> > rt > . >


M A!


0 rt 0 0 = O


3 3 «S


.5 .3 .9


"M "eh M a
c a


a


sO «N m , rt *oo o" r-" t--"


-- ON NO" r~


rt fN (N oj m


Oo «

IO OCJ o\ rn


"X. "-1 "1, "~1 f"! °. Q, °. **« "l


TJ*" rvf oC irT t " NO" >* so" t~"-~ ~* **? irT (N fsf "i" I**


m m tm m ">*

o


o


.„SO


m r— oo NO m -^t «-i m m. >a- * rs


Isfl o"_ ON -. m m NO m m o" ui cs r-" \o" ON ON

CNI



m

rt

ino e


oo"" ""f m \o~ *? oo 0*00" *-H o " o" 00" rti o" NO" m


H <-i rt 1-1 rtrtficNimm


rt™


c -LTJO OO OO Oo OO OO OO OO


rsjNO m NO m NO m ^ m NO mo m *o m \o


d 1 o d i d d d d 2 i i i ci d d


Q


fois o7pu Q-o- oTo. CL" a. oT a. oT D_ Q- O. oT a.


BO


O


"U T3 T3


~


O i) 0


u^ rt rt


O *Q 2 "O s c .


.-a ~ a —-—P» rt


0 J


a .a 0
C
03 9 . 2 * 3 * 3 * 3 -V0
-
.
O -"x
4 ´JI X .0 _0J
—»


Mi -« .§ 0


0


rt ft Cfl ´X rt


a "H, &


C0

c s


«nj
-cud


1—1 ri * IO 0 f


fojg



ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 80     <-- 80 -->        PDF

282




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 81     <-- 81 -->        PDF

LITERATURA


1.
Balcn , J. (1935): Prilog poznavanju naših mediteranskih šuma, Šumarski
list, Zagreb.
2.
Jedi o wski , D. (1957): Uzgoj biljaka pinja (Pinus pinea L.) prikraćivanjern
korjenčića, Anali za eksperimentalno šumarstvo, Vol. II. — str. 275—287, Zagreb.
3. Pa var i, A. (1954): Pino domestico, Monti e bosehi N° 11/12, Firenze.
4.
Orlić, S.; Ha rap in, Mayer, B (1973): Sušenje američkog borovca (Pinus
strobus L.) u kulturama, Šumarski list, 9—10, Zagreb.
5. Vidaković , M. (1982): Četinjače, morfologija i varijabilnost, Zagreb.
Drying of P i n u s p i n e a L. in the Tree Lined Streets in Split Area


Summary


The authors investigate the reasons of drying of Pinus pinea L. in the tree


— lined streets in Split area. The trees were planted in Maksima Gorkog Street,
Splitskog odreda Street, Maslešina Street and Oslobođenja Street in the period
between 1971 and 1975. The investigations were carried out in 1985. The soil was
analysed, the dendrometry measures of the trees were carried out, the growth
of the root system was observed. The investigations and the results show that
the causes of drying are the disproportion between the upper and the underground
part of the trees, which was caused by unfavourable soli for the growth
of roots, too great reduction of the crown and wrong planting (deep planting).