DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 71 <-- 71 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNCATION UDK 712 (Prinus pinea L.) Sura. list CXIV (1990) 273 SUŠENJE PINIJA (PINUS PINEA L.) U DRVOREDIMA NA PODRUČJU SPLITA Vlado TOPIĆ, Boško MILOŠ* SAŽETAK: U ovom radu autori obrađuju uzroke sušenja pinija (Pin us pinea L.) u drvoredima na području Splita. O pažanja i mjerenja su provedena 1985. godine. Istraživanja su obuhvatila analizu tla, dendrometrijske izmjere stabala, razvijenost korjenovog sistema kao i druga terenska opažanja. Provedena istraživanja i dobiveni podaci pokazuju da su uzorci sušenja pinjola u drvoredima nesrazmjer između nadzemnog i podzemnog dijela stabla, koji je uvjetovan nepovoljnom sredinom (supstratom) za razvoj korijenja, prevelika redukcija krošnje i nepravilna sadnja (duboka sadnja). 1. UVOD Pinija je vrsta šumskog drveća koja od prirode dolazi kod nas. Svojim habitusom daje primorskom pejsažu osobitu karakteristiku. Traži najtoplija primorska staništa na kojima dolazi do izražaja intenzivan utjecaj svjetlosti. Niske temperature ispod 0"C, naročito ako duže traju, vrlo su nepovoljne za razvijanje ove vrste (1). Osjetljiv je na sušu i buru. Kako je veoma dekorativnog izgleda u starijoj dobi pinjol se počeo koristiti u podizanju drvoreda. Tako je masovnije korištenje pinjola za podizanje drvoreda na području Splita započelo 1971. godine. U razdoblju od 1971.—1975. godine podignuti su drvoredi pinjola u Ulicama Maksima Gorkog, Splitskog odreda, Maslešinoj i Oslobođenja (si. lj . Prvi drvored u Ulici Maksima Gorkog podignut je 1971. godine. U Ulicama Splitskog odreda i Oslobođenja drvoredi su podignuti 1974. godine, dok je drvored u Maslešinoj ulici podignut 1975/76. godine. Sadnja je obavljena u rupe dimenzija 80x80x80 cm i s razmacima od 8 m. Sadnice su dijelom bile u kontejnerima, dijelom u baliranoj slami, starosti 5 godina. Stablašice su bile visine 2,5 m s promjerom debla od 3,8—4,5 cm. Tijekom 1981/82. godine izvršeno je osim u Ulici Maksima Gorkog, obrezivanja donjih grana (reducirano 50-´/t> žive krošnje). Prva pojedinačna sušenja stabala pinija u drvoredima registrirana su 1983. godine u Ulici Splitskog odreda koja danas poprima veći intenzitet. U Dr. Vlado Topic, Dr. Boško Miloš, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split 273 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Slika 1. — Drvored pinija u Ulici Splitskog odreda svim drvoredima, osim drvoreda u Ulici Maksima Gorkog, intenzitet sušenja je podjednak i simptomi su isti. Na pinjolovim stablima prvi znakovi sušenja su venjenje iglica u čitavoj krošnji. Iglice postaju svijetlo žute, zatim tamno smeđe i otpadaju. Uglavnom se suše manje vitalna stabla, dakle ona koja imaju najmanji godišnji prirast. To su pojedinačna sušenja i za sada malog intenziteta. 2. METODA RADA U svim gore navedenim drvoredima izvršena su odgovarajuća istraživanja. Otvoreni su pedološki profili i iz njih uzeti uzorci tla za laboratorijsku analizu, obavljene su dendometrijske izmjere stabala, fotografirani su primjerci pinjola u drvoredima, njihov žiljni sistem i pedološke jame, te obavljena druga terenska opažanja. Posebna pažnja posvećena je izučavanju razvijenosti korijenovog sistema; njegovo prodiranje u dubinu, razgranjenost i njegov raspored u tlu. Nije registrirana pojava biljnih bolesti i štetnika. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA 3.1. Pedološke karakteristike Rezultati pedoloških istraživanja (opis pedoloških profila) i laboratorijskih analiza (tabela 1. i 2.) pokazuju da su analizirana tla nepovoljnih fizičkih i kemijskih svojstava. |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Geološki gledano supstrati (zemljišta) na kojima su podizani drvoredi pinjola u Ulicama Splitskog odreda, Oslobođenja i Maslešinoj su sastavljeni od tercijarnih flišnih laporaca i karbonatnih pješčenjaka koji se odlikuju nepovoljnim fizičkim i kemijskim svojstvima. To su postupno nestrukturna tla teškog mehaničkog sastava pri dominaciji frakcija praha i gline. Nadalje, oni imaju veoma mali kapacitet za zrak i nisku poroznost, što je uvjetovano slabo izraženom strukturom, teškim mehaničkim sastavom i jakim antropogenim utjecajem i zbijanjem uslijed gaženja. Sve ovo naravno tvori vrlo nepovoljnu sredinu za razvoj korijenja šumskog drveća (si. 2). Slika 2. — Pedološki profil otvoren u drvoredu pinija u Ulici Splitskog odreda U kemijskom pogledu ova tla odlikuju se veoma visokim sadržajem ukupnih karbonata i aktivnog vapna, kao i visokim pH vrijednostima. Zbog niskog sadržaja humusa sadržaj ukupnog dušika je također veoma nizak. U pogledu sadržaja fiziološki aktivnih hranjiva ova tla su slabo do srednje snabdjevena kalijem i fosforom. Za razliku od drvoreda u Ulici Splitskog odreda, Oslobođenja i Maslešinoj koji se nalaze na depozitima tercijarnih flišnih laporaca i karbonatnih pješčenjaka, drvored u Ulici Maksima Gorkog se bitno razlikuje jer je u tlu od skeletnog kvartarnog nanosa. Ova tla su povoljnijih kemijskih i fizikalnih svojstava. Imaju nižu pH vrijednost, sadržaj CaCO:i i aktivnog vapna i bolje u snabdjevena fiziološki aktivnim hranjivima. Među kemijskim svojstvima tala koja se mogu javiti kao faktori usporenog rasta pinjola u analiziranim tlima treba izdvojiti veoma visok sadržaj |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 74 <-- 74 --> PDF |
ukupnih karbonata i aktivnog vapna. Utjecaj karbonata je posredan jer onemogućava usvajanje željeza i fosfora. Nadalje, visok sadržaj karbonata upućuje na pretpostavku da je odnos Ca : Mg veoma širok — i stoga nepovoljan Nizak sadržaj humusa upućuje na slabu snabdjevenost hranjiva i nepovoljna fizikalna svojstva zemljišta, a posebno njegovu strukturu. 3.2. Analiza stabala p i n i j,a U izučavanju problematike sušenja pinjola u drvoredima na području Splita smatrali smo potrebnim ispitati razvijenost nadzemnog i podzemnog dijela biljke, tj. odnos stablo-korijen kako kod suhih tako i kod zdravih primjeraka. Poznavanje tog odnosa ima svoje fiziološko opravdanje jer su upravo lo oni dijelovi biljke za koje su vezane dvije vrlo važne životne funkcije: transpiracija i apsorpcija. Povoljan odnos uvjetuje normalno odviijanje i svih ostalih fizioloških procesa u biljci, a nepovoljan ima za posljedicu pojavu vodnog deficita u biljnom tkivu. Negativne posljedicie vodnog deficiita mogu biti slabiji rast biljke pa i njeno potpuno izumiranje. Na primjernim stablima pinjola mjeren je prsni promjer, visina i godišnji visinski i debljinski prirast u svim drvoredima. U Ulici Maksima Gorkog nema suhih primjeraka pinjola, prsni promjer stabla se kreće od 10,5 do 21,3 cm; visina 3,25—6,30 m, godišnji visinski prirast za razdoblje 1971—1985. godine 5—25 cm i godišnji debljinski prirast 4,4—11,2 mm. Slika 3. — Stablo pinija s prvim simptomima sušenja u Ulici Splitskog odreda |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Drvored pinija u Ulici Splitskog odreda gdje i nalazimo suhe primjerke i primjerke s prvim simptomima sušenja, dimenzije stabla su slijedeće: prsni promjer se kreće od 6,7 cm do 18,8 cm; visina 2,85—5,10 m, godišnji visinski prirast za razdoblje 1974—1985. godine 3—23 cm i godišnji debljinski prirast 2,6—13,0 mm. Stablo s prvim simptomima sušenja (si. 3) ima slijedeće dimenzije: promjer 6,7 cm, visina 2,85 m, prosječni godišnji visinski prirast za razdoblje 1974—1985. godine iznosi 3,2 cm i prosječni godišnji prirast 2,6 mm. Zdravo stablo (si. 4) ima ove dimenzije: promjer 18,8 cm, visina 5,10 m, prosječni godišnji visinski prirast za razdoblje 1974—1985. godine iznosi 23,6 cm i prosječni godišnji debljinski prirast 13 mm. Slika 4. — Zdravo slabio pinija u Ulici Splitskog odreda Drvored pinija u Ulici Oslobođenja nema suhih primjeraka, ali ima primjeraka s prvim simptomima sušenja. Dimenzije stabala su slijedeće: prsni promjer kreće se od 6,4 do 17,8 cm; visina 3,10—6,15 m, godišnji visinski prirast za razdoblje 1974 1985. godine 5—33 cm i godišnji debljinski prirast 2,6—12,0 mm. U Maslešinoj ulici također nema suhih primjeraka, ali primjerci s prvim simptomima sušenja veoma su uočljivi. Prsni promjeri stabala kreću se od 5,7 do 18,2 cm; visina 2,80—5,30 m, godišnji visinski prirast za razdoblje 1976—1985. godine 3—31 crn i godišnji debljinski prirast 2,1—15,2 mm. |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Iz navedenih podataka se može uočiti velika razlika u visinama i promjerima pojedinih primjeraka pinija, te njihovom debljinskom i visinskom prirastu u sva četiri drvoreda. Te razlike su nešto slabije izražene kod drvoreda u Ulici Maksima Gorkog koji se i inače najbolje razvija, što je zasigurno rezultat veće plodnosti tla na ovom lokalitetu i najvjerojatnije ne izvedenog zahvata na redukciji krošnje. Redukcija krošnje je bila apsolutno prevelika i nepotrebna, jer je uvjetovala debalans između podzemnog i nadzemnog dijela (si. 5). To je kod nekih primjeraka izazvalo vrlo brzi razvoj krošnje koga kasnije umrtvljen ili slabo razvijen korjenov sistem nije mogao snabdjeti vodom i potrebnim hranjivim materijama. Dokaz tom je i to na nemamo tipičnih simptoma sušenja iglica i drveta, već je taj proces obuhvatio čitavu krošnju. Slika 5. — Primjerak pinija, u prednjem planu, kod kojeg je visina krošnje ma nja od J§3 ukupne visine stabla, što je vrlo nepovoljno za rast biljke Prema tome obrezivanjem živih grana smanjuje se transpiraciona površina, ali i površina asimilacionog organa, koja ako pređe granicu, može vrlo negativno da utiče na proizvodnju organskih materija u biljci, a time i njen rast. Iz tih razloga kod obrezivanja živih grana treba biti jako oprezan i ograničiti se na obrezivanje slabijih i poluživih. To naročito važi za većinu četinjača, među kojima je i pinjol, koje obrezivanje ne podnosi najbolje. Nadalje, medu faktorima koji su uvjetovali loš rast, a dijelom i propadanje, uz navedenu prekomjernu rezidbu, jeste i neadekvatna sadnja. Sadna |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 77 <-- 77 --> PDF |
mjesta nisu dobro pripremljena jer je i zemljište vrlo loših fizikalnih i kemijskih svojstava, a uz to je obavljena preduboka sadnja tako da je veliki dio debla bio pod zemljom (si. 6.). Slika 6. — Nepravilna, preduboka sadnja i korjenov sistem suhog stabla pinija u Ulici Splitskog odreda Uz analizu debla i krošnje posebna pažnja je dana korjenovom sistemu, odnosno dubini njegovog zakorijenjavanja i horizontalnoj rasprostranjenosti. Dubina zakorijenjavanja kod svih analiziranih stabala bila je, općenito vrlo mala. Nije registrirana ni u jednom slučaju žila srčanica. Korijenov sistem je nenormalno oblikovan, korijenje je isprepleteno i gotovo da se zadržalo u prostoru sadne jakme. Na slici 6. prikazan je korjenov sistem iskopanog suhog stabla pinjola u Ulici Splitskog odreda. Razvoj žiljnog sistema je biološka osobina pojedine biljne vrste, ali njegov rast u dubinu u direktnom je odnosu prema teksturi tla i vlazi u tlu (4). Optimalni vodno-zračni režim u zoni korijena povećava sposobnost penetracije korijena. Korijen treba zrak isto kao i vodu, i ne može obavljati svoje funkcije normalno u nestrukturnim i neplodnim tlima. Ovo zasigurno upućuje i na zaključak da su nestrukturna i neplodna zemljišta kao što su zemljišta (supstrati) u Ulicama Splitskog odreda, Oslobođenja i Maslešinoj, jedan od glavnih uzroka sušenja pinija u drvoredima, lim više kad znamo da pinjol bira naročita zemljišta (nevezano rastresito zemljište), gdje može duboko da prodre žiljem, posebice srčanicom. To po |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 78 <-- 78 --> PDF |
kazuje prirodno njegovo stanište na Mljetu, kao i susjednoj Italiji, gdje se on pojavljuje uz more na pjescima maritimnog porijekla gdje vapnene primjese dolaze u tragovima. Kompaktna tla kao i ona, gdje voda stagnira, ne odgovaraju pinjolu. Razvijenost prostranog korijena nije također zadovoljavajuća. Najduži postrani korijen nije prelazio niti 40% vrijednosti totalne visine stabla. Isto tako su nepovoljni i volumni odnosi između angažirane površine tla korijenjem i projekcije krošnje. To je naročito izraženo kod suhih primjeraka gdje se taj omjer kreće čak i do 1:2. Orlić i suradnici (4) su u kulturi američkog borovca (Pinus strobus) utvrdili da je taj odnos kod zdravih primjeraka iznosio 2,59:1, a kod suhih 1,75:1. U literaturi nalazimo podatke da se u prirodnim sastojinama listača omjer kreće od 3,4:1 do 6,6:1 (4). 4. ZAKLJUČCI Na osnovi rezultata istraživanja mogu se donijeti slijedeći zaključci: 1. Glavni uzorci sušenja pinija u drvoredima su nesrazmjer između nadzemnog i podzemnog dijela stabala, koji je uvjetovan nepovoljnom sredinom (supstratom) za razvoj korijenja, prevelika redukcija krošnje i nepravilna sadnja (duboka sadnja). Tome sigurno treba pridodati i gradsku zagađenost, naročito uz saobraćajnice, krutim i kemijskim polutantima koji također doprinose usporenijem razvoju drvoreda, pa i njegovom sušenju, pogotovo oslabljenih stabala. 2. Kod izbora lokaliteta — staništa za sadnju pinija treba više voditi računa nego do sada i izbjegavati teška tla (supstrate) s nepovoljnim vodozračnim režimom kao što su u ovom slučaju tercijarni flišni laporci i karbonatni pješčenjaci. Stoga je potrebno prije podizanja drvoreda provesti detaljna istraživanja posebice tla, kako bi se izbjegle ovakve i slične greške. 3. Treba naglasiti da su naprijed izneseni podaci rezultat prvih istraživanja, koje bi trebalo još više intenzivirati kako bi se dobio potpuniji uvid u problem sušenja pinija na ovom području, a time i način njegovog suzbijanja. 4. Na kraju, kao preporuka trebalo bi kod podizanja drvoreda uz gradske saobraćajnice posebnu pažnju posvetiti pravilnoj pripremi sadnih mjesta, tim više kad znamo da se kod njihove izgradnje uklanja plodni sloj tla do geološke podloge, najčešće izgrađene od laporaca. Nakon toga se u prostor namijenjen drvoredu unosi vrlo plitki sloj (10—15 cm) plodne zemlje, što nikako nije dovoljno ni za grmolike vrste, a pogotovo stablašice. |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 79 <-- 79 --> PDF |
a rt > o B+3 H 3 rt a rt > > rt > . > M A! 0 rt 0 0 = O 3 3 «S .5 .3 .9 "M "eh M a c a a r» -- ON NO" r~ rt fN (N oj m Oo « IO OCJ o\ rn "X. "-1 "1, "~1 f"! °. Q, °. **« "l TJ*" rvf oC irT t " NO" >* so" t~"-~ ~* **? irT (N fsf "i" I** m m tm m ">* o o .„SO m r— oo NO m -^t «-i m m. >a- * rs Isfl o"_ ON -. m m NO m m o" ui cs r-" \o" ON ON CNI m rt ino e oo"" ""f m \o~ *? oo 0*00" *-H o " o" 00" rti o" NO" m H <-i rt 1-1 rtrtficNimm rt™ c -LTJO OO OO Oo OO OO OO OO rsjNO m NO m NO m ^ m NO mo m *o m \o d 1 o d i d d d d 2 i i i ci d d Q fois o7pu Q-o- oTo. CL" a. oT a. oT D_ Q- O. oT a. BO O "U T3 T3 ~ O i) 0 u^ rt rt O *Q 2 "O s c . .-a ~ a —-—P» rt 0 J a .a 0 C 03 9 . 2 * 3 * 3 * 3 -V0 - . O -"x 4 ´JI X .0 _0J —» Mi -« .§ 0 0 rt ft Cfl ´X rt a "H, & C0 3 w 73 0 c s «nj -cud 1—1 ri * IO 0 f fojg |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 80 <-- 80 --> PDF |
282 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 81 <-- 81 --> PDF |
LITERATURA 1. Balcn , J. (1935): Prilog poznavanju naših mediteranskih šuma, Šumarski list, Zagreb. 2. Jedi o wski , D. (1957): Uzgoj biljaka pinja (Pinus pinea L.) prikraćivanjern korjenčića, Anali za eksperimentalno šumarstvo, Vol. II. — str. 275—287, Zagreb. 3. Pa var i, A. (1954): Pino domestico, Monti e bosehi N° 11/12, Firenze. 4. Orlić, S.; Ha rap in, Mayer, B (1973): Sušenje američkog borovca (Pinus strobus L.) u kulturama, Šumarski list, 9—10, Zagreb. 5. Vidaković , M. (1982): Četinjače, morfologija i varijabilnost, Zagreb. Drying of P i n u s p i n e a L. in the Tree Lined Streets in Split Area Summary The authors investigate the reasons of drying of Pinus pinea L. in the tree — lined streets in Split area. The trees were planted in Maksima Gorkog Street, Splitskog odreda Street, Maslešina Street and Oslobođenja Street in the period between 1971 and 1975. The investigations were carried out in 1985. The soil was analysed, the dendrometry measures of the trees were carried out, the growth of the root system was observed. The investigations and the results show that the causes of drying are the disproportion between the upper and the underground part of the trees, which was caused by unfavourable soli for the growth of roots, too great reduction of the crown and wrong planting (deep planting). |