DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 7 <-- 7 --> PDF |
ŠUMSKI EKOSISTEMI U HRVATSKOJ DANAS — RETROSPEKTIVA I SUTRAŠNJICA Demokracija kojom je Hrvatska obogaćenaa od ovoga proljeća donijelaje veću cijenu stručnom i znanstvenom mišljenju. Šumarski list glasilo šumarske znanosti i struke jednoga od najstarijih stručnih društava u Hrvatskoj, ima danas posebnu i značajnu ulogu. Gledajući s evropskohg pa i svjetskog stajališta hrvatske šume predstavljaju veliku prirodnu vrijednost. Njihova površina je veća od dvije petine domovinskog prostora što dovoljno govori o njihovu značenju. Smatramo nužnim ponovno navesti da o stabilnim šumskim ekosistemima ovise svi kopneni ekosistemi. O njima ovise slatkovodni ekosistemi uključivši izvorišta pitke vode, zatim agroekosistemi te napućeni urbani i industrijski prostori. Svi navedeni sustavi su brojnim čimbenicima povezani sa šumom (klima, erozija, vodni odnosi, proizvodnja kisika, vezanja ugljičnog dioksida kao jedino rješenje protiv nepovoljnog učinka »staklenika atmosfere «, velika bioproizvodnja plemenite sirovine, čuvanje genofonda, estetika krajolika, povoljan učinak na turistički promet, odmor uz doživljaj praveprirode, ekološka niša za velik broj životinjskih vrsta, jedino živo ekološko uporište u prostoru i dr.). Uzevši teoretski možemo biti zadovoljni stanjem šumskog bogatstva Hrvatske. Šume su prirodne, površina u prostoru je značajna, načelo gospodarenja je potrajnost, imamo zadovoljavajući (ali ne prevelik) broj šumarskih inžinjera, a struka ima bogatu tradiciju (najstarija inžinjerska organizacija u Hrvatskoj). Usprkos teoretskim prednostima hrvatske šume su danas ozbiljno ugrožene. Drvne zalihe su smanjene, glavne vrste drveća — hrast lužnjak, hrast kitnjak, jela i bukva su vrlo oštećene (30—75°/o), ekološka ravnoteža (stabilnost) šumskih sastojina je narušena što sve govori o manjoj ekološkoj i gospodarskoj vrijednosti šuma od one koju danas imamo na papiru. Osnovni razlozi današnjeg stanja šuma su ovi: — Sam of inancir an j e šumarstva i sve njegove nepovoljne popratne pojave u smislu namirivanja kako vlastitih potreba (često nepotrebnih — skupi strojevi i dr.) tako i potreba uže društveno političke zajednice, uz izostajanje jednostavne obnove. — »K isele kiš e« kao sinonim za kemijsko onečišćenje zraka, vode i tla koje se pojavljuju kao imisija u biosferi. Šume su najosjetljiviji kopneniekosistem jer djeluju kao filter i u sebi zadržavaju i do 3 puta veće količine otrova nego li površina bez šume (Matzner i dr. 1984). Konačna posljedicaje nestanak živog svijeta šume od sloja drveća do mikoriznih gljiva u tlu. 209 |