DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Podaci o pili Pregled 1 Volumen cilindra 87,0 cm´ Snaga motoraTežina motorne jediniceDužina vodilice 4,5 kW (6,1 KS) 8,2 kg 50 cm cijenti) utrošaka maziva prema količini goriva. Ujedno su za stabla svih debljina (prsnih promjera) prikazani srednji promjeri s korom za tehničku oblovinu stabla. Postoji ovisnost srednjeg promjera tehničke oblovine o prsnom promjeru stabala, pa je za izjednačenje korištena regresiona analiza, gdje je prsni promjer uzet kao neovisna varijabla. Kod stabla od 39 cm prsnog promjera srednji promjer tehničke oblovine iznosi 74°/o, a kod stabla od 65 cm prsnog promjera 66%» od prsnog promjera stabla. Kako se vidi, s porastom debljine stabala taj se postotak smanjuje. U tabeli 2 i na si. 4 i 5 prikazana je dakle kod izrade tehničkog drva ovisnost utroška goriva i maziva po m3 o prsnom promjeru stabala, odnosno o promjeru tehničke oblovine što je računski izjednačeno. Kao što je naprijed napomenuto, ovaj utrošak goriva, odnosno maziva po m3 drvne mase sastoji se iz dvije komponente, tj. za stablovne radne operacije te za radove oko izrade tehničkog drva (sortimentne radne operacije). Obadva primijenjena načina raspodjele goriva i maziva u vezi s izradom tehničkog i prostornog drva (sortimenta vremena) dala su slične rezultate, ali je raspodjela po utrošenom vremenu pouzdanija. Kao što se vidi, s povećanjem debljine stabala i tehničke oblovine utrošak goriva i maziva po m3 izrađene drvne mase se smanjuje. Kod stabala od 65 cm prsnog promjera u odnosu na stabla od 39 cm prsnog promjera potrošnja goriva se smanjila za 16°/» a maziva za 28´7o. Može se zaključiti da debljina stabala nije prejako utjecala na smanjenje potrošnje goriva, dok je na potrošnju maziva taj utjecaj dvostruko veći. Dužine sortimenata su kod stabala svih debljina približno iste (oko 4 m). Kod najtanjih stabala, utrošak maziva iznosi 39°/o od potrošnje goriva; s debljinom stabala taj se postotak smanjuje, tako da kod najdebljih stabala iznosi 34´% (tabela 2, koeficijenti utroška maziva). Srednji promjer izrađenog prostornog drva nije ovisio o debljini stabla, nego je varirao u vrlo uskim granicama i u prosjeku iznosi 13,5 cm s korom. Ustanovili smo da utrošak goriva i maziva po m;! izrađene drvne mase prostornog drva možemo iskazati kao prosječnu vrijednost, bez obzira na debljinu stabla. Tako potrošak goriva za sječu i izradu prostornog drva iznosi u prosjeku 0,319 l/m3, a maziva 0,119 l/m3. Potrošnja maziva iznosi 3737a/o od potrošnje goriva. Odnos je sličan onome kod sječe i izrade tehničke oblovine. Prosječna potrošnja goriva po m:! za sječu i izradu prostornog drva veća je u prosjeku 2,5 puta a maziva također 2,5 puta od potrošnje za sječu i izradu tehničkog drva. Kao što je naprijed izneseno, dužina komada prostornog drva je bila konstantna (1 ni), dok je prosječna dužina tehničke |