DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 59 <-- 59 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*323.12 (Q. robur L.) Šum. list CXIV (19901 26 UTROŠAK GORIVA I MAZIVA MOTORNE LANČNE PILE STIHL 056, KOD OBARANJA STABALA I IZRADE SORTIMENATA TEHNIČKE OBLOVINE I JEDNOMETARSKOG PROSTORA DRVA U ZRELIM SASTOJINAMA HRASTA LUŽNJAKA Stcvan BOJANIN, Ante P. B. KRPAM, Juraj BEBER* SAŽETAK: U radnji autori tretiraju problem potrošnje gorivai maziva motorne pile Stihl 056, kod sječe i izrade u zrelim sastojinama hrasta lužnjaka, uz primjenu sortimenlne metode. Promjeri stabala su se kretali od 39 cm do 65 cm. Utrošak goriva i maziva po stablu s porastom debljine stabala raste, tako da je odnos goriva kod stabala od 39 cm i 65 cm prsnog promjera kao 1,0 : 2,2. Kod maziva je taj odnos sličan i iznosi 1,0 :2,0. Postotak potrošnje maziva u odnosu na potrošnju goriva po stablu prvo raste a zatim opada s debljinom stabala i u prosjeku iznosi 3#%. S povećanjem debljine stabala i tehničke oblovine, utrošak goriva i maziva po nfi izrađene drvne mase se smanjuje. Kod stabala od 65 cm prsnog promjera u odnosu na stabla od 39 cm prsnog promjera potrošnja goriva se smanjila za /6% a maziva za 2S°/0. Kod istraživanih stabala svih debljina određen je za svako stablo odnos između prsnog promjera stabla i srednjeg promjeratehničke oblovine. Tako je utvrđena ovisnost potrošnje goriva i maziva po ni-´> i o srednjem promjeru tehničke oblovine za stabla svih debljinskih podrazreda. Srednji promjer prostornog drva ne ovisi o debljini stabala i u prosjeku iznosi 13,5 cm s korom. Potrošak goriva i maziva pom? drvne mase prostornog drva iskazan je u prosjeku za stabla svih debljina i iznosi: goriva 0,319 l/m:i, maziva 0,119 l/m?. Prosječna potrošnja goriva po rrfi za sječu i izradu prostornogdrva veća je 2,5 puta a maziva također 2,5 puta od potrošnje za sječu i izradu tehničkog drva. Na ovu razliku dominantan utjecaj je imao četiri puta veći broj prepiljivanja kod prostornog drva. Naime, dužina komada prostornog drva je iznosila 1 m, a tehničkog u prosjeku 4,0 m. Srednji promjer je u drugom slučaju bio 2,1 puta veći. * Prof. dr. Stcvan Bojanin, Mr. Ante P. B. Krpan, Juraj Bcbcr, dipl. inž., Šumarski Fakultet, Zagreb 261 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Ključne riječi: sastojina hrasta lužnjaka, oplodna sječa, sortimentna metoda, motorna lančana pila, tehničko drvo, stablovno vrijeme, sortimentno vrijeme, potrošnja goriva i maziva, slabio, kubni metar. UVOD U provođenju mehanizacije radova na sječi i izradi u Srednjoj Evropi, obzirom na sastojinske i terenske prilike te način obnavljanja sastojina, predviđa se da će u dogledno vrijeme motorna lančana pila ostati glavno sredstvo rada. Obzirom da se motornom pilom za jednog radnika može prepiljivati oblovina promjera dvostruke dužine vodilice, pile za jednog radnika zadovoljavaju i u sastojinama s najdebljim stablima u Srednjoj Evropi. S razvojem primjene motornih lančanih pila objavljuje se i potrebna literatura kao za održavanje motornih pila, Henek a (3); tehnologiju rada kod sječe i izrade, Hil f i Platze r (4); za snimanje utroška vremena kod sječe i izrade, Platze r (6), a potrošnju goriva i maziva istraživali su N i k o 1 i ć (5), R e b u 1 a (8) Sever et al (9) i drugi. Mehanizacija radova u šumarstvu, posebno u eksploataciji šuma zahtijevala je poseban obzir kod kalkulacije troškova pri primjeni mehaničkih sredstava. Tako je razrađena metoda određivanja troškova rada mehaničkih sredstva u šumarstvu od strane FAO/ECE, Glase r (2), S t r e h 1 k e (10). Kod nas se posebno tim problemom bavio Turk (11). Prema Strehlke-u kao pogonsko vrijeme stroja se uzima vrijeme kada motor stroja radi. Ovo vrijeme ima posebno značenje kod kalkulacije troškova rada stroja. Bitan elemenat varijabilnih troškova kod sječe, izrade i transporta predstavljaju gorivo i mazivo. Tako se kod prve faze transporta, obzirom na potrošnju goriva, postavlja pitanje varijanti vuče po tlu ili izvoza, Rebul a (7) MJESTO RADA I METODA ISTRAŽIVANJA Istraživanja potrošnje goriva i maziva za pilu Stihl 056 provedena su u zreloj sastojini hrasta lužnjaka s primjesom graba, g. j . Podložje — Ključevi, odjel 20. Kod istraživanja su obuhvaćena stabla hrasta lužnjaka. Distribucija tretiranih stabala prikazana je na si. 1 a podaci o pili u pregledu 1. Kod sječe i izrade primijenjena je sortimentna metoda, tako da su na sječini izrađivani sortimenti tehničke oblovine čija se dužina kretala od 2,5 m do 7,0 m, a u prosjeku je iznosila 4,0 m. Prostorno drvo je izrađivano u dužinama od 1 m. Postotak tehničkog drva se kretao od 60,7% do 85,0%, a prosječni postotak je iznosio 81,8%, dok se postotak prostornog drva kretao od 15,0% do 39,3%, a u prosjeku je iznosio 18,2%. O učešću tehničkog i prostornog drva po stablu ovisi potrošnja goriva i maziva po stablu. Utrošak goriva i maziva mjeren je po stablu nadolijevanjem u rezervoar pile. Sadržina menzure za gorivo bila je 500 ml i imala je najmanju volumnu podjelu od 5 ml. Sadržaj menzure za mazivo je bio 250 ml, a najmanja podjela je iznosila 2 ml. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Obzirom na primjenu sortimentne metode, utroškom goriva po stablu obuhvaćeni su svi radovi koji se odnose na stablovno vrijeme te sortimentno vrijeme tehničke oblovine i prostornog drva. Utrošci goriva i maziva po stablu svaki za sebe su izjednačeni uz primjenu jednadžbe parabole drugog stupnja. Poseban problem je predstavljalo određivanje potrošnje goriva i maziva po jedinici proizvodnje, tj. po m´i drvne mase posebno za tehničko, a posebno za prostorno drvo. Kod razmatranja ovog problema, uzeli smo u obzir strukturu vremena kod faze sječe i izrade prema Glaser u (1). Prema toj strukturi, u stablovno vrijeme (zajedničko za tehničko i prostorno drvo) pripada obaranje stabala, kresanje grana i hod do stabla. Ovdje je kod stablovnog, a isto tako i kod sortimentnog vremena uzeto u obzir pogonsko vrijeme rada motorne pile. Od ukupnog utroška goriva i maziva po stablu odvojen je dio za izvođenje radnih operacija stablovnog vremena prema postotnom učešću stablovnog vremena u pogonskom vremenu u koje ulaze još radne operacije sortimentnih vremena (izrade) tehničkog i prostornog drva. Diobom ovako određenog utroška goriva odnosno maziva za stablovne radne operacije s ukupnom izrađenom drvnom masom dobije se utrošak goriva, odnsno maziva za izvođenje stablovnih radnih operacija po m3 drvne mase. Stabla raznih debljina posebno su tretirana. Ovaj utrošak je isti po jedinici proizvoda za tehničko i prostorno drvo, kao što je slučaj i s utroškom stablovnog vremena, Glaser (1). Utrošak goriva i maziva za izvođenje radnih operacija sortimentnog vremena ustanovljen je na terenu zajedno za izradu tehničkog i prostornog drva po stablu, kao ostatak kada se od ukupnog utroška po stablu oduzme, na gore opisani način, utrošak goriva i maziva za izvođenje radnih operacija stablovnog vremena po stablu. Kod raspodjele ukupnog goriva i maziva za sortimentne radne operacije po stablu na utrošak za izradu posebno tehničkog, a posebno prostornog drva primijenili smo dva posebna, dalje izložena načina. Kod prvog načina uzeli smo kao osnovu raspodjele postotno učešće te meljnice prepiljene oblovine tehničkog drva i prostornog drva prema ukup noj temeljnici prepiljene oblovine po stablu, posebno za stabla raznih deblji na. Tako je utrošena količina goriva i maziva po stablu za operacije sorti mentnog vremena po stablu podijeljena na tehničko i prostorno drvo prema udjelu prepiljene površine (temeljnica) tehničkog i prostornog drva u od nosu na ukupno prepiljenu površinu po stablu. Diobom ovih pripadajućih količina pogonskog materijala s izrađenom drvnom masom tehničke oblo vine, odnosno prostornog drva po stablu određen je utrošak goriva, odno sno maziva po m;i drvne mase tehničkog, a također i prostornog drva, za stablo određenog prsnog promjera. Kod drugog načina raspodjele pogonskog materijala za sortimentne radne operacije (izradu) tehničkog i prostornog drva, kao osnova je uzet udio sortimentnog vremena tehničkog, odnosno prostornog drva prema ukup nom (zajedničkom) utrošku sortimentnog vremena po stablu. Utrošak goriva i maziva po m:s izrađene drvne mase tehničkog, odnosno prostornog drva, za izvedbu sortimentnih radnih operacija određen je na isti način kao i 263 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 62 <-- 62 --> PDF |
kod prethodne varijante raspodjele pogonskog materijala. I ovdje su stabla raznih debljina posebno tretirana. Zbrajanjem utroška goriva, odnosno maziva po m3 drvne mase za stablovne radne operacije i sortimentne radne operacije, posebno za tehničko, a posebno za prostorno drvo dobije se ukupni utrošak goriva a tako isto i maziva po m3 drvne mase. Slično se postupalo i kod određivanja operativnog vremena po m3 iz stablovnog i sortimentnog vremena, Glas e r (1). M 10 S +> w 8 o u 6 2 ....-— 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 S2,5 Debljinski podrazred - cm SI. 1. Distribucija stabala hrasta lužnjaka kod mjerenja utroška goriva i maziva 264 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 63 <-- 63 --> PDF |
REZULTATI ISTRAŽIVANJA Na si. 1 je prikazana distribucija frekvencija (histogram) tretiranih hrastovih stabala kod sječe i izrade. Kako se vidi, distribucija konvergira normalnoj distribuciji. Kod istraživanja su obuhvaćena stabla od 39 cm do 65 cm prsnog promjera. Iznad ovih debljina obuhvaćeno je samo jedno stablo od 80 cm prsnog promjera, pa podaci za stabla iznad 65 cm prsnog promjera nisu dovoljno pouzdani. U tabeli 1 i na si. 2 i 3 prikazani su odvojeno utrošci goriva i maziva kod stabala raznih prsnih promjera u navedenom rasponu debljina stabala. Utrošci goriva i maziva po stablu su izjednačeni regresionom analizom jednostruke korelacije uz primjenu jednadžbe parabole drugog stupnja, u ovisnosti o prsnom promjeru stabala kao neovisne varijable. Jačina veze između prsnog promjera i utroška goriva, odnosno maziva po stablu bila je zadovoljavajuća. Utrošak goriva i maziva po stablu u zavisnosti o prsnom promjeru stabala, pri sječi i izradi hrasta lužnjaka motornom pilom Stihl 056 Prsni promjer Utrošak stabla goriva maziva cm l/stablo 39 0,337 0,126 40 0,338 0,128 41 0,339 0,129 42 0,340 0,131 43 0,341 0,133 44 0,345 0,136 45 0,349 0,139 46 0,354 0,142 47 0,359 0,145 48 0,365 0,148 49 0,373 0,152 50 0,382 0,156 51 0,394 0,160 52 0,407 0,165 53 0,421 0,170 54 0,438 0,175 55 0,456 0,180 56 0,475 0,186 57 0,498 0,192 58 0,521 0,198 59 0,546 0,205 60 0,572 0,211 61 0,601 0,218 62 0,631 0,226 63 0,663 0,233 64 0,696 0,241 65 0,732 0,249 Tabela 1. Koeficijent utroška maziva 0,37 0,38 0,38 0,39 0,39 0,39 0,40 0,41 ... - .. 0,40 0,39-´ i ´; 0,38 0,37 0,36 0,35 0,34 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 64 <-- 64 --> PDF |
1.1 SI. 2. Zavisnost utroška goriva po stablu 1,0 o prsnom promjeru stabala, pri sječi i izradi hrasta lužnjaka motornom pilom S t i h 1 056 -1 0,9 0,8 // 0,7 ff/ t 0,6 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1 —/« 40 50 60 Prsni promjer - cm 1 f\ X 0,5 \ ^ X) n o ./, 0,2 ^ 0,1 1 1 .. Ht 1 40 45 50 55 60 65 Prsni promjer - cm SI. 3. Zavisnost utroška maziva po stablu o prsnom promjeru stabala, pri sječii izradi hrasta lužnjaka motornom pilom S t ihl 056 266 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Utrošak goriva te maziva po stablu s porastom debljine stabala raste, tako da je odnos goriva kod stabala od 39 cm i 65 cm promjera kao 1,0:2,2. Kod maziva je taj odnos sličan i iznosi 1,0:2,0. Utrošak maziva po stablu je manji nego potrošak goriva i taj odnos u obliku koeficijenta za sve dcbljinske podrazrede stabala prikazan je u tabeli 1. Koeficijent se kreće od 0,34 do 0,41 za stabla do 65 cm p. p. i ne ovisi o debljini stabala; prosječna veličina koeficijenta je 0,38 tj. pila troši 38% maziva po stablu, u odnosu prema utrošenoj količini goriva. Navedeni utrošak goriva i maziva po stablu ovisi o broju prepiljivanja po stablu, tj. o dužini tehničke oblovine i prostornog drva po stablu i dužini pojedinih izrađenih sortimenata. U tab. 2 i na si. 4 i 5 je za stabla raznih debljina prikazan utrošak goriva i maziva po m3 izrađene drvne mase tehničke oblovine i odnos (koefi- Utrošak goriva i maziva po m3 d. m. tehničkog drva pri radu motornom pilom Stihl 056 na sječi i izradi hrasta lužnjaka, u zavisnosti o prsnom promjeru stabla i srednjem promjeru tehničke oblovine s korom Tabela 2 Prsni promjer stabla cm Srednji promjer tptinipk´f obi. s. k. maziva Utrošak l/m3 goriva Koeficijent utroška maziva 39 40 41 42 43 44 29 30 31 31 32 33 0,153 0,152 0,151 0,150 0,149 0,148 0,060 0,060 0,059 0,058 0,058 0,057 0,39 45 46 47 33 34 35 0,147 0,146 0,145 0,056 0,056 0,055 0,38 48 49 50 51 52 35 36 37 37 38 0,145 0,144 0,143 0,142 0,141 0,054 0,054 0,053 0,052 0,052 0,37 53 54 55 56 57 58 59 60 61 38 39 39 40 40 40 41 41 42 0,140 0,139 0,138 0,137 0,136 0,135 0,134 0,134 0,133 0,051 0,050 0,050 0,049 0,049 0,048 0,047 0,047 0,046 : 0,36 62 63 64 65 42 42 43 43 0,132 0,131 0,129 0,129 0,045 0,044 0,044 0,043 0,34 267 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 66 <-- 66 --> PDF |
0,2 1 0,1 ,, ,,..., . 1 40 45 50 55 60 65 Prsni promjer - cm SI. 4. Utrošak goriva po m3 d. m. tehničkog drva u zavisnosti o prsnom promjerustabala, pri sječi i izradi hrasta lužnjaka motornom pilom S tihi 056 50 55 60 Prsni promjer cm Si. 5. Utrošak maziva po m3 d. m. tehničkog drva u zavisnosti o prsnom promjerustabala, pri sječi i izradi hrasta lužnjaka motornom pilom S t ih l 056 |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Podaci o pili Pregled 1 Volumen cilindra 87,0 cm´ Snaga motoraTežina motorne jediniceDužina vodilice 4,5 kW (6,1 KS) 8,2 kg 50 cm cijenti) utrošaka maziva prema količini goriva. Ujedno su za stabla svih debljina (prsnih promjera) prikazani srednji promjeri s korom za tehničku oblovinu stabla. Postoji ovisnost srednjeg promjera tehničke oblovine o prsnom promjeru stabala, pa je za izjednačenje korištena regresiona analiza, gdje je prsni promjer uzet kao neovisna varijabla. Kod stabla od 39 cm prsnog promjera srednji promjer tehničke oblovine iznosi 74°/o, a kod stabla od 65 cm prsnog promjera 66%» od prsnog promjera stabla. Kako se vidi, s porastom debljine stabala taj se postotak smanjuje. U tabeli 2 i na si. 4 i 5 prikazana je dakle kod izrade tehničkog drva ovisnost utroška goriva i maziva po m3 o prsnom promjeru stabala, odnosno o promjeru tehničke oblovine što je računski izjednačeno. Kao što je naprijed napomenuto, ovaj utrošak goriva, odnosno maziva po m3 drvne mase sastoji se iz dvije komponente, tj. za stablovne radne operacije te za radove oko izrade tehničkog drva (sortimentne radne operacije). Obadva primijenjena načina raspodjele goriva i maziva u vezi s izradom tehničkog i prostornog drva (sortimenta vremena) dala su slične rezultate, ali je raspodjela po utrošenom vremenu pouzdanija. Kao što se vidi, s povećanjem debljine stabala i tehničke oblovine utrošak goriva i maziva po m3 izrađene drvne mase se smanjuje. Kod stabala od 65 cm prsnog promjera u odnosu na stabla od 39 cm prsnog promjera potrošnja goriva se smanjila za 16°/» a maziva za 28´7o. Može se zaključiti da debljina stabala nije prejako utjecala na smanjenje potrošnje goriva, dok je na potrošnju maziva taj utjecaj dvostruko veći. Dužine sortimenata su kod stabala svih debljina približno iste (oko 4 m). Kod najtanjih stabala, utrošak maziva iznosi 39°/o od potrošnje goriva; s debljinom stabala taj se postotak smanjuje, tako da kod najdebljih stabala iznosi 34´% (tabela 2, koeficijenti utroška maziva). Srednji promjer izrađenog prostornog drva nije ovisio o debljini stabla, nego je varirao u vrlo uskim granicama i u prosjeku iznosi 13,5 cm s korom. Ustanovili smo da utrošak goriva i maziva po m;! izrađene drvne mase prostornog drva možemo iskazati kao prosječnu vrijednost, bez obzira na debljinu stabla. Tako potrošak goriva za sječu i izradu prostornog drva iznosi u prosjeku 0,319 l/m3, a maziva 0,119 l/m3. Potrošnja maziva iznosi 3737a/o od potrošnje goriva. Odnos je sličan onome kod sječe i izrade tehničke oblovine. Prosječna potrošnja goriva po m:! za sječu i izradu prostornog drva veća je u prosjeku 2,5 puta a maziva također 2,5 puta od potrošnje za sječu i izradu tehničkog drva. Kao što je naprijed izneseno, dužina komada prostornog drva je bila konstantna (1 ni), dok je prosječna dužina tehničke |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 68 <-- 68 --> PDF |
oblovine iznosila 4,0 m, tj. bila je četiri pula veća, a prosječni srednji promjer (37 cm) je kod tehničke oblovine bio 2,7 puta veći nego kod prostornog drva (13,5 cm). Potrošak goriva po m:! za stablovne radne operacije bio je za tehničko i prostorno drvo isti, kako je to naprijed objašnjeno. Odnos utroška goriva po m;i za sortimentne radne zahvate bio je kod izrade prostornog drva oko 5,0 puta veći nego kod tehničkog drva. Na ovu je razliku dominantan utjecaj imala 4 puta manja dužina, odnosno toliko puta veći broj prepiljivanja i veća prepiljena površina kod prostornog drva, u odnosu na tehničko drvo. ZAKLJUČCI Utrošak goriva i maziva po stablu s porastom debljine stabala raste, tako da je odnos goriva kod stabala od 39 cm i 65 cm prsnog promjera kao 1,0:2,2. Kod maziva je taj odnos sličan i iznosi 1,0:2,0. Postotak potrošnje maziva u odnosu na potrošnju goriva po stablu opada s debljinom stabala i u prosjeku iznosi 38%>. S povećanjem debljine stabala i tehničke oblovine, utrošak goriva i maziva po m3 izrađene drvne mase se smanjuje. Kod stabala od 65 cm prsnog promjera u odnosu na stabla od 39 cm prsnog promjera potrošnja goriva se smanjila za 16% a maziva za 28,9/». Srednji promjer prostornog drva ne ovisi o debljini stabala i u prosjeku iznosi 13,5 cm s korom. Potrošak goriva i maziva po m´! drvne mase prostornog drva iskazan je u prosjeku za stabla svih debljina i iznosi: goriva 0,319 l/m3, maziva 0,119 l/m". Prosječna potrošnja goriva po m´! za sječu i izradu prostornog drva veća je 2,5 puta a maziva također 2,5 puta od potrošnje za sječu i izradu tehničkog drva. Na ovu razliku dominantan utjecaj je imao četiri puta veći broj prepiljivanja kod prostornog drva. Naime, dužina komada prostornog drva je iznosila 1 m, a tehničkog u prosjeku 4,0 m. Srednji promjer je u drugom slučaju bio 2,7 puta veći. LITERATURA 1. G 1 ii s e r, H.: Die Ernte des Holzes, Neuwied, 1955. 2. Glaser, H.: The costing ol powered wehicles and mashines. Forestry Equipment Notes, C. 14.56. FAO, May 1956. 3. Heneka, L: Die Motorsiige, Aufbau, Arbeitsweise und Wartung. BLV, Miinchen Basel Wien 1965. 4. H i 1 f, H. H., u. P1 a t z e r, B.: Forstgerechtes Baumfallen. BLV, Munchen Basel Wien, 1965. 5. Niko lie, S.: Motorne testare lančanice. Posl. udr. dr. ind. i šum. Beograd, 1975. 6. Platzer , H. B. et al.: Allgemeine Anweisung fur Arbeitsstudien bei der Waldarbeit. PWF, Buchclag, 1964. 7. Re bula, E.: Vlačenje ali vožnja pri transportu gozdnih sortimentov? Biotehn. f. Inst. za goz. in les. g. Vt. za gozd., Strok. in znan. d. 77, Ljubljana 1985. |
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 69 <-- 69 --> PDF |
8. Rebula , E.: Gorivo in mazivo pri scčnji in izdelavi gozdnih sortimentov. Univerza Edvarda Kardelja v Ljubljani, VDO Biotehniška fakulteta, VTOZD za gozdarstvo, Ljubljana, 1985. 9. Ševe r, S., H o r v a t, D., Golja, V. i R i s o v i ć, S.: Neki rezultati istraživanja potrošnje goriva na radovima proreda sastojina. Mehanizacija šumarstva,´ vol. 14, no 3/4, 1989. 10. Strehlke, E.-G., Sterzik, H. K., Strehke, B.: Forstmaschinenkunde, Hamburg u. Berlin, 1970. 11. Turk , Z.: Metodika kalkulacija ekonomičnosti strojnog rada u šumarstvu. Biotehn. f. Inst. za goz. in les. g. Vt. za gozd., Str. i zn. r. 57, Ljubljana, 1977. Fuel and Lubricant Consumption of a Power Chain Saw STIHL 056 During Ft´lling and Primary Conversion of Round Timber and Cubic Metre Stacked Wood in Ripe Stands of Pedunculate Oak In this paper the authors deal with the consumption of fuel and lubricant of a power chain saw Stihl 056 at felling and primary conversion of ripe stands of Pedunculate oak, with the application of assortment method. Tree diameters ranged from 39 to 65 cm. Consumption of fuel and lubricant per tree increases with the growth in diameter, so that the relation of fuel consumption in trees of 39 cm and 65 cm in DBH can be expressed as 1.0 : 2.2. In the case of lubricant the relation is similar and can be expressed as 1.0 : 2.0. The percentage of lubricant consumption compared to fuel consumption per tree decreases with the DBH and on average amounts to 38%. Vith the growth in diameter of a tree and round timber the consumption of fuel and lubricant per m:1 of worked up volume of wood decreases. In the case of trees with 65 cm DBH compared to trees of 39 cm DBH the consumption of fuel decreased by 16% and lubricant by 28"´/n. In investigated trees of all diameters the relation between the DBH and mean diameter of round timber was determined for each tree. Thus, a connection was established between consumption of fuel and lubricant per m´1 by mean diameter of round timber for trees of all diameter sub-classes. The mean diameter of stacked wood does not depend on the tree diameter and on average it amounts to 13.5 cm with bark. The consumption of fuel and lubricant per m:1 of volume of wood for stacked wood is presented on average for trees of all diameters and amouts to 0.319 l,´m;l for fuel and 0.119 1 m:i for lubricant. Average consumption of fuel and lubricant per m´! in felling and working up of stacked wood is 2.5 times greater compared to the consumption in felling and working up of round timber. A dominant influence on this difference can be explained by the fact that four times more sawing is needed in the case of stacked wood. Namely, the length of one piece of stacked wood amounts to one metre, while in timber four metres on average. The mean average in the latter case was 2.7 times greater. Key words : Pedunculate oak stand, seed felling, assortment method, power chain saw, round timber, stacked wood, tree time, assortment time, consumption of oil and lubricant, tree, cubic metre. |