DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 59     <-- 59 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS


UDK 630*323.12 (Q. robur L.) Šum. list CXIV (19901 26


UTROŠAK GORIVA I MAZIVA MOTORNE LANČNE PILE STIHL 056,
KOD OBARANJA STABALA I IZRADE SORTIMENATA TEHNIČKE
OBLOVINE I JEDNOMETARSKOG PROSTORA DRVA U ZRELIM
SASTOJINAMA HRASTA LUŽNJAKA


Stcvan BOJANIN, Ante P. B. KRPAM, Juraj BEBER*


SAŽETAK: U radnji autori tretiraju problem potrošnje gorivai maziva motorne pile Stihl 056, kod sječe i izrade u zrelim sastojinama
hrasta lužnjaka, uz primjenu sortimenlne metode. Promjeri
stabala su se kretali od 39 cm do 65 cm.


Utrošak goriva i maziva po stablu s porastom debljine stabala
raste, tako da je odnos goriva kod stabala od 39 cm i 65 cm
prsnog promjera kao 1,0 : 2,2. Kod maziva je taj odnos sličan i
iznosi 1,0 :2,0.


Postotak potrošnje maziva u odnosu na potrošnju goriva po
stablu prvo raste a zatim opada s debljinom stabala i u prosjeku
iznosi 3#%.


S povećanjem debljine stabala i tehničke oblovine, utrošak
goriva i maziva po nfi izrađene drvne mase se smanjuje. Kod stabala
od 65 cm prsnog promjera u odnosu na stabla od 39 cm
prsnog promjera potrošnja goriva se smanjila za /6% a maziva
za 2S°/0.


Kod istraživanih stabala svih debljina određen je za svako
stablo odnos između prsnog promjera stabla i srednjeg promjeratehničke oblovine. Tako je utvrđena ovisnost potrošnje goriva i
maziva po ni-´> i o srednjem promjeru tehničke oblovine za stabla
svih debljinskih podrazreda.


Srednji promjer prostornog drva ne ovisi o debljini stabala
i u prosjeku iznosi 13,5 cm s korom. Potrošak goriva i maziva pom? drvne mase prostornog drva iskazan je u prosjeku za stabla
svih debljina i iznosi: goriva 0,319 l/m:i, maziva 0,119 l/m?.


Prosječna potrošnja goriva po rrfi za sječu i izradu prostornogdrva veća je 2,5 puta a maziva također 2,5 puta od potrošnje za
sječu i izradu tehničkog drva.


Na ovu razliku dominantan utjecaj je imao četiri puta veći
broj prepiljivanja kod prostornog drva. Naime, dužina komada
prostornog drva je iznosila 1 m, a tehničkog u prosjeku 4,0 m.
Srednji promjer je u drugom slučaju bio 2,1 puta veći.


* Prof. dr. Stcvan Bojanin, Mr. Ante P. B. Krpan, Juraj Bcbcr, dipl. inž., Šumarski
Fakultet, Zagreb
261