DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 55 <-- 55 --> PDF |
djela od zračnih polucija, ali i s razlikama u opterećenju koje uzrokuje blizina industrijskih i urbanih zona kako to potvrđuju istraživanja dava ča et al., 1985, Mart ino vica i Burl ice, 1985, M ay era, 1987, Kom leno vica, 1989, May era R., 1989 i Martinovića i Kušena, 1989. U tom pogledu povoljnije stanje je u Česmi i Varoškom lugu za razliku od Turopoljskog luga i Posavskih šuma (blizina zagrebačke i sisačke urbane i industrijske zone). Ove se razlike regionalno poklapaju s intenzitetom sušenja hrasta lužnjaka. Na poplavnim lokacijama došlo je do vrlo značajnog unosa olova, cinka i bakra u tlo u odnosu na neplavljene uz specifičnosti vezane za vrste onečišćenja pojedinih vodotoka i dinamiku poplava. Enormna onečišćenja olovom i cinkom dravskih naplavina potječu iz otpadnih komunalnih i industrijskih voda gradova Maribora, Ptuja, Mežica (rudnik olova), Kiagenfurta i drugih. Po kontaminiranosti ove su naplavine u rangu s otpadnim muljem iz uređaja za pročišćavanje što otežava obnovu šuma, ograničava korištenje drvnog materijala i drastično sužava mogućnosti namjene prostora. Na ostalim plavljenim lokacijama vrijednosti za olovo prelaze prirodne i prosječne koncentracije, a za cink i bakar one su još ispod prosječnih. Specifičnosti po ostalim lokacijama su lijedeće: — Rijeka Česma južno od Bjelovara deponirala je u plavljeno šumsko tlo 3,5 do 4 puta više bakra, 1,4 do 3 puta više olova i 2,5 do 5,2 puta više cinka od površina izvan dosega poplava iz Česme. — U naplavinama rijeke Glogovnice nizvodno od Križevaca i Vrbovca utvrđen je 1,5 puta veći sadržaj cinka i bakra od neplavljenih tala u obližnjem Varoškom lugu, ali je sadržaj olova u naplavini niži uz moguće tumačenje da prevladava prehrambena industrija. — Onečišćenje rijeke Kupčine i pritoka otpadnim vodama iz Jastrebarskog i vinogradarskog plešivičkog slivnog područja (zaštitna sredstva) dovelo je do povećanja sadržaja teških metala na širokom području šume Kupčina na nivou slično rijeci Česmi. — U području Turopoljskog luga na intenzivno plavljenim lokacijama 6 i 7 iz rijeke Odre i Posavskim šumama lokacija 3 sadržaj olova značajno prelazi tipičnu vrijednost. Slična je i lokacija 4 u Posavskim šumama ranije plavljena na kojoj je, kao i u Turopoljskom lugu (lok. 6 i 7) došlo do intenzivnog sušenja hrasta lužnjaka. Ove promjene pratile su i promjene vodnog režima izazvane vodotehničkim zahvatima, izgradnjom prometnica i drugim faktorima. Problem fitotoksičnosti istraživane grupe teških metala od velikog je značenja u biljnoj fiziologiji no njihov prag toksičnosti treba ocjenjivati u sklopu sinergističkog djelovanja velikog broja štetnih tvari, koje su istodobno prisutne u otopini tla. Prilikom testiranja uspijevanja biljaka hrasta lužnjaka, poljskog jasena, crne johe, javora, breze i drugih šumskih vrsta na otpadnim muljevima Smild e i Burg , (1983) su utvrdili da se paralelno s povećanjem koncentracije teških metala smanjuje visinski rast. Glava č (1989) smatra da polutantima narušen unutarnji vodni režim i ekonomija hraniva stabla predstavlja glavne uzorke njihovog fiziološkog slabljenja i sušenja, posebno onih visokih s dugim putem tranporta tvari. |