DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Uz izuzetak mjeseca srpnja, u svim ostalim mjesecima i na obje meteorološke
stanice, naoblaka je veća od 5,0, a godišnji su srednjaci između
6,2 i 6,5 stupnjeva naoblake. Oblačnost je redovno veća u hladnijoj, a manja
u toplijoj polovici godine, tj. između travnja i rujna uključivo. Poprečni
godišnji broj vedrih dana (naoblaka < 2) u granicama je od 41,2 do 49,1 a
oblačnih (naoblaka > 8) između 134,4 i 145,6 dana.


Poprečna godišnja relativna vlaga zraka na meteorološkoj stanici Zagreb


- Maksimir u grancama je od 74 do 79fl i prema veličini srednjaka od 77 ´/o
nadosrednja; u Botaničkom vrtu FBF-a/0
u granicama je između 71 i 77B/», a
prema srednjaku od 74% osrednja. Vrlo visoka relativna vlaga zraka, u rasponu
od 867« do 92B/o, zabilježena je u Maksimiru u hladnijoj polovici godine.
U razdoblju od travnja do rujna (vegetacijsko razdoblje), relativna
vlaga je u granicama između niske i nadosrednje, tj. u rasponu od 49V» do
79Vo. Godišnji srednjak broja dana s relativnom vlagom zraka < 30,!/<>, barem
u jednom terminu motrenja, u granicama je od 5,3 do 5,6 dana, a godišnji
srednjak broja dana s relativnom vlagom zraka > 8CP/e:, u terminu 14h
iznosi u Maksimiru od 75,6 do 90,1 dana.
Srednje godišnje količine oborina u pojedinim godinama promatranog
razdoblja iznose 558 do 1090 mm (Zagreb-Maksimir) i od 611 do 1152 mm
(Botanički vrt FBF-a), s tim da je desetogodišnji srednjak količine oboi´ina
na prvo spomenutoj stanici 826 mm, a na drugoj 879 mm. Raspored oborina
tijekom godine pokazuje obilježja kontinentalnog tipa klime, tj. više od 5Cf/«
ukupnih količina oborina padne u toplijoj polovici godine.


Prema Bertović u (1975, 1982) općenite značajke podneblja, a u smislu
Walterove klasifikacije, Zagreb s okolicom pripada glavnom klimatskom
tipu — VI, tj. umjereno humidnom području s izrazitim ali ne vrlo dugim
hladnim razdobljem godine. Dobar uvid u najvažnije osobitosti i različitosti
makroklime Botaničkog vrta PMF-a i Maiinovog parka daju priloženi
klimatski dijagrami, dijagrami relativne vlage zraka i naoblake meteoroloških
stanica Zagreb-Maksimir i Botanički vrt FBF-a »Fran Kušan« iz novijeg
razdoblja motrenja (1966—1975. godine). Međutim, unutar opisanih karakteristika
općenite klime, u istraživanom se području Zagreba mogu očekivati
razlike u mikrokiimi pojedinih šumskih, livadskih i ostalih fitocenoza,
odnosno ekosistma, šio se na žalost, do danas nije moglo istražiti.


MATERIJAL I METODE RADA


Biljke koje su bile objektom ovih fenološkib opažanja, pregled glavnih
fenofaza, od pupanja do opadanja listova i njihove srednje vrijednosti za
razdoblje motrenja od 1982—1986. godine vide se na tablici 1. Fenološka
opažanja obavljana su na ukupno 31 vrsti (Gvmnospermae — 7 sp., Angiospermae
— 24 sp.).


U arboretumu Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu obavljena su fenološka
opažanja na 29 različitih vrsta drveća, grmlja i penjačica, a u Malinovom
parku u Zagrebu još na 2 egzote (Calocedrus decurrens i Sequoiadendron
giganteum).


Budući da sam nastojao utvrditi šest glavnih fenofaza: početak vegetacije,
listanje, cvjetanje, dozrijevanje plodova, mijenjanje boje i opadanje liš