DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Uz izuzetak mjeseca srpnja, u svim ostalim mjesecima i na obje meteorološke stanice, naoblaka je veća od 5,0, a godišnji su srednjaci između 6,2 i 6,5 stupnjeva naoblake. Oblačnost je redovno veća u hladnijoj, a manja u toplijoj polovici godine, tj. između travnja i rujna uključivo. Poprečni godišnji broj vedrih dana (naoblaka < 2) u granicama je od 41,2 do 49,1 a oblačnih (naoblaka > 8) između 134,4 i 145,6 dana. Poprečna godišnja relativna vlaga zraka na meteorološkoj stanici Zagreb - Maksimir u grancama je od 74 do 79fl i prema veličini srednjaka od 77 ´/o nadosrednja; u Botaničkom vrtu FBF-a/0 u granicama je između 71 i 77B/», a prema srednjaku od 74% osrednja. Vrlo visoka relativna vlaga zraka, u rasponu od 867« do 92B/o, zabilježena je u Maksimiru u hladnijoj polovici godine. U razdoblju od travnja do rujna (vegetacijsko razdoblje), relativna vlaga je u granicama između niske i nadosrednje, tj. u rasponu od 49V» do 79Vo. Godišnji srednjak broja dana s relativnom vlagom zraka < 30,!/<>, barem u jednom terminu motrenja, u granicama je od 5,3 do 5,6 dana, a godišnji srednjak broja dana s relativnom vlagom zraka > 8CP/e:, u terminu 14h iznosi u Maksimiru od 75,6 do 90,1 dana. Srednje godišnje količine oborina u pojedinim godinama promatranog razdoblja iznose 558 do 1090 mm (Zagreb-Maksimir) i od 611 do 1152 mm (Botanički vrt FBF-a), s tim da je desetogodišnji srednjak količine oboi´ina na prvo spomenutoj stanici 826 mm, a na drugoj 879 mm. Raspored oborina tijekom godine pokazuje obilježja kontinentalnog tipa klime, tj. više od 5Cf/« ukupnih količina oborina padne u toplijoj polovici godine. Prema Bertović u (1975, 1982) općenite značajke podneblja, a u smislu Walterove klasifikacije, Zagreb s okolicom pripada glavnom klimatskom tipu — VI, tj. umjereno humidnom području s izrazitim ali ne vrlo dugim hladnim razdobljem godine. Dobar uvid u najvažnije osobitosti i različitosti makroklime Botaničkog vrta PMF-a i Maiinovog parka daju priloženi klimatski dijagrami, dijagrami relativne vlage zraka i naoblake meteoroloških stanica Zagreb-Maksimir i Botanički vrt FBF-a »Fran Kušan« iz novijeg razdoblja motrenja (1966—1975. godine). Međutim, unutar opisanih karakteristika općenite klime, u istraživanom se području Zagreba mogu očekivati razlike u mikrokiimi pojedinih šumskih, livadskih i ostalih fitocenoza, odnosno ekosistma, šio se na žalost, do danas nije moglo istražiti. MATERIJAL I METODE RADA Biljke koje su bile objektom ovih fenološkib opažanja, pregled glavnih fenofaza, od pupanja do opadanja listova i njihove srednje vrijednosti za razdoblje motrenja od 1982—1986. godine vide se na tablici 1. Fenološka opažanja obavljana su na ukupno 31 vrsti (Gvmnospermae — 7 sp., Angiospermae — 24 sp.). U arboretumu Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu obavljena su fenološka opažanja na 29 različitih vrsta drveća, grmlja i penjačica, a u Malinovom parku u Zagrebu još na 2 egzote (Calocedrus decurrens i Sequoiadendron giganteum). Budući da sam nastojao utvrditi šest glavnih fenofaza: početak vegetacije, listanje, cvjetanje, dozrijevanje plodova, mijenjanje boje i opadanje liš |