DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 36 <-- 36 --> PDF |
ske prirode o neorganskim pojavama i obratno. U tu svrhu bilježe se početak, svršetak i trajanje pojedinih sezonskih promjena kod biljaka, životinja i u neživoj prirodi. Fenološka promatranja obavljana su u Hrvatskoj već krajem XIX stoljeća. J. E t ting e r objavljuje u Šumarskom listu (1882, 1883) tri Iskaza s podacima o danu i mjesecu cvatnje i dozrijevanju ploda za 105 vrsta šumskog drveća i grmlja u okolici Zagreba i u Maksimiru. Nešto kasnije L. Adamo v i ć (1897) daje podatke o fenološkim opažanjima u okolišu Vranja u Srbiji. Međutim, u našim su krajevima tek iza oslobođenja stvoreni uvjeti za uvođenje stalne fenološke mreže promatrača. Od siječnja 1951. godine održava fenološku mrežu motrenja u cijeloj zemlji Agrometeorološki odjel hidrometeorološke službe pri Saveznom hidrometeorološkom zavodu SFRJ (SHMZ) u Beogradu. U ovome radu izvještavam o rezultatima fenoloških opažanja u zagrebačkom području, s ciljem da prikazem fenološke karakteristike nekih najvažnijih drvenastih egzota toga područja. PODNEBLJE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA Sezonski razvitak biljaka u najužoj je vezi sa sezonskim promjenama klime, kao što je poznato, i to u prvom redu temperature. Za opis podneblja Botaničkog vrta PMF-a i Malinovog parka izabrani su, između raspoloživih podataka, relevantni klimatski elementi i pojave te njihovi parametri s meteoroloških stanica najbližih Botaničkom vrtu PMF-a i Malinovom parku, a te su: Zagreb-Maksimir (Meteorološko-aerološki opservatorij Maksimir, Hs = 120 m, cp°N = 45° 49´, V E Gr. = 18° 01´) i Botanički vrt FBF-a (Botanički vrt Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta »Fran Kušan« Zagreb, Hs = 195 m, cp°N = 45° 50´, X°E Gr. = 15° 59´). Podaci su iz desetogodišnjeg razdoblja motrenja (od 1966. do 1975. godine). S obzirom na geografske, reljefne, edafske i vegetacijske karakteristike, podaci tih meteoroloških postaja, najpogodniji su i reprezentativni za opću klimatološku karakterizaciju istraživanih predjela u Zagrebu. Pritom, međutim, treba imati na umu, da su ti podaci pod manjim ili većim utjecajem urbane aglomeracije Zagreba modificirani i odražavaju neka obilježja »gradske klime«. Srednje mjesečne vrijednosti o trajanju sijanja sunca variraju u pojedinim godinama motrenja između 43,5 sata (u prosincu) i 267,5 sati (u srpnju), a godišnji je srednjak (s rasponom od 1.541,4 do 2.030,7 sati) 1.787,2 sata. Srednje godišnje temperature zraka, u pojedinim godinama promatranog razdoblja u granicama su od 9,8° do 10,9° (s desetogodišnjim srednjakom 10,4°C) na meteorološkoj stanici Zagreb-Maksimir i od 10,5° do 11,7° (s desetogodišnjim srednjakom 11,2°C) na meteorološkoj stanici Botanički vrt FBF-a. Srednje godišnje kolebanje temperature zraka na obje je stanice 20,7°C. Apsolutna minimalna temperatura zraka, zabilježena u Botaničkom vrtu FBF-a, iznosi — 17,4°C, a na meteorološkoj postaji Zagreb-Maksimir — 19,8°C. Apsolutna maksimalna temperatura zraka ista je na obje meteorološke postaje i iznosi 37,5°C. |