DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 47 <-- 47 --> PDF |
I lij an i ć, Lj. Topic, J., Šegulja, N. 1979: Neke (enološke karakteristike najvažnijih vrsta drveća u Zagrebačkoj gori. Drugi kongres ekologa Jugoslavije — Poseban otisak, 537—548, Zagreb. Jovančević , M. 1952: Fenologija i njena primena u šumarstvu. Šumarstvo, 2: 110—115, Beograd. Jovanović, B. 1967: Neke fenofaze oraha (Juglans regia), bagrema (Robiniapseudoacacia) i jorgovana (Syringa vulgaris) u raznim delovima Jugoslavije u periodu od 1952—1961. godine. Šumarstvo, 9—10: 3—20, Beograd. Jugo , B. 1955: Neki rezultati prvih fonoloških opažanja u NR Hrvatskoj. Zbornik I. kongresa biologa Jugoslavije, 203—205, Zagreb. Jurković , M. 1987: Genofond drvenastih egzota Botaničkog vrta i nekih zagrebačkih parkova. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. (Magistarski rad). K i r i g i n, B., Š i n i k, N., B e r t o v i ć, S. 1971: Klimatski podaci Hrvatske (razdoblje 1948—1960.). Građa za klimu Hrvatske II, 5, Zagreb. Ko m len o v i ć, N. 1977: Neki fiziološki problemi cvatnje i plodnošenja šumskog drveća. Seminar iz genetike i oplemenjivanja šumskog drveća, 46—48, Šumarski fakultet Zagreb. *** 1951—1975: Fenološki godišnjak. aSvezna uprava hidrometeorološke službe, Beograd. *** 1955: Fenološki atlas. Savezna uprava hidrometeorološke službe, Beograd. "´" 1976: Podaci meteoroloških stanica Zagreb—Maksimir i Botanički vrt FBF-a. Dokumentacija Republičkog hdrometeorološkog zavod SR Hrvatske, Zagreb. *** 1963: Priručnik za fenološka osmatranja. Savezna uprava hidrometeorološke službe, Beograd. *** 1951: Upute za fenološka motrenja. Savezna uprava hidrometeorološke službe, Beograd. Phenological Characteristics some Exotic Woody Plants in Zagreb Summary A study of phenological observations were performed over a five-year period (1982 to 1986) in the Botanical Garden and Malinov park in Zagreb. The phenological observations (beginning of vegetation, leafing, flowering, fruit ripening, colour changing and the fall of leaves) involved 31 species (Gymnospermae — 7 sp., Angiospermae — 24 sp.) of exotic woody plants growing successfully in the investigated sphere of Zagreb (Tab. 1). Key words: phenological observations, exotic woody plants, Zagreb. |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Problematika cvatnje i plodnošenja od posebnog je značaja za sjemenske plantaže i rad na oplemenjivanju šumskog drveća. Zbog toga rezultati ovih fenoloških opažanja na privredno interesantnim egzotama (Catocedrus dccurrens, Sequoiadendron giganteum, Taxodium distichum; Juglans nigra, Quercus rubra, Sophora japonica) imaju svoje opravdano značenje. Parkovi Zagreba i većine naših gradova prilično su jednolični s obzirom na cvatnju drvenastih vrsta. U proljetnom aspektu broj cvjetnih ukrasnih vrsta razmjerno je velik, dok su u ljetnom i jesenskom razdoblju cvjetne drvenaste vrste vrlo rijetke. U istraživanom području Zagreba opažano je 8 egzota koje cvatu tijekom ljeta i jeseni te njihovom primjenom mogu se postići visoki koloristički efekti: Aesculus parviflora, Campsis radicans, Cor- nus kousa, Lespedeza bicolor, Magnolia acuminata, Sophora japonica, Stranvaesia davidiana i Tilia americana. Budući da su ova fenološka motrenja obavljana s ciljem da se utvrdi kakav je sezonski razvitak različitih egzota na istom lokalitetu, ne dozvoljavaju — dakako — donošenje općih zaključaka o fenološkim karateristikama istraživanih vrsta i zakonitosti koje u pogledu sezonskih promjena vegetacije vladaju na različitim lokalitetima, ali nam mogu poslužiti kao dobra osnova i putokaz u daljnim proučavanjima. LITERATURA Bertović , S. 1975: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj (razdoblje 1948—1960.). Acta Biolosica, VII, 2, Prirodoslovna istraživanja, JAZU 41, Zagreb. Bertović , S. 1976: Klimakartogram Hrvatske (razdoblje 1961—1975.). Zagreb. Bertović , S. 1980: Fenologija Šumarska enciklopedija, 1 : 542—544. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb. Bertović , S. 1982: Klimatske prilike parka Maksimir. Provedbeni urbanistički plan parka Maksimir, Urbanistički institut SRH, Zagreb. Banuševac , T. 1961: Rezultati istraživanja fenoloških i drugih pojava na dendroflori zelenih površina Novos Beograda u 1959. godini. Glas. šum. fak., 25: 69—133, Beograd. Banuševac , T. 1962: Rezultati istraživanja fenoloških i drugih pojava na dendroflori zelenih površina Novog Beograda u 1960. godini. Glas. muzeja šumarstva i lova knj. II, Beograd. Ettinger , J. 1882: Iskaz o cvatnji šumskog drveća i grmlja u okolici zagrebačkoj godine 1882. Šum. list, 4: 204—207, Zagreb. Ettinger , J. 1883: Iskaz kada je godine 1882. i 1883. u okolici grada Zagreba i Maksimira počimalo cvjetati šumsko drveće i grmlje. Šum. list, 5: 252—255, Zagreb. Ettinger , J. 1883: Iskaz o cvatnji i dozrijevanju ploda šumskog drveća i grmlja u okolici Zagreba. Šum. list, 6:303—305, Zagreb. Gračanin , M. 1937: Fenologija i poljoprivreda. Priroda, 3: 70—71, Zagreb. II oče var, A. 1965: Fenološke faze u zavisnosti od vremena. Prirodoslovno-matematički fakultet, Beograd. (Disertacija). H or vat, I. 1937: Potreba i značenje fenoloških istraživanja naše zemlje. Priroda, 3: 65—69, Zagreb. Ilijanić, Lj., Sugar, I., Topic, .!., Šegulja, N. 1974: Proučavanje sezonskih promjena u vegetaciji Zagrebačke gore u 1972. godini. Ekologija, 9 (2): 107—132, Beograd. |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 45 <-- 45 --> PDF |
dozrijeva sredinom listopada druge godine. U jesen lišće poprima različite nijanse svih crvenih do bakrenih tonova. RIBES SANGUINEUM Pursh. Američki crveni ribiz prosječno počinje vegetaciju sredinom ožujka. Cvate u prvoj dekadi travnja. S procvjetavanjem započinje brzo i listanje. Plodovi sazrijevaju krajem kolovoza i ostaju na grančicama do početka zime. U drugoj polovici listopada lišće poprima tamnožutu boju; opada krajem studenoga. SALIX MATSUDANA Koidz. f. TORTUOSA Rehd. Ova istočnoazijska vrba počinje vegetaciju rano, prosječno sredinom veljače. Listanje započinje u prvoj dekadi ožujka, a cvate krajem toga mjeseca — kada su listovi gotovo sasvim razvijeni. Rese s muškim cvjetovima su do oko 2,5 cm duge (ženske oko 1,0 cm); prašnika su dva. Lišće poprima žutozelenu boju u kasnu jesen, a opada sredinom prosinca. Vegetacijsko razdoblje ove vrbe traje punih 10 mjeseci, što je česta pojava u vrba naših krajeva. SOPHORA JAPONLCA L. Japanska sofora započinje vegetaciju u prvoj dekadi travnja. Cvjetovi — žućkastobijeli, odnosno zelenkastobijeli — skupljeni su u uspravne metlice i pojavljuju se početkom srpnja. Mahune su 5—8 cm duge, okrugloga poprečnog presjeka i jako sužene između pojedinih sjemenki. Ne raspucavaju se uzdužno. U mahuni se nalazi 1—6 crkastosmeđih sjemenki okruženih ljepljivom masom. Sjemenke sazrijevaju u kasnu jesen (studeni-prosinac), a mahune ostaju na stablu tijekom zime, odnosno i duže. STRANVAESIA DAVIDIANA Decne. Ova zimzelena dekorativna vrsta vegetaciju započinje rano, sredinom veljače. Novi izbojci su crveni, kao i mlado lišće. Staro lišće postupno opada od polovice travnja do početka lipnja. Dio listova poprima tijekom zime crvenu bju. Cvjetanje započinje sredinom svibnja i traje oko mjesec dana. Plodovi sazrijevaju polovicom listopada i poprimaju izrazito crvenu boju; ostaju na granama tijekom zime. TILIA AMERICANA L. Američka lipa fenofazu listanja počinje u prvoj dekadi travnja. Prolistavanje se odvija sporo (kao kod Tilia Wmentosa) i završava se počtekom svibnja. Cvjetni pupovi pojavljuju se sredinom svibnja i sporo se razvijaju; početkom lipnja otvaraju se prvi cvjetovi. Obilna cvatnja je između 14. i 21. lipnja. Posljednji cvjetovi prosječno se zadrže do kraja lipnja. Plodovi su zreli u drugoj polovici rujna, a početkom listopada masvno opadaju. U ranu jesen listovi poprimaju zlatnožutu boju; počinju opadati u prvoj dekadi listopada. Opadanje lišća je postupno kao što je bilo i prolistavanje. Krajem druge dekade studenoga lišće je sasvim opalo. ZAKLJUČAK Fenološka motrenja u nizu od pet godina (1982—1986), obračunati i sređeni podaci za šest glavnih fenofaza: pupanje, listanje, cvjetanje, dozrijevanje plodova, mijenjanje boje lišća i opadanje lišća za 31 vrstu (Gymnospermae — 7 sp., Angiospermae — 24 sp.), provedena su u arboretumu Botaničkog vrta PMF-a i u Malinovom parku u Zagrebu. Biljke koje su bile objektom ovih fenoloških opažanja i rezultati (enoloških motrenja vide se na tablici 1. 247 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 44 <-- 44 --> PDF |
nja. Cvatnja traje skoro punih mjesec dana — od kraja svibnja do kraja lipnja. Plodovi dozrijevaju sredinom kolovoza, a sasvim zreli opadaju u drugoj polovici rujna. Sredinom listopada lišće poprima sve tonove od crvene do zagasitoljubičaste boje. Lišće dugo ostaje na granama za razliku od Cornus-florida, a opada u drugoj polovici studenoga. COTONEASTER DAMMERI Schneid. Ova vrsta započinje vegetaciju rano, početkom ožujka. Početkom svibnja novi listovi poprimaju konačnu veličinu i istodobno se pojavljuju prvi cvjetovi. Plodovi sazrijevaju u rujnu i ostaju do sredine zime na grančicama. Listovi ove vrste traju dvije vegetacije; prošlogodišnje listove postupno odbacuje u drugoj godini, od kraja proljeća do sredine ljeta. GLEDITSIA TRIACANTHOS L. Gledičija započinje vegetaciju sredinom travnja. Fenofaza listanja traje do polovice svibnja, a tada se pojavljuju i prvi cvjetovi. Mahune sazrijevaju u rujnu ili listopadu, sjajne su, crvenosmeđe boje, duge 30—40 cm i vise na granama — obično do sredine veljače. Listovi poprimaju zlatnožutu boju krajem rujna, dok opadanje listova traje prosječno od treće dekade listopada do polovice studenoga. JUGLANS NIGRA L. Crni orah počinje listati u drugoj polovici travnja, a lišće mu opada u prvoj dekadi listopada s pojavom prvih jesenskih mrazova. Cvjetni pupovi se razvijaju odmah iza prolistavanja, a plod dozrijeva u drugoj polovici rujna i početkom listopada. Egzokarp je u zrelosti crn i ne opada od endokarpa kao kod običnog oraha. Krajem ljeta lišće poprima zlatnožutu boju. KOLKW1TZIA AMABILIS Graebn. Kolkvicija započinje vegetaciju početkom travnja. Prolistavanje se odvija sporo i završava se sredinom svibnja, a tada započinje cvjetanje koje traje do početka lipnja. Plodovi sazrijevaju sredinom rujna. Suhi zreli plodovi ostaju tijekom zime na grančicama. List je žutonarančaste boje u ranu jesen, a opada od prvog jačeg mraza, prosječno u prvoj polovici listopada. LESPEDEZA BJCOLOR Turcz. Grmolika djetelina počinje vegetaciju kasno, prosječno krajem travnja, a listanje se završava početkom lipnja. Cvate kasno ljeti, krajem kolovoza pa sve do početka listopada. Plodovi dozrijevaju u drugoj polovici listopada. Lišće opada gotovo zeleno tijekom studenoga. MAGNOLIA ACUMINATA L. Ova vrsta magnolije cvate poslije listanja. Zelenožuti cvjetovi pojavuju se krajem svibnja. Plodovi dozrijevaju u drugoj polovici rujna; sjemenke s narančastocrvenim arilusom ispadaju iz skupnog ploda početkom listopada i vise na dužim nitima. Lišće poprima smeđe tonove tijekom listopada i brzo opada pojavom jačih mrazova. PLATANUS x ACERIFOLIA (Ait.) Willd. Javrolisna platana započinje vegetaciju početkom travnja. Cvjetni pupovi se razvijaju gotovo istodobno s prelistavanjem. Plodovi sazrijevaju u listopadu, a zrele plodne glavice ostaju na granama tijekom cijele zime i raspadaju se na stablu u proljeće. Lišće opada polagano tijekom studenoga pa sve do početka prosinca. OUERCUS RUBRA L. Crveni hrast počinje prolistavanje prosječno u drugoj polovici travnja. Cvjetni pupovi otvaraju se sredinom svibnja. Žir |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 43 <-- 43 --> PDF |
boje lišća u svim nijansama, od žute do crvene, traje od druge polovice rujna do početka listopada. Opadanje lišća započinje u drugoj polovici listopada. AESCULUS PARVIFLORA Walt. Grmoliki divlji kesten započinje vegetaciju početkom travnja. Fenofaza listanja odvija se sporo, zahtijevajući veću srednju dnevnu temperaturu zraka. Cvate kasno, prosječno krajem mjeseca lipnja. Plodovi sazrijevaju u prvoj polovici rujna. Lišće naglo požuti početkom listopada i opada pojavom prvih mrazova. AKEBIA QUINATA (Houtt.) Dcne. Fenofaza cvjetanja odvija se gotovo istodobno s fenofazom listanja i traje od druge polovice ožujka do sredine travnja. Plod je svijetloljubičasta boba, dugačka 5—10 cm; sazrijeva krajem lipnja. Zreli plodovi se odmah uzdužno rastvaraju i vide se crne sjemenke. Lišće ostaje na granama, ako je pokriveno snijegom. Međutim, kada nema snijega, lišće uvene tijekom zime i zadržava se na granama skoro do proljeća. CAMPSIS RADICANS (L.) Seem. Kampsis vegetaciju započinje kasno, krajem travnja. Prelistavanje se odvija sporo i prosječno traje do kraja svibnja. Cvate u srpnju, pa sve do druge polovice rujna. U blagim, kišnim ljetima cvatnja je obilna tijekom cijelog ljeta. U suhim ljetnim danima cvatnja je obilnija samo u prvoj polovici, dok se u drugoj polovici ljeta brzo smanjuje. Plodovi sazrijevaju krajem rujna i ostaju neotvoreni do sredine zime. List opada, gotovo zelen, pojavom prvog mraza. CERCIS CANADENSIS L. Cvatnja počinje u prvoj dekadi travnja, prije listanja. S procvjetavanjem ubrzo započinje i listanje koje se odvija sporo i traje do polovice svibnja. Plodovi sazrijevaju sredinom rujna i ostaju na granama do početka zime. Polovicom listopada lišće mijenja boju u zlatnožutu i brzo opada, u drugoj polovici istog mjeseca. CHIMONANTHUS PRAECOX (L.) Link. Cvjetovi se pojavljuju na jednogodišnjim grančicama. Cvate mnogo prije listanja, od druge polovice prosinca do prve dekade ožujka. Fenofaza listanja odvija se sporo od travnja do sredine svibnja. U listopadu dozrijevaju plodovi i ostaju preko zime na grančicama. Listovi poprimaju žutu boju krajem listopada, a opadaju postupno do sredine studenoga. CORIARIA JAPONICA Gray. Japanska koriarija ima gotovo istodobno fenofazu listanja i cvjetanja, početkom travnja. Prelistavanje se odvija sporo i traje do druge polovice svibnja. Plodovi sazrijevaju početkom kolovoza i poprimaju crnoljubičastu boju. Listovi opadaju, skoro zeleni, od prvog jačeg mraza. CORNUS FLORIDA L. Velecvjetni dren cvate prije listanja. Cvjetni pupovi razvijaju se već u jesen, a otvaraju se druge godine prosječno polovicom travnja. Cvatovi su obrubljeni s četiri brakteje, koje su u početku svijetlozelene, kasnije žućkastozelene a zatim postaju mliječno bijele. Plodovi dozrijevaju u listopadu i poprimaju svijetlocrvenu, odnosno purpurnocrvenu boju. Početkom listopada listovi započinju mijenjati boju u sve tonove od crvene do purpurne. List brzo opada od prvog mraza. CORNUS KOUSA (Buerg.) Hance. Japanski dren vegetaciju započinje u prvoj dekadi travnja. Listanje se odvija sporo i završava sredinom svib |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 42 <-- 42 --> PDF |
ju u prvoj dekadi travnja, a razvoj traje sve do početka ljeta, slično koštuničastoj patisi. Češeri sazrijevaju i otvaraju se u drugoj polovici kolovoza, a ostaju na stablu 2—3 godine poslije dozrijevanja. GINKGO BJLOBA L. Ova vrsta ima fenofazu listanja istodobno s cvat njom, prosječno polovicom travnja. Fenofaza listanja odvija se sporo, zahti jevajući veću srednju dnevnu temperaturu zraka. Zrli plodovi (nalik na ko štunicu) obavijeni su mesnatim ovojem narančaste boje, a sazrijevaju kra jem rujna iste godine. Mijenjanje boje lišća od svijetložute do zlatnožute boje započinje krajem rujna i traje do početka studenoga. Lišće naglo otpa da od prvog jačeg mraza u drugoj polovici studenoga. Zapažena je fenološka razlika između muških i ženskih primjeraka gin ka. Početak vegetacije i opadanje lišća nastupa u muških stabala 10—15 dana ranije u odnosu na ženska stabla. Ovu činjenicu treba koristiti kod izbora sadnica za potrebe hortikulture, kako bi se izbjegli ženski primjerci s plodovima veoma neugodnoga mirisa. METASEQUOIA GLYPTOSTROBOIDES Hu et Cheng. Metasekvoja započinje vegetaciju rano, za razliku od blisko srodne vrste močvarnoga taksodija. Početak listanja je u prvoj polovici ožujka, kod taksodija ova fenofaza je krajem travnja. Cvate prosječno sredinom ožujka. Češeri sazrijevaju polovicom rujna iste godine i postepeno otpadaju. Mijenjanje boje lišća od svijetložute do crvenosmeđe započinje polovicom listopada i traje do početka studenoga. Opadanje lišća započinje u prvoj dekadi studenoga i traje do početka prosinca. Vegetacijsko razdoblje traje oko 9 mjeseci. SEQUOIADENDRON GIGANTEUM (Lindl.) Buchh. Golemi mamutovac u Zagrebu započinje vegetaciju kasno, prosječno polovicom travnja. Rast vršnih grančica traje sve do početka ljeta, slično japanskoj kriptomeriji. Cvate u drugoj polovici travnja. Češeri sazrijevaju krajem listopada u drugoj godini, a ostaju na stablu 2—3 godine. TAXODIUM DISTICHUM (L.) Rich. U Zagrebu močvarni taksodij započinje vegetaciju kasno, za razliku od isto tako listopadne metasekvoje. Početak vegetacije je u trećoj dekadi travnja, a fenofaza listanja završava se u drugoj polovici svibnja. Cvate krajem travnja. Češeri sazrijevaju krajem listopada iste godine i odmah se raspadaju. Promjena boje lišća od žute do crvenosmeđe traje od kraja rujna do druge polovice listopada, odnosno do prvoga jačeg mraza početkom studenoga, kada započinje i opadanje lišća, koje tada poprima intenzivno bakrenu boju. ACER CAPPADOCICUM Gleditsch. Fenofaze kolhodskog javora su gotovo istodobne onima kod srodne vrste — Acer platanoides, osim što fenofaza listanja kolhidskog javora ide sporije i traje od druge polovice travnja do druge polovice svibnja. ACER GINNALA Maxim. Kineski javor započinje vegetaciju u prvoj dekadi travnja. Listanje traje od početka travnja do sredine svibnja. Cvate kada je prelistavanje skoro dovršeno. Plodovi dozrijevaju sredinom rujna. Boja lišća se mijenja krajem rujna do sredine listopada u svim tonovima od žute do grimiznocrvene. Opadanje lišća započinje krajem listopada. ACER SACCHARINUM L. Srebrolisni javor cvate krajem veljače, prije listanja. Plodovi sazrijevaju već krajem svibnja i odmah opadaju. Mijenjanje |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 41 <-- 41 --> PDF |
T—I T—i»—(O´—i*—H rsj *-H —ir^^.i so >-1 CM HO(NM(NO(N(NHMO( N I I I I I I I I I I I _ I I ^H O O O *"*— i *HO *4CN* O "* O o\ H H ri n io in r^ t^ ro 6 <5 6 rt. (N rt T—IrtOOrtHrtOfNrt-I TH i-H O O O *—t O O O —i*— co f* *o 5» c! M vi ^o i> w 6 ON O T—iOOO O ONO -^ i^t^cdinvo\dio"»Ho\t> r-´ TH fMT-HCNOOO ON ON*©* © ON rt* ©´©´©" ON fN H 6 © © i—I rt O T—l rt T—It—IO T—IT—(r—( H ONd ro i/3 \d oo in cd cd m"od rj- I I I I I I I I I I I I I I cd ON ON ON ON o ON ONON*CO rt © ON OOOOOt-HOOOO T-4T^O o´(N HOHHHM(N(N(N(N O ´Hrj \dio*io*ioNOo*©ioio^^"odNO^o" OOOOOT-HOOOOOOCOO t ^o o\ d ^ M´ ^O t r-" rd ´t rd o\ r** I I I I I I I I I I I I I I id i/J m" -t i/i od id t´ io" *t rd r*.´ io o" ©©©©©©©©©o©©©© \Q cd rt" ON*IO* IO* (N ON"3-" \d <-< O ON T-H C\|©rtr-irt.C^ io" ir! t/i i/i io \o´ io´ io" io* io* ^J" io* io io" oo oooooooocoooo NO* cd cd rr>NO" N IN c> H rd id ^ r^ io´ *—i © i—i *—4<—i © »—<© *—i O O r-1 O o I I I I I I I I I I I I I I rj- PO**´**" ^ **´«*"^t" ^J- ^f *^d-rtj-" rxj *^r´ oooooooooooooo H co H h o d id cd cj\ rt ro (N id rd T-HOCvl´-Hrt.CNO´—irtrtO*—i fN O f/3 t´fd ,t´t´t´tfd´t´ :trd <^^ r´ OOOOOOOOOoOOOO \dvd^,T-"cdvdidfddf^hh´^i^ ©0*-H»-i©CN(N©rt__;rt©t—i l» V\ M « ´ 0 0 .a -5 L e 3 a 55 « a i-, si .g 5 3 a a 3 -5 * ´3 0 +-. ? so 2 X) S B 0 0 A! .g -3 5 0 H = 5 s "3 a. Si S 3 O 5 u 2 in 53 |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 40 <-- 40 --> PDF |
rt ^H r-H O o a ta rt O ^ 3 OS N O O H T-HO»-H^H rt > a d o _H > O O O Trt!O Trt rt O H a« |l ^-HLOt^-´O 00 \D f") O O rt M -f M 0 O O O O H c> i/S in IO i— rn io´ OO CO C O o cs o 3 1 1 I 1 I 1 1 1 o 1 1 |´I I 1 II 1 1 lili! 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 lit M ON O ON O ON o o © o 7—1 >—1 o o ´—1 o T-l O NO´ to ON IO r-´ ON IO IO 1-^ O (N o o o g\ O CS ^—("" OONOONt^-T—I´OOONO T—( T—l O Trt ,—[ ,_i *~´ I—IT—IOOOT-HT—li—(Oi—I ff) h, >H(N -O (N IO ro IO oo oo ON oo IO SI] O o o r— 1 1 1 1 1 1 1 ´3´3 1 S-i 1) 1 11 1 11 1 oo o\ t» o\ o\ d 9 ON NC ON ON o OO ON ON ON IO TM O 1—I © © O O O O O Trt o o o ´C o o o z z oo o\ h-´ t^ fo in JQ IO ^r NO * IO ON NO © CM 1—i »—1 CN r^ ,_, rrt cs rt PJ a! tf f/) ro m f<) in 3: ON -t-IO IO io -3 o o o o o o o o o © o o © © H o © o M O ro C7\\0 \o O IO ON NO OO IO IO rt CNO O oj tN o CN) © rN| 1—1 uj 1 I 1 1 1 1 I | 1 1 IIX 1 1 1 rO fi M i-^ TJ C/3 <~N| NO <* g O O O O o O co IO © o ´ — i © © Z > o o o E o 0\ o o r*-t.n o\ r^ o IO NO 1—i OO © *t O rN| ´—1 T—1 I—1 H > NO NO IO "3-NO IO IO <* IO IO IO IO IO IO Vi IO* © O © © © © IO o o o o o o o o o o ta OO -1-rn ON NO IO NO m i— © r~ g Ol rs rNi o fS —i «NPQ ( 1 1 1 1 1 1 I 1 O id 1 1 1 1 1 z z -i-1 1 1 ci1) a-ro 3 -t-m rt-´ "S 3--*´ *´ O O © < < O O 3 hJ o O © © < o o o o o o o o < oONOooOfioort-aoONro (X o rNi©©©^H(N´-^©©rN| O a .> u ti. o X"—. ieginnin of vegetation < o CL) « Cl ci -f -1 o ( CO©©>-M©© o z CO o ©©©© O o © o 00 3 DM oi^^-iNfiin^oovMco ^^©rNj©©rN|fN*-i©rNi o o X PM CO NO U * fS > pq o O z r.l UH 3 ^ tq tq "Z". "U s 3 I 2 ? B 05 g a o B « S tq tq ´o 0 a. ~^Cu j ´-0 y B ´-n B o B "« -r, ~ B S B t O a o, S t/J 0> i> ^ i—< o S .2 ° 2 "^j *-< L « 2 o 3i§ o ´O 0 Cy H -"* ^« ^ B B M < ^ "^"« ^ O C_>(J U Cj |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 39 <-- 39 --> PDF |
ća, to sam opažanja u navedenom razdoblju (1982—1986) obavljao od početka do kraja vegetacije, i to najčešće u intervalu 4—8 dana, a samo ponekad više. Za bolje opažanje na visokim stablima služio sam se dalekozorom. Fenološka su opažanja obavljana na više primjeraka iste vrste (vrijednosti su uzimane prosječno) na jednom nalazištu ili na pojedinim primjercima ukoliko su ovi usamljeni na jednom nalazištu. Budući da ne postoje klimatološke stanice na proučavanim lokalitetima čije bi parametre mogao koristiti neposredno za opis podneblja proučavanih lokaliteta, izabrani su relevantni klimatski elementi s meteoroloških stanica najbližih Botaničkom vrtu PMF-a i Malinovom parku. S obzirom na osobitosti položaja, reljefa, vegetacije i ostalih modifikatora podneblja, sa sigurnošću se može pretpostaviti da su podaci o vrijednostima klimatoloških veličina meteorološke stanice Zagreb-Maksimir najpogodniji za opis bioklimatoloških obilježja Botaničkog vrta PMF-a, dok su podaci meteorološke stanice Botanički vrt FBF-a »Fran Kušan«, najpogodniji za opću klimatološku karakterizaciju Malinovog parka u Zagrebu. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Ovim proučavanjm sezonskih promjena nekih drvenastih egzota u vegetaciji Zagreba željelo se ispitati kakav je sezonski razvitak različitih vrsta na istom lokalitetu. Fenološka motrenja na 31 vrsti drveća, nekih grmova i penjačica (Gymnospermae — 7 sp., Angiospermae — 24 sp.) u nizu od pet godina (1982— —1986) provedena su u arboretumu Botaničkog vrta PMF-a i Malinovom parku u Zagrebu. Rezultati fenoloških motrenja za šest glavnih fenofaza, tj. pregled glavnih fenofaza i njihove srednje vrijednosti za opažano razdoblje detaljno su prikazani u tablici 1. Prema dobivenim rezultatima na priloženoj tablici fenološke karakteristike opažanih egzota su slijedeće: CALOCEDRUS DECURRENS (Torr.) Florin. Kalifornijski libocedar cvjetne pupove razvija na terminalnim grančicama već krajem ljeta, u rujnu, a cvate druge godine u ožujku. Fenofaza listanja odvija se sporo tijekom travnja i završava u drugoj polovici svibnja. Češeri dozrijevaju krajem kolovoza pa do početka listopada iste godine, kada se i otvaraju, te se sjeme počinje trusiti. Zato je potrebno pratiti vrijeme sazrijevanja kako bi se sjeme moglo sakupiti na stablima. CEPHALOTAXUS DRUPACEA Sieb. et Zucc. U Zagrebu koštuničasta patisa vegetaciju započinje rano, prosječno u prvom tjednu ožujka. Cvjetni pupovi razvijaju s već u ranu jesen, a otvaraju se druge godine sredinom ožujka. Zapaženo je da se ženski cvjetni pupovi otvaraju 3—5 dana kasnije u odnosu na muške cvjetne pupove. Fenofaza listanja odvija se sporo; iglice dosegnu konačnu dužinu tek sredinom lipnja. Zreli plodovi su crvenkastosmeđe boje, a sazrijevaju u drugoj godini krajem rujna. CRYPTOMERIA JAPONICA D. Don. Japanska kriptomerija vegetaciju započinje rano. Cvjetni pupovi pojavljuju se već u jesen, a otvaraju se druge godine početkom veljače. Zapaženo je da se muški cvjetni pupovi otvaraju oko tjedan dana ranije u odnosu na ženske. Vršne grančice se razvija |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Uz izuzetak mjeseca srpnja, u svim ostalim mjesecima i na obje meteorološke stanice, naoblaka je veća od 5,0, a godišnji su srednjaci između 6,2 i 6,5 stupnjeva naoblake. Oblačnost je redovno veća u hladnijoj, a manja u toplijoj polovici godine, tj. između travnja i rujna uključivo. Poprečni godišnji broj vedrih dana (naoblaka < 2) u granicama je od 41,2 do 49,1 a oblačnih (naoblaka > 8) između 134,4 i 145,6 dana. Poprečna godišnja relativna vlaga zraka na meteorološkoj stanici Zagreb - Maksimir u grancama je od 74 do 79fl i prema veličini srednjaka od 77 ´/o nadosrednja; u Botaničkom vrtu FBF-a/0 u granicama je između 71 i 77B/», a prema srednjaku od 74% osrednja. Vrlo visoka relativna vlaga zraka, u rasponu od 867« do 92B/o, zabilježena je u Maksimiru u hladnijoj polovici godine. U razdoblju od travnja do rujna (vegetacijsko razdoblje), relativna vlaga je u granicama između niske i nadosrednje, tj. u rasponu od 49V» do 79Vo. Godišnji srednjak broja dana s relativnom vlagom zraka < 30,!/<>, barem u jednom terminu motrenja, u granicama je od 5,3 do 5,6 dana, a godišnji srednjak broja dana s relativnom vlagom zraka > 8CP/e:, u terminu 14h iznosi u Maksimiru od 75,6 do 90,1 dana. Srednje godišnje količine oborina u pojedinim godinama promatranog razdoblja iznose 558 do 1090 mm (Zagreb-Maksimir) i od 611 do 1152 mm (Botanički vrt FBF-a), s tim da je desetogodišnji srednjak količine oboi´ina na prvo spomenutoj stanici 826 mm, a na drugoj 879 mm. Raspored oborina tijekom godine pokazuje obilježja kontinentalnog tipa klime, tj. više od 5Cf/« ukupnih količina oborina padne u toplijoj polovici godine. Prema Bertović u (1975, 1982) općenite značajke podneblja, a u smislu Walterove klasifikacije, Zagreb s okolicom pripada glavnom klimatskom tipu — VI, tj. umjereno humidnom području s izrazitim ali ne vrlo dugim hladnim razdobljem godine. Dobar uvid u najvažnije osobitosti i različitosti makroklime Botaničkog vrta PMF-a i Maiinovog parka daju priloženi klimatski dijagrami, dijagrami relativne vlage zraka i naoblake meteoroloških stanica Zagreb-Maksimir i Botanički vrt FBF-a »Fran Kušan« iz novijeg razdoblja motrenja (1966—1975. godine). Međutim, unutar opisanih karakteristika općenite klime, u istraživanom se području Zagreba mogu očekivati razlike u mikrokiimi pojedinih šumskih, livadskih i ostalih fitocenoza, odnosno ekosistma, šio se na žalost, do danas nije moglo istražiti. MATERIJAL I METODE RADA Biljke koje su bile objektom ovih fenološkib opažanja, pregled glavnih fenofaza, od pupanja do opadanja listova i njihove srednje vrijednosti za razdoblje motrenja od 1982—1986. godine vide se na tablici 1. Fenološka opažanja obavljana su na ukupno 31 vrsti (Gvmnospermae — 7 sp., Angiospermae — 24 sp.). U arboretumu Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu obavljena su fenološka opažanja na 29 različitih vrsta drveća, grmlja i penjačica, a u Malinovom parku u Zagrebu još na 2 egzote (Calocedrus decurrens i Sequoiadendron giganteum). Budući da sam nastojao utvrditi šest glavnih fenofaza: početak vegetacije, listanje, cvjetanje, dozrijevanje plodova, mijenjanje boje i opadanje liš |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 37 <-- 37 --> PDF |
KUMADIJAGRAMI, DIJAGRAMI RELATIVNE VLAGE ZRAKA ! NAOBLAKE METEOROLOŠKIH STANICA ZAGREB-MAKSIMIR I BOTANIČKI VRT "F KUŠAN" ZA RAZDOBLJE 1966-1975..GODINE b ZGB. MAKSIMIR (120) BOT. VRT FBF-a (195) n m \n~L826( 10) 112 l i 37.5 i h - 26.3 " A/\ H 30 J "20J L^ -K 20 is-- 198 \im>/M V/////M : / a) Meteorološka stanica, b) Nadmorska visina stanice (m), c! Broj godina (period) motrenja, d) Srednja ^xiisnja tsmpercturc zraka CC), e) Srednja godišnja količina oborina (mm), f) Srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca, g) Apsolutni minimum temperature zraka, hI Srednji maksimum temperature zraka najtoplijeg mjesece, i) Apsolutni maksimum temperature zraka, j) Srednje kolebanje (amplituda) temperature zraka, !<) Sreanje mjesečne temperature zraka, 1) Srednje mjesečne Imtičine oborina, m) Razdoblje suše, n) Razdoblje suhoće, o) Vlažno (humidno) razdoblje, pj Mjeseci sa srednjim minimumom temperature zraka ispod 0°C, r) Mjeseci s apsolutnim minimumom temperature zraka ispod 0°C MAKSIMIR ,77 7. BOTANIČKI VRT 74 V. 85V. 85V. 60 80 / b t 75 / 75 "y´Q 70 ** 70 i m VI, IX, ,XI, 11 i™i y, I i i 1 i i i l i i i Godišnji hod (s), Godišnji srednjak (š) i proljetni porast (t) relativne vlage zraka (/) MAKSIMIR ..6,2 BOTANIČKI VRT 6,5 ´..3,2 i, 8 \ 2V 7 X r |6 6 a. \ ^vV 55 5 "1, ,111, ,V, ,VII, ,IX, ,XI, " i t i ´ i Godišnji hod (u), godišnji srednjak (v), godišnja amplituda (z) / odstupanje godišnjeg hoda (ž) naoblake |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 36 <-- 36 --> PDF |
ske prirode o neorganskim pojavama i obratno. U tu svrhu bilježe se početak, svršetak i trajanje pojedinih sezonskih promjena kod biljaka, životinja i u neživoj prirodi. Fenološka promatranja obavljana su u Hrvatskoj već krajem XIX stoljeća. J. E t ting e r objavljuje u Šumarskom listu (1882, 1883) tri Iskaza s podacima o danu i mjesecu cvatnje i dozrijevanju ploda za 105 vrsta šumskog drveća i grmlja u okolici Zagreba i u Maksimiru. Nešto kasnije L. Adamo v i ć (1897) daje podatke o fenološkim opažanjima u okolišu Vranja u Srbiji. Međutim, u našim su krajevima tek iza oslobođenja stvoreni uvjeti za uvođenje stalne fenološke mreže promatrača. Od siječnja 1951. godine održava fenološku mrežu motrenja u cijeloj zemlji Agrometeorološki odjel hidrometeorološke službe pri Saveznom hidrometeorološkom zavodu SFRJ (SHMZ) u Beogradu. U ovome radu izvještavam o rezultatima fenoloških opažanja u zagrebačkom području, s ciljem da prikazem fenološke karakteristike nekih najvažnijih drvenastih egzota toga područja. PODNEBLJE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA Sezonski razvitak biljaka u najužoj je vezi sa sezonskim promjenama klime, kao što je poznato, i to u prvom redu temperature. Za opis podneblja Botaničkog vrta PMF-a i Malinovog parka izabrani su, između raspoloživih podataka, relevantni klimatski elementi i pojave te njihovi parametri s meteoroloških stanica najbližih Botaničkom vrtu PMF-a i Malinovom parku, a te su: Zagreb-Maksimir (Meteorološko-aerološki opservatorij Maksimir, Hs = 120 m, cp°N = 45° 49´, V E Gr. = 18° 01´) i Botanički vrt FBF-a (Botanički vrt Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta »Fran Kušan« Zagreb, Hs = 195 m, cp°N = 45° 50´, X°E Gr. = 15° 59´). Podaci su iz desetogodišnjeg razdoblja motrenja (od 1966. do 1975. godine). S obzirom na geografske, reljefne, edafske i vegetacijske karakteristike, podaci tih meteoroloških postaja, najpogodniji su i reprezentativni za opću klimatološku karakterizaciju istraživanih predjela u Zagrebu. Pritom, međutim, treba imati na umu, da su ti podaci pod manjim ili većim utjecajem urbane aglomeracije Zagreba modificirani i odražavaju neka obilježja »gradske klime«. Srednje mjesečne vrijednosti o trajanju sijanja sunca variraju u pojedinim godinama motrenja između 43,5 sata (u prosincu) i 267,5 sati (u srpnju), a godišnji je srednjak (s rasponom od 1.541,4 do 2.030,7 sati) 1.787,2 sata. Srednje godišnje temperature zraka, u pojedinim godinama promatranog razdoblja u granicama su od 9,8° do 10,9° (s desetogodišnjim srednjakom 10,4°C) na meteorološkoj stanici Zagreb-Maksimir i od 10,5° do 11,7° (s desetogodišnjim srednjakom 11,2°C) na meteorološkoj stanici Botanički vrt FBF-a. Srednje godišnje kolebanje temperature zraka na obje je stanice 20,7°C. Apsolutna minimalna temperatura zraka, zabilježena u Botaničkom vrtu FBF-a, iznosi — 17,4°C, a na meteorološkoj postaji Zagreb-Maksimir — 19,8°C. Apsolutna maksimalna temperatura zraka ista je na obje meteorološke postaje i iznosi 37,5°C. |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 35 <-- 35 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS L1DK 581.14/5 + 712 Su.;,, list CXIV (1990) 237 FENOLOŠKE KARAKTERISTIKE NEKIH DRVENASTIH EGZOTA U ZAGREBU Mato JURKOVIĆ* SAŽETAK: U arboretumu Botaničkog vrta PMF-a Sveučilišta u Zagrebu obavljena su [enološka motrenja na 29 različitih vrsta drveća, grmlja i penjačica, a u Malinovom parku u Zagrebu još na 2 vrste drveća (Calocedrus decur r ens i Sequoia- dendron gigante um). Biljke koje su bile objektom ovih {enoloških opažanja, njih 31 vrsta (Gymnosper m ae — 7 sp., Angiospermae 24 sp.), pregled glavnih fenofaza i srednjevrijednosti za razdoblje motrenja 1982—1986. godine prikazane su na tablici 1. Ovim proučavanjem glavnih sezonskih promjena — početak vegetacije, listanje, cvjetanje dozrijevanje plodova, mijenjanje boje i opadanje lišća opažanih egzota — nastojalo se ispitati kakve su fenološke karakteristike različitih vrsta na istom lokalitetu. Ključne riječi: [enološka motrenja, drvenaste egzote, Zagreb. UVOD Počeci fenoloških motrenja potječu iz davnih vremena (stara Kina, Egipat, Grčka) jer su za ondašnje primitivne oblike rada bila od velike važnosti za život čovjeka. Francuski fizičar i zoolog R. A. Reaumur prvi je 1735. inicirao analitički pristup fenologije, s ciljem da se utvrdi zavisnost sezonskih promjena organizma od meteoroloških faktora, postavivši tako fenologiju na znanstvene temelje. Švedski botaničar K. Linn e prvi je jasno opisao svrhu i metodu fenoloških motrenja u svom djelu Philosophia Botanica (1751). Prikazao je razvojne faze koje još danas predstavljaju osnovu uputa fenološkim motriteljima. Linne je također organiziirao, u razdoblju 1750—1752, prvu fenološku mrežu i fenološka motrenja na 18 stanica u ondašnjoj Švedskoj (B e r t o v i ć, 1980). Nakon Švedske, kao koljevke fenologije, ona je prihvaćena u svim naprednim zemljama Evrope i drugih kontinenata. Stalnim dugogodišnjim motrenjima svih pojava u prirodi na različitim zemljopisnim točkama, fenologija nastoji pronaći funkcionalnu ovisnost sezonski različitih pojava organ * Mr. Mato Jurković, dipl. inž. šumarstva, Botanički vrt PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. |