DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 35     <-- 35 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
L1DK 581.14/5 + 712 Su.;,, list CXIV (1990) 237


FENOLOŠKE KARAKTERISTIKE NEKIH DRVENASTIH
EGZOTA U ZAGREBU


Mato JURKOVIĆ*


SAŽETAK: U arboretumu Botaničkog vrta PMF-a Sveučilišta
u Zagrebu obavljena su [enološka motrenja na 29 različitih vrsta
drveća, grmlja i penjačica, a u Malinovom parku u Zagrebu još
na 2 vrste drveća (Calocedrus decur r ens i Sequoia-
dendron gigante um). Biljke koje su bile objektom ovih
{enoloških opažanja, njih 31 vrsta (Gymnosper m ae — 7 sp.,
Angiospermae 24 sp.), pregled glavnih fenofaza i srednjevrijednosti za razdoblje motrenja 1982—1986. godine prikazane su
na tablici 1.


Ovim proučavanjem glavnih sezonskih promjena — početak
vegetacije, listanje, cvjetanje dozrijevanje plodova, mijenjanje boje
i opadanje lišća opažanih egzota — nastojalo se ispitati kakve
su fenološke karakteristike različitih vrsta na istom lokalitetu.


Ključne riječi: [enološka motrenja, drvenaste egzote,
Zagreb.


UVOD


Počeci fenoloških motrenja potječu iz davnih vremena (stara Kina, Egipat,
Grčka) jer su za ondašnje primitivne oblike rada bila od velike važnosti
za život čovjeka. Francuski fizičar i zoolog R. A. Reaumur prvi je
1735. inicirao analitički pristup fenologije, s ciljem da se utvrdi zavisnost
sezonskih promjena organizma od meteoroloških faktora, postavivši tako
fenologiju na znanstvene temelje. Švedski botaničar K. Linn e prvi je
jasno opisao svrhu i metodu fenoloških motrenja u svom djelu Philosophia
Botanica (1751). Prikazao je razvojne faze koje još danas predstavljaju osnovu
uputa fenološkim motriteljima. Linne je također organiziirao, u razdoblju
1750—1752, prvu fenološku mrežu i fenološka motrenja na 18 stanica u
ondašnjoj Švedskoj (B e r t o v i ć, 1980).


Nakon Švedske, kao koljevke fenologije, ona je prihvaćena u svim naprednim
zemljama Evrope i drugih kontinenata. Stalnim dugogodišnjim motrenjima
svih pojava u prirodi na različitim zemljopisnim točkama, fenologija
nastoji pronaći funkcionalnu ovisnost sezonski različitih pojava organ


* Mr. Mato Jurković, dipl. inž. šumarstva, Botanički vrt PMF-a Sveučilišta
u Zagrebu.


ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 47     <-- 47 -->        PDF

I lij an i ć, Lj. Topic, J., Šegulja, N. 1979: Neke (enološke karakteristike
najvažnijih vrsta drveća u Zagrebačkoj gori. Drugi kongres ekologa Jugoslavije
— Poseban otisak, 537—548, Zagreb.


Jovančević , M. 1952: Fenologija i njena primena u šumarstvu. Šumarstvo, 2:
110—115, Beograd.


Jovanović, B. 1967: Neke fenofaze oraha (Juglans regia), bagrema (Robiniapseudoacacia) i jorgovana (Syringa vulgaris) u raznim delovima Jugoslavije
u periodu od 1952—1961. godine. Šumarstvo, 9—10: 3—20, Beograd.


Jugo , B. 1955: Neki rezultati prvih fonoloških opažanja u NR Hrvatskoj. Zbornik
I. kongresa biologa Jugoslavije, 203—205, Zagreb.
Jurković , M. 1987: Genofond drvenastih egzota Botaničkog vrta i nekih zagrebačkih
parkova. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. (Magistarski rad).
K i r i g i n, B., Š i n i k, N., B e r t o v i ć, S. 1971: Klimatski podaci Hrvatske (razdoblje
1948—1960.). Građa za klimu Hrvatske II, 5, Zagreb.


Ko m len o v i ć, N. 1977: Neki fiziološki problemi cvatnje i plodnošenja šumskog
drveća. Seminar iz genetike i oplemenjivanja šumskog drveća, 46—48,
Šumarski fakultet Zagreb.


*** 1951—1975: Fenološki godišnjak. aSvezna uprava hidrometeorološke službe,
Beograd.
*** 1955: Fenološki atlas. Savezna uprava hidrometeorološke službe, Beograd.


"´" 1976: Podaci meteoroloških stanica Zagreb—Maksimir i Botanički vrt FBF-a.
Dokumentacija Republičkog hdrometeorološkog zavod SR Hrvatske, Zagreb.
*** 1963: Priručnik za fenološka osmatranja. Savezna uprava hidrometeorološke
službe, Beograd.
*** 1951: Upute
za fenološka motrenja. Savezna uprava hidrometeorološke službe,
Beograd.


Phenological Characteristics some Exotic Woody Plants in Zagreb


Summary


A study of phenological observations were performed over a five-year period
(1982 to 1986) in the Botanical Garden and Malinov park in Zagreb.


The phenological observations (beginning of vegetation, leafing, flowering,
fruit ripening, colour changing and the fall of leaves) involved 31 species (Gymnospermae
— 7 sp., Angiospermae — 24 sp.) of exotic woody plants growing successfully
in the investigated sphere of Zagreb (Tab. 1).


Key words: phenological observations, exotic woody plants, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Problematika cvatnje i plodnošenja od posebnog je značaja za sjemenske
plantaže i rad na oplemenjivanju šumskog drveća. Zbog toga rezultati ovih
fenoloških opažanja na privredno interesantnim egzotama (Catocedrus dccurrens,
Sequoiadendron giganteum, Taxodium distichum; Juglans nigra,
Quercus rubra, Sophora japonica) imaju svoje opravdano značenje.


Parkovi Zagreba i većine naših gradova prilično su jednolični s obzirom
na cvatnju drvenastih vrsta. U proljetnom aspektu broj cvjetnih ukrasnih
vrsta razmjerno je velik, dok su u ljetnom i jesenskom razdoblju cvjetne drvenaste
vrste vrlo rijetke. U istraživanom području Zagreba opažano je 8 egzota
koje cvatu tijekom ljeta i jeseni te njihovom primjenom mogu se postići
visoki koloristički efekti: Aesculus parviflora, Campsis radicans, Cor-
nus kousa, Lespedeza bicolor, Magnolia acuminata, Sophora japonica, Stranvaesia
davidiana i Tilia americana.


Budući da su ova fenološka motrenja obavljana s ciljem da se utvrdi
kakav je sezonski razvitak različitih egzota na istom lokalitetu, ne dozvoljavaju
— dakako — donošenje općih zaključaka o fenološkim karateristikama
istraživanih vrsta i zakonitosti koje u pogledu sezonskih promjena vegetacije
vladaju na različitim lokalitetima, ali nam mogu poslužiti kao dobra osnova
i putokaz u daljnim proučavanjima.


LITERATURA


Bertović , S. 1975: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj
(razdoblje 1948—1960.). Acta Biolosica, VII, 2, Prirodoslovna istraživanja, JAZU
41, Zagreb.


Bertović , S. 1976: Klimakartogram Hrvatske (razdoblje 1961—1975.). Zagreb.
Bertović , S. 1980: Fenologija Šumarska enciklopedija, 1 : 542—544. Jugoslavenski
leksikografski zavod, Zagreb.
Bertović , S. 1982: Klimatske prilike parka Maksimir. Provedbeni urbanistički
plan parka Maksimir, Urbanistički institut SRH, Zagreb.


Banuševac , T. 1961: Rezultati istraživanja fenoloških i drugih pojava na dendroflori
zelenih površina Novos Beograda u 1959. godini. Glas. šum. fak., 25:
69—133, Beograd.


Banuševac , T. 1962: Rezultati istraživanja fenoloških i drugih pojava na dendroflori
zelenih površina Novog Beograda u 1960. godini. Glas. muzeja šumarstva
i lova knj. II, Beograd.


Ettinger , J. 1882: Iskaz o cvatnji šumskog drveća i grmlja u okolici zagrebačkoj
godine 1882. Šum. list, 4: 204—207, Zagreb.


Ettinger , J. 1883: Iskaz kada je godine 1882. i 1883. u okolici grada Zagreba i
Maksimira počimalo cvjetati šumsko drveće i grmlje. Šum. list, 5: 252—255,
Zagreb.


Ettinger , J. 1883: Iskaz o cvatnji i dozrijevanju ploda šumskog drveća i grmlja
u okolici Zagreba. Šum. list, 6:303—305, Zagreb.
Gračanin , M. 1937: Fenologija i poljoprivreda. Priroda, 3: 70—71, Zagreb.
II oče var, A. 1965: Fenološke faze u zavisnosti od vremena. Prirodoslovno-matematički
fakultet, Beograd. (Disertacija).
H or vat, I. 1937: Potreba i značenje fenoloških istraživanja naše zemlje. Priroda,
3: 65—69, Zagreb.


Ilijanić, Lj., Sugar, I., Topic, .!., Šegulja, N. 1974: Proučavanje sezonskih
promjena u vegetaciji Zagrebačke gore u 1972. godini. Ekologija, 9 (2):
107—132, Beograd.




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 45     <-- 45 -->        PDF

dozrijeva sredinom listopada druge godine. U jesen lišće poprima različite
nijanse svih crvenih do bakrenih tonova.


RIBES SANGUINEUM Pursh. Američki crveni ribiz prosječno počinje
vegetaciju sredinom ožujka. Cvate u prvoj dekadi travnja. S procvjetavanjem
započinje brzo i listanje. Plodovi sazrijevaju krajem kolovoza i ostaju na
grančicama do početka zime. U drugoj polovici listopada lišće poprima tamnožutu
boju; opada krajem studenoga.


SALIX MATSUDANA Koidz. f. TORTUOSA Rehd. Ova istočnoazijska vrba
počinje vegetaciju rano, prosječno sredinom veljače. Listanje započinje u
prvoj dekadi ožujka, a cvate krajem toga mjeseca — kada su listovi gotovo
sasvim razvijeni. Rese s muškim cvjetovima su do oko 2,5 cm duge (ženske
oko 1,0 cm); prašnika su dva. Lišće poprima žutozelenu boju u kasnu jesen,
a opada sredinom prosinca. Vegetacijsko razdoblje ove vrbe traje punih
10 mjeseci, što je česta pojava u vrba naših krajeva.


SOPHORA JAPONLCA L. Japanska sofora započinje vegetaciju u prvoj
dekadi travnja. Cvjetovi — žućkastobijeli, odnosno zelenkastobijeli —
skupljeni su u uspravne metlice i pojavljuju se početkom srpnja. Mahune
su 5—8 cm duge, okrugloga poprečnog presjeka i jako sužene između pojedinih
sjemenki. Ne raspucavaju se uzdužno. U mahuni se nalazi 1—6 crkastosmeđih
sjemenki okruženih ljepljivom masom. Sjemenke sazrijevaju u
kasnu jesen (studeni-prosinac), a mahune ostaju na stablu tijekom zime, odnosno
i duže.


STRANVAESIA DAVIDIANA Decne. Ova zimzelena dekorativna vrsta
vegetaciju započinje rano, sredinom veljače. Novi izbojci su crveni, kao i
mlado lišće. Staro lišće postupno opada od polovice travnja do početka lipnja.
Dio listova poprima tijekom zime crvenu bju. Cvjetanje započinje sredinom
svibnja i traje oko mjesec dana. Plodovi sazrijevaju polovicom listopada
i poprimaju izrazito crvenu boju; ostaju na granama tijekom zime.


TILIA AMERICANA L. Američka lipa fenofazu listanja počinje u prvoj
dekadi travnja. Prolistavanje se odvija sporo (kao kod Tilia Wmentosa) i završava
se počtekom svibnja. Cvjetni pupovi pojavljuju se sredinom svibnja
i sporo se razvijaju; početkom lipnja otvaraju se prvi cvjetovi. Obilna cvatnja
je između 14. i 21. lipnja. Posljednji cvjetovi prosječno se zadrže do
kraja lipnja. Plodovi su zreli u drugoj polovici rujna, a početkom listopada
masvno opadaju. U ranu jesen listovi poprimaju zlatnožutu boju; počinju
opadati u prvoj dekadi listopada. Opadanje lišća je postupno kao što je
bilo i prolistavanje. Krajem druge dekade studenoga lišće je sasvim opalo.


ZAKLJUČAK


Fenološka motrenja u nizu od pet godina (1982—1986), obračunati i sređeni
podaci za šest glavnih fenofaza: pupanje, listanje, cvjetanje, dozrijevanje
plodova, mijenjanje boje lišća i opadanje lišća za 31 vrstu (Gymnospermae
— 7 sp., Angiospermae — 24 sp.), provedena su u arboretumu Botaničkog
vrta PMF-a i u Malinovom parku u Zagrebu. Biljke koje su bile objektom
ovih fenoloških opažanja i rezultati (enoloških motrenja vide se na tablici
1.


247




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 44     <-- 44 -->        PDF

nja. Cvatnja traje skoro punih mjesec dana — od kraja svibnja do kraja
lipnja. Plodovi dozrijevaju sredinom kolovoza, a sasvim zreli opadaju u
drugoj polovici rujna. Sredinom listopada lišće poprima sve tonove od crvene
do zagasitoljubičaste boje. Lišće dugo ostaje na granama za razliku od
Cornus-florida, a opada u drugoj polovici studenoga.


COTONEASTER DAMMERI Schneid. Ova vrsta započinje vegetaciju rano,
početkom ožujka. Početkom svibnja novi listovi poprimaju konačnu veličinu
i istodobno se pojavljuju prvi cvjetovi. Plodovi sazrijevaju u rujnu
i ostaju do sredine zime na grančicama. Listovi ove vrste traju dvije vegetacije;
prošlogodišnje listove postupno odbacuje u drugoj godini, od kraja
proljeća do sredine ljeta.


GLEDITSIA TRIACANTHOS L. Gledičija započinje vegetaciju sredinom
travnja. Fenofaza listanja traje do polovice svibnja, a tada se pojavljuju
i prvi cvjetovi. Mahune sazrijevaju u rujnu ili listopadu, sjajne su, crvenosmeđe
boje, duge 30—40 cm i vise na granama — obično do sredine veljače.
Listovi poprimaju zlatnožutu boju krajem rujna, dok opadanje listova traje


prosječno od treće dekade listopada do polovice studenoga.


JUGLANS NIGRA L. Crni orah počinje listati u drugoj polovici travnja,
a lišće mu opada u prvoj dekadi listopada s pojavom prvih jesenskih mrazova.
Cvjetni pupovi se razvijaju odmah iza prolistavanja, a plod dozrijeva
u drugoj polovici rujna i početkom listopada. Egzokarp je u zrelosti crn i ne
opada od endokarpa kao kod običnog oraha. Krajem ljeta lišće poprima zlatnožutu
boju.


KOLKW1TZIA AMABILIS Graebn. Kolkvicija započinje vegetaciju početkom
travnja. Prolistavanje se odvija sporo i završava se sredinom svibnja,
a tada započinje cvjetanje koje traje do početka lipnja. Plodovi sazrijevaju
sredinom rujna. Suhi zreli plodovi ostaju tijekom zime na grančicama.
List je žutonarančaste boje u ranu jesen, a opada od prvog jačeg mraza,
prosječno u prvoj polovici listopada.


LESPEDEZA BJCOLOR Turcz. Grmolika djetelina počinje vegetaciju
kasno, prosječno krajem travnja, a listanje se završava početkom lipnja.
Cvate kasno ljeti, krajem kolovoza pa sve do početka listopada. Plodovi
dozrijevaju u drugoj polovici listopada. Lišće opada gotovo zeleno tijekom studenoga.


MAGNOLIA ACUMINATA L. Ova vrsta magnolije cvate poslije listanja.
Zelenožuti cvjetovi pojavuju se krajem svibnja. Plodovi dozrijevaju u drugoj
polovici rujna; sjemenke s narančastocrvenim arilusom ispadaju iz skupnog
ploda početkom listopada i vise na dužim nitima. Lišće poprima smeđe
tonove tijekom listopada i brzo opada pojavom jačih mrazova.


PLATANUS x ACERIFOLIA (Ait.) Willd. Javrolisna platana započinje
vegetaciju početkom travnja. Cvjetni pupovi se razvijaju gotovo istodobno
s prelistavanjem. Plodovi sazrijevaju u listopadu, a zrele plodne glavice ostaju
na granama tijekom cijele zime i raspadaju se na stablu u proljeće.
Lišće opada polagano tijekom studenoga pa sve do početka prosinca.


OUERCUS RUBRA L. Crveni hrast počinje prolistavanje prosječno u
drugoj polovici travnja. Cvjetni pupovi otvaraju se sredinom svibnja. Žir




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 43     <-- 43 -->        PDF

boje lišća u svim nijansama, od žute do crvene, traje od druge polovice rujna
do početka listopada. Opadanje lišća započinje u drugoj polovici listopada.


AESCULUS PARVIFLORA Walt. Grmoliki divlji kesten započinje vegetaciju
početkom travnja. Fenofaza listanja odvija se sporo, zahtijevajući veću
srednju dnevnu temperaturu zraka. Cvate kasno, prosječno krajem mjeseca
lipnja. Plodovi sazrijevaju u prvoj polovici rujna. Lišće naglo požuti
početkom listopada i opada pojavom prvih mrazova.


AKEBIA QUINATA (Houtt.) Dcne. Fenofaza cvjetanja odvija se gotovo
istodobno s fenofazom listanja i traje od druge polovice ožujka do sredine
travnja. Plod je svijetloljubičasta boba, dugačka 5—10 cm; sazrijeva krajem
lipnja. Zreli plodovi se odmah uzdužno rastvaraju i vide se crne sjemenke.
Lišće ostaje na granama, ako je pokriveno snijegom. Međutim, kada
nema snijega, lišće uvene tijekom zime i zadržava se na granama skoro do
proljeća.


CAMPSIS RADICANS (L.) Seem. Kampsis vegetaciju započinje kasno,
krajem travnja. Prelistavanje se odvija sporo i prosječno traje do kraja
svibnja. Cvate u srpnju, pa sve do druge polovice rujna. U blagim, kišnim
ljetima cvatnja je obilna tijekom cijelog ljeta. U suhim ljetnim danima cvatnja
je obilnija samo u prvoj polovici, dok se u drugoj polovici ljeta brzo
smanjuje. Plodovi sazrijevaju krajem rujna i ostaju neotvoreni do sredine
zime. List opada, gotovo zelen, pojavom prvog mraza.


CERCIS CANADENSIS L. Cvatnja počinje u prvoj dekadi travnja, prije
listanja. S procvjetavanjem ubrzo započinje i listanje koje se odvija sporo
i traje do polovice svibnja. Plodovi sazrijevaju sredinom rujna i ostaju na
granama do početka zime. Polovicom listopada lišće mijenja boju u zlatnožutu
i brzo opada, u drugoj polovici istog mjeseca.


CHIMONANTHUS PRAECOX (L.) Link. Cvjetovi se pojavljuju na jednogodišnjim
grančicama. Cvate mnogo prije listanja, od druge polovice
prosinca do prve dekade ožujka. Fenofaza listanja odvija se sporo od travnja
do sredine svibnja. U listopadu dozrijevaju plodovi i ostaju preko zime
na grančicama. Listovi poprimaju žutu boju krajem listopada, a opadaju
postupno do sredine studenoga.


CORIARIA JAPONICA Gray. Japanska koriarija ima gotovo istodobno
fenofazu listanja i cvjetanja, početkom travnja. Prelistavanje se odvija sporo
i traje do druge polovice svibnja. Plodovi sazrijevaju početkom kolovoza
i poprimaju crnoljubičastu boju. Listovi opadaju, skoro zeleni, od prvog jačeg
mraza.


CORNUS FLORIDA L. Velecvjetni dren cvate prije listanja. Cvjetni pupovi
razvijaju se već u jesen, a otvaraju se druge godine prosječno polovicom
travnja. Cvatovi su obrubljeni s četiri brakteje, koje su u početku svijetlozelene,
kasnije žućkastozelene a zatim postaju mliječno bijele. Plodovi
dozrijevaju u listopadu i poprimaju svijetlocrvenu, odnosno purpurnocrvenu
boju. Početkom listopada listovi započinju mijenjati boju u sve tonove od
crvene do purpurne. List brzo opada od prvog mraza.


CORNUS KOUSA (Buerg.) Hance. Japanski dren vegetaciju započinje
u prvoj dekadi travnja. Listanje se odvija sporo i završava sredinom svib




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 42     <-- 42 -->        PDF

ju u prvoj dekadi travnja, a razvoj traje sve do početka ljeta, slično koštuničastoj
patisi. Češeri sazrijevaju i otvaraju se u drugoj polovici kolovoza,
a ostaju na stablu 2—3 godine poslije dozrijevanja.


GINKGO BJLOBA L. Ova vrsta ima fenofazu listanja istodobno s cvat


njom, prosječno polovicom travnja. Fenofaza listanja odvija se sporo, zahti


jevajući veću srednju dnevnu temperaturu zraka. Zrli plodovi (nalik na ko


štunicu) obavijeni su mesnatim ovojem narančaste boje, a sazrijevaju kra


jem rujna iste godine. Mijenjanje boje lišća od svijetložute do zlatnožute


boje započinje krajem rujna i traje do početka studenoga. Lišće naglo otpa


da od prvog jačeg mraza u drugoj polovici studenoga.


Zapažena je fenološka razlika između muških i ženskih primjeraka gin


ka. Početak vegetacije i opadanje lišća nastupa u muških stabala 10—15


dana ranije u odnosu na ženska stabla. Ovu činjenicu treba koristiti kod


izbora sadnica za potrebe hortikulture, kako bi se izbjegli ženski primjerci


s plodovima veoma neugodnoga mirisa.


METASEQUOIA GLYPTOSTROBOIDES Hu et Cheng. Metasekvoja započinje
vegetaciju rano, za razliku od blisko srodne vrste močvarnoga taksodija.
Početak listanja je u prvoj polovici ožujka, kod taksodija ova fenofaza
je krajem travnja. Cvate prosječno sredinom ožujka. Češeri sazrijevaju polovicom
rujna iste godine i postepeno otpadaju. Mijenjanje boje lišća od
svijetložute do crvenosmeđe započinje polovicom listopada i traje do početka
studenoga. Opadanje lišća započinje u prvoj dekadi studenoga i traje
do početka prosinca. Vegetacijsko razdoblje traje oko 9 mjeseci.


SEQUOIADENDRON GIGANTEUM (Lindl.) Buchh. Golemi mamutovac
u Zagrebu započinje vegetaciju kasno, prosječno polovicom travnja. Rast
vršnih grančica traje sve do početka ljeta, slično japanskoj kriptomeriji.
Cvate u drugoj polovici travnja. Češeri sazrijevaju krajem listopada u drugoj
godini, a ostaju na stablu 2—3 godine.


TAXODIUM DISTICHUM (L.) Rich. U Zagrebu močvarni taksodij započinje
vegetaciju kasno, za razliku od isto tako listopadne metasekvoje. Početak
vegetacije je u trećoj dekadi travnja, a fenofaza listanja završava se
u drugoj polovici svibnja. Cvate krajem travnja. Češeri sazrijevaju krajem
listopada iste godine i odmah se raspadaju. Promjena boje lišća od žute do
crvenosmeđe traje od kraja rujna do druge polovice listopada, odnosno do
prvoga jačeg mraza početkom studenoga, kada započinje i opadanje lišća,
koje tada poprima intenzivno bakrenu boju.


ACER CAPPADOCICUM Gleditsch. Fenofaze kolhodskog javora su gotovo
istodobne onima kod srodne vrste — Acer platanoides, osim što fenofaza
listanja kolhidskog javora ide sporije i traje od druge polovice travnja
do druge polovice svibnja.


ACER GINNALA Maxim. Kineski javor započinje vegetaciju u prvoj dekadi
travnja. Listanje traje od početka travnja do sredine svibnja. Cvate
kada je prelistavanje skoro dovršeno. Plodovi dozrijevaju sredinom rujna.
Boja lišća se mijenja krajem rujna do sredine listopada u svim tonovima
od žute do grimiznocrvene. Opadanje lišća započinje krajem listopada.


ACER SACCHARINUM L. Srebrolisni javor cvate krajem veljače, prije
listanja. Plodovi sazrijevaju već krajem svibnja i odmah opadaju. Mijenjanje




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 41     <-- 41 -->        PDF

T—I T—i»—(O´—i*—H rsj *-H —ir^^.i so >-1


CM HO(NM(NO(N(NHMO( N
I I I I I I I I I I I _ I I
^H O O O *"*—
i *HO
*4CN*
O "* O
o\ H H ri n io in r^ t^ ro 6 <5 6
rt. (N rt T—IrtOOrtHrtOfNrt-I TH
i-H O O O *—t O O O —i*—i—( —(^—IT—IT—1´—< i—li—I <—!*—li—I T—(
co f* *o 5» c! M vi ^o i> w 6 ON
O T—iOOOI I I I I I I I I I I I I I
O© © ©i—l»—i*—lOwHi—iT—(
ONO
-^ i^t^cdinvo\dio"»Ho\t> r-´
TH fMT-HCNOOO

ON ON*©* © ON rt* ©´©´©" ON fN H 6
© © i—I rt O T—l rt T—It—IO T—IT—(r—(


H ONd ro i/3 \d oo in cd cd m"od rj-


I I I I I I I I I I I I I I


cd ON ON ON ON o ON ONON*CO rt © ON
OOOOOt-HOOOO T-4T^O


o´(N

HOHHHM(N(N(N(N O ´Hrj


\dio*io*ioNOo*©ioio^^"odNO^o"


OOOOOT-HOOOOOOCOO


t ^o o\ d ^ M´ ^O t r-" rd ´t rd o\ r**


I I
I I I I I I I I I I I I


id i/J m" -t i/i od id t´ io" *t rd r*.´ io o"
©©©©©©©©©o©©©©


\Q cd rt" ON*IO* IO* (N ON"3-" \d <-< O ON T-H
C\|©rtr-irt.C^

io" ir! t/i i/i io \o´ io´ io" io* io* ^J" io* io io"


oo oooooooocoooo


NO* cd cd rr>NO" N IN c> H rd id ^ r^ io´
*—i © i—i *—4<—i © »—<© *—i O O r-1 O o


I I
I I I I I I I I I I I I


rj- PO**´**" ^ **´«*"^t" ^J- ^f *^d-rtj-" rxj *^r´


oooooooooooooo


H co H h o d id cd cj\ rt ro (N id rd
T-HOCvl´-Hrt.CNO´—irtrtO*—i fN O


f/3


t´fd ,t´t´t´tfd´t´ :trd <^^ r´


OOOOOOOOOoOOOO


\dvd^,T-"cdvdidfddf^hh´^i^


©0*-H»-i©CN(N©rt__;rt©t—i

l» V\ M


« ´


0
0 .a
-5


L e
3
a


55 «


a
i-, si
.g
5 3 a a


3 -5 * ´3


0
+-. ? so 2 X)


S
B 0
0
A!
.g -3


5


0


H


= 5


s
"3 a. Si S 3


O

5


u 2
in 53




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 40     <-- 40 -->        PDF

rt ^H r-H O


o




a ta rt O ^


3 OS
N O O H T-HO»-H^H

rt >


a d o _H >


O O O Trt!O Trt rt O


H a« |l


^-HLOt^-´O 00 \D f") O O
rt M -f M 0

O O O O H


c> i/S in IO i— rn io´ OO CO


C O o
cs


o


3
1 1 I 1 I 1 1 1 o 1 1


|´I
I 1 II 1 1


lili! 1 1 1 1 1 1 1 1 1


1 1 1 1


lit M


ON O ON
O ON o o © o


7—1 >—1


o o


´—1


o T-l O
NO´ to ON IO r-´ ON IO IO 1-^
O (N

o


o o g\ O CS ^—("" OONOONt^-T—I´OOONO
T—( T—l O Trt ,—[ ,_i *~´


I—IT—IOOOT-HT—li—(Oi—I


ff) h, >H(N -O (N IO ro IO oo oo ON oo IO


SI]


O

o o
r—


1 1 1 1 1
1


1


´3´3
1


S-i 1) 1
11 1
11 1


oo o\ t» o\ o\ d 9 ON NC ON ON o OO ON


ON ON IO


TM O 1—I © ©


O O O O O Trt


o o o


´C
o o o


z
z
oo o\ h-´ t^ fo in JQ IO ^r NO * IO ON NO ©
CM 1—i »—1 CN


r^ ,_, rrt cs rt

PJ


a!
tf f/) ro m f<) in 3: ON -t-IO


IO io -3


o o o o o o o o o © o o © ©


H
o ©


o M O ro C7\\0 \o O IO ON NO OO IO IO
rt CNO O oj tN o CN) © rN| 1—1
uj 1 I 1 1 1 1 I | 1 1
IIX


1 1 1


rO fi M i-^ TJ


C/3 <~N| NO <*


g O O O O o O co IO © o ´ — i © ©


Z >
o o o


E
o


0\ o o r*-t.n o\ r^ o IO NO 1—i OO © *t


O
rN| ´—1 T—1


I—1


H


>
NO NO IO "3-NO IO IO <* IO IO IO IO IO IO


Vi
IO*
© O © © ©


© IO


o o o o o o o o o


o


ta


OO -1-rn ON NO IO NO m i— ©


r~


g Ol rs rNi o fS —i «NPQ ( 1 1 1 1 1 1 I 1


O id 1 1 1 1 1


z
z
-i-1 1 1


ci1) a-ro 3 -t-m rt-´ "S 3--*´ *´
O O ©


<
<
O O


3 hJ o O © ©


<
o o o o o o o o


<


oONOooOfioort-aoONro


(X o
rNi©©©^H(N´-^©©rN|


O a .> u ti.


o X"—.
ieginnin
of vegetation


<


o


CL) «


Cl ci


-f -1


o


(


CO©©>-M©©


o


z


CO o ©©©©


O


o ©
o 00
3


DM


oi^^-iNfiin^oovMco


^^©rNj©©rN|fN*-i©rNi


o


o


X


PM


CO NO


U


* fS


> pq o O


z


r.l


UH


3


^


tq
tq
"Z".


"U s
3 I 2


? U
B
05


g a


o B « S
tq
tq ´o


0


a. ~^Cu
j ´-0 y B
´-n B o B "«


-r,
~ B S B t


O


a o, S


t/J 0>


i> ^
i—<


o S
.2 ° 2
"^j


*-<


L « 2 o
3i§


o


´O 0


Cy H


-"* ^« ^ B
B

M < ^ "^"« ^ O C_>(J U Cj




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 39     <-- 39 -->        PDF

ća, to sam opažanja u navedenom razdoblju (1982—1986) obavljao od početka
do kraja vegetacije, i to najčešće u intervalu 4—8 dana, a samo ponekad
više. Za bolje opažanje na visokim stablima služio sam se dalekozorom.


Fenološka su opažanja obavljana na više primjeraka iste vrste (vrijednosti
su uzimane prosječno) na jednom nalazištu ili na pojedinim primjercima
ukoliko su ovi usamljeni na jednom nalazištu.


Budući da ne postoje klimatološke stanice na proučavanim lokalitetima
čije bi parametre mogao koristiti neposredno za opis podneblja proučavanih
lokaliteta, izabrani su relevantni klimatski elementi s meteoroloških stanica
najbližih Botaničkom vrtu PMF-a i Malinovom parku. S obzirom na
osobitosti položaja, reljefa, vegetacije i ostalih modifikatora podneblja, sa
sigurnošću se može pretpostaviti da su podaci o vrijednostima klimatoloških
veličina meteorološke stanice Zagreb-Maksimir najpogodniji za opis bioklimatoloških
obilježja Botaničkog vrta PMF-a, dok su podaci meteorološke
stanice Botanički vrt FBF-a »Fran Kušan«, najpogodniji za opću klimatološku
karakterizaciju Malinovog parka u Zagrebu.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA


Ovim proučavanjm sezonskih promjena nekih drvenastih egzota u vegetaciji
Zagreba željelo se ispitati kakav je sezonski razvitak različitih vrsta
na istom lokalitetu.


Fenološka motrenja na 31 vrsti drveća, nekih grmova i penjačica (Gymnospermae
— 7 sp., Angiospermae — 24 sp.) u nizu od pet godina (1982—
—1986) provedena su u arboretumu Botaničkog vrta PMF-a i Malinovom
parku u Zagrebu. Rezultati fenoloških motrenja za šest glavnih fenofaza, tj.
pregled glavnih fenofaza i njihove srednje vrijednosti za opažano razdoblje
detaljno su prikazani u tablici 1. Prema dobivenim rezultatima na priloženoj
tablici fenološke karakteristike opažanih egzota su slijedeće:


CALOCEDRUS DECURRENS (Torr.) Florin. Kalifornijski libocedar cvjetne
pupove razvija na terminalnim grančicama već krajem ljeta, u rujnu, a
cvate druge godine u ožujku. Fenofaza listanja odvija se sporo tijekom travnja
i završava u drugoj polovici svibnja. Češeri dozrijevaju krajem kolovoza
pa do početka listopada iste godine, kada se i otvaraju, te se sjeme počinje
trusiti. Zato je potrebno pratiti vrijeme sazrijevanja kako bi se sjeme
moglo sakupiti na stablima.


CEPHALOTAXUS DRUPACEA Sieb. et Zucc. U Zagrebu koštuničasta patisa
vegetaciju započinje rano, prosječno u prvom tjednu ožujka. Cvjetni pupovi
razvijaju s već u ranu jesen, a otvaraju se druge godine sredinom ožujka.
Zapaženo je da se ženski cvjetni pupovi otvaraju 3—5 dana kasnije u
odnosu na muške cvjetne pupove. Fenofaza listanja odvija se sporo; iglice
dosegnu konačnu dužinu tek sredinom lipnja. Zreli plodovi su crvenkastosmeđe
boje, a sazrijevaju u drugoj godini krajem rujna.


CRYPTOMERIA JAPONICA D. Don. Japanska kriptomerija vegetaciju
započinje rano. Cvjetni pupovi pojavljuju se već u jesen, a otvaraju se druge
godine početkom veljače. Zapaženo je da se muški cvjetni pupovi otvaraju
oko tjedan dana ranije u odnosu na ženske. Vršne grančice se razvija




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Uz izuzetak mjeseca srpnja, u svim ostalim mjesecima i na obje meteorološke
stanice, naoblaka je veća od 5,0, a godišnji su srednjaci između
6,2 i 6,5 stupnjeva naoblake. Oblačnost je redovno veća u hladnijoj, a manja
u toplijoj polovici godine, tj. između travnja i rujna uključivo. Poprečni
godišnji broj vedrih dana (naoblaka < 2) u granicama je od 41,2 do 49,1 a
oblačnih (naoblaka > 8) između 134,4 i 145,6 dana.


Poprečna godišnja relativna vlaga zraka na meteorološkoj stanici Zagreb


- Maksimir u grancama je od 74 do 79fl i prema veličini srednjaka od 77 ´/o
nadosrednja; u Botaničkom vrtu FBF-a/0
u granicama je između 71 i 77B/», a
prema srednjaku od 74% osrednja. Vrlo visoka relativna vlaga zraka, u rasponu
od 867« do 92B/o, zabilježena je u Maksimiru u hladnijoj polovici godine.
U razdoblju od travnja do rujna (vegetacijsko razdoblje), relativna
vlaga je u granicama između niske i nadosrednje, tj. u rasponu od 49V» do
79Vo. Godišnji srednjak broja dana s relativnom vlagom zraka < 30,!/<>, barem
u jednom terminu motrenja, u granicama je od 5,3 do 5,6 dana, a godišnji
srednjak broja dana s relativnom vlagom zraka > 8CP/e:, u terminu 14h
iznosi u Maksimiru od 75,6 do 90,1 dana.
Srednje godišnje količine oborina u pojedinim godinama promatranog
razdoblja iznose 558 do 1090 mm (Zagreb-Maksimir) i od 611 do 1152 mm
(Botanički vrt FBF-a), s tim da je desetogodišnji srednjak količine oboi´ina
na prvo spomenutoj stanici 826 mm, a na drugoj 879 mm. Raspored oborina
tijekom godine pokazuje obilježja kontinentalnog tipa klime, tj. više od 5Cf/«
ukupnih količina oborina padne u toplijoj polovici godine.


Prema Bertović u (1975, 1982) općenite značajke podneblja, a u smislu
Walterove klasifikacije, Zagreb s okolicom pripada glavnom klimatskom
tipu — VI, tj. umjereno humidnom području s izrazitim ali ne vrlo dugim
hladnim razdobljem godine. Dobar uvid u najvažnije osobitosti i različitosti
makroklime Botaničkog vrta PMF-a i Maiinovog parka daju priloženi
klimatski dijagrami, dijagrami relativne vlage zraka i naoblake meteoroloških
stanica Zagreb-Maksimir i Botanički vrt FBF-a »Fran Kušan« iz novijeg
razdoblja motrenja (1966—1975. godine). Međutim, unutar opisanih karakteristika
općenite klime, u istraživanom se području Zagreba mogu očekivati
razlike u mikrokiimi pojedinih šumskih, livadskih i ostalih fitocenoza,
odnosno ekosistma, šio se na žalost, do danas nije moglo istražiti.


MATERIJAL I METODE RADA


Biljke koje su bile objektom ovih fenološkib opažanja, pregled glavnih
fenofaza, od pupanja do opadanja listova i njihove srednje vrijednosti za
razdoblje motrenja od 1982—1986. godine vide se na tablici 1. Fenološka
opažanja obavljana su na ukupno 31 vrsti (Gvmnospermae — 7 sp., Angiospermae
— 24 sp.).


U arboretumu Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu obavljena su fenološka
opažanja na 29 različitih vrsta drveća, grmlja i penjačica, a u Malinovom
parku u Zagrebu još na 2 egzote (Calocedrus decurrens i Sequoiadendron
giganteum).


Budući da sam nastojao utvrditi šest glavnih fenofaza: početak vegetacije,
listanje, cvjetanje, dozrijevanje plodova, mijenjanje boje i opadanje liš




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 37     <-- 37 -->        PDF

KUMADIJAGRAMI, DIJAGRAMI RELATIVNE VLAGE ZRAKA !
NAOBLAKE METEOROLOŠKIH STANICA ZAGREB-MAKSIMIR I
BOTANIČKI VRT "F KUŠAN" ZA RAZDOBLJE 1966-1975..GODINE




ZGB. MAKSIMIR (120) BOT. VRT FBF-a (195)
n m \n~L826(
10) 112
l
i
37.5 i
h -
26.3 " A/\


H 30


J


"20J L^ -K 20
is--
198 \im>/M V/////M


: /


a) Meteorološka stanica, b) Nadmorska visina stanice (m), c! Broj
godina (period) motrenja, d) Srednja ^xiisnja tsmpercturc zraka CC),
e) Srednja godišnja količina oborina (mm), f) Srednji minimum temperature
zraka najhladnijeg mjeseca, g) Apsolutni minimum temperature zraka,
hI Srednji maksimum temperature zraka najtoplijeg mjesece, i) Apsolutni
maksimum temperature zraka, j) Srednje kolebanje (amplituda)
temperature zraka, !<) Sreanje mjesečne temperature zraka,
1) Srednje mjesečne Imtičine oborina, m) Razdoblje suše, n) Razdoblje
suhoće, o) Vlažno (humidno) razdoblje, pj Mjeseci sa srednjim minimumom
temperature zraka ispod 0°C, r) Mjeseci s apsolutnim minimumom
temperature zraka ispod 0°C


MAKSIMIR ,77 7. BOTANIČKI VRT 74 V.
85V. 85V.


60 80 /


b


t


75 / 75


"y´Q


70 ** 70
i m VI, IX, ,XI,


11 i™i y, I i i 1 i i i l i i i


Godišnji hod (s), Godišnji srednjak (š) i proljetni porast (t) relativne vlage zraka (/)


MAKSIMIR ..6,2 BOTANIČKI VRT 6,5
´..3,2


i, 8 \ 2V


7


X r


|6 6


a.
\ ^vV


55 5


"1, ,111, ,V, ,VII, ,IX, ,XI, "


i t i ´ i


Godišnji hod (u), godišnji srednjak (v), godišnja amplituda (z) / odstupanje
godišnjeg hoda (ž) naoblake




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 36     <-- 36 -->        PDF

ske prirode o neorganskim pojavama i obratno. U tu svrhu bilježe se početak,
svršetak i trajanje pojedinih sezonskih promjena kod biljaka, životinja
i u neživoj prirodi.


Fenološka promatranja obavljana su u Hrvatskoj već krajem XIX stoljeća.
J. E t ting e r objavljuje u Šumarskom listu (1882, 1883) tri Iskaza s
podacima o danu i mjesecu cvatnje i dozrijevanju ploda za 105 vrsta šumskog
drveća i grmlja u okolici Zagreba i u Maksimiru. Nešto kasnije L. Adamo
v i ć (1897) daje podatke o fenološkim opažanjima u okolišu Vranja u
Srbiji. Međutim, u našim su krajevima tek iza oslobođenja stvoreni uvjeti
za uvođenje stalne fenološke mreže promatrača. Od siječnja 1951. godine održava
fenološku mrežu motrenja u cijeloj zemlji Agrometeorološki odjel hidrometeorološke
službe pri Saveznom hidrometeorološkom zavodu SFRJ
(SHMZ) u Beogradu.


U ovome radu izvještavam o rezultatima fenoloških opažanja u zagrebačkom
području, s ciljem da prikazem fenološke karakteristike nekih najvažnijih
drvenastih egzota toga područja.


PODNEBLJE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA


Sezonski razvitak biljaka u najužoj je vezi sa sezonskim promjenama
klime, kao što je poznato, i to u prvom redu temperature. Za opis podneblja
Botaničkog vrta PMF-a i Malinovog parka izabrani su, između raspoloživih
podataka, relevantni klimatski elementi i pojave te njihovi parametri
s meteoroloških stanica najbližih Botaničkom vrtu PMF-a i Malinovom parku,
a te su: Zagreb-Maksimir (Meteorološko-aerološki opservatorij Maksimir,
Hs = 120 m, cp°N = 45° 49´, V E Gr. = 18° 01´) i Botanički vrt FBF-a
(Botanički vrt Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta »Fran Kušan« Zagreb,
Hs = 195 m, cp°N = 45° 50´, X°E Gr. = 15° 59´). Podaci su iz desetogodišnjeg
razdoblja motrenja (od 1966. do 1975. godine). S obzirom na geografske, reljefne,
edafske i vegetacijske karakteristike, podaci tih meteoroloških postaja,
najpogodniji su i reprezentativni za opću klimatološku karakterizaciju istraživanih
predjela u Zagrebu. Pritom, međutim, treba imati na umu, da
su ti podaci pod manjim ili većim utjecajem urbane aglomeracije Zagreba
modificirani i odražavaju neka obilježja »gradske klime«.


Srednje mjesečne vrijednosti o trajanju sijanja sunca variraju u pojedinim
godinama motrenja između 43,5 sata (u prosincu) i 267,5 sati (u srpnju),
a godišnji je srednjak (s rasponom od 1.541,4 do 2.030,7 sati) 1.787,2 sata.


Srednje godišnje temperature zraka, u pojedinim godinama promatranog
razdoblja u granicama su od 9,8° do 10,9° (s desetogodišnjim srednjakom
10,4°C) na meteorološkoj stanici Zagreb-Maksimir i od 10,5° do 11,7° (s
desetogodišnjim srednjakom 11,2°C) na meteorološkoj stanici Botanički vrt
FBF-a. Srednje godišnje kolebanje temperature zraka na obje je stanice
20,7°C. Apsolutna minimalna temperatura zraka, zabilježena u Botaničkom
vrtu FBF-a, iznosi — 17,4°C, a na meteorološkoj postaji Zagreb-Maksimir


— 19,8°C. Apsolutna maksimalna temperatura zraka ista je na obje meteorološke
postaje i iznosi 37,5°C.