DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 18 <-- 18 --> PDF |
U prva dva lokaliteta starost borovih stabala iznosila je oko 90 godina (80 do 100 good.), dok je starost mlađe kulture iznosila oko 50 god. U svakom lokalitetu uzeta su po 24 stabla. Utvrđivanjem stupnja oštećenja krošnje u smislu nedostatka iglica dobiveni su ovi rezultati: NEDOSTATAK IGLICA KOD ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis) U POSTOCIMA (%) Lokalitet Stupanj nedostatl ca ig] ica 0 1 2 3 1. 2. 3. Prosječno za sve lokalitete 4 1 4 38 21 21 50 54 46 50 46 8 29 28 Kako vidimo, neoštećenih stabala praktično nema, odnosno prisutna su samo u mlađoj kulturi, a kod 78% stabala oštećenja su veća od 25%, dok je 28"Vo´ stabala oštećeno preko 60%. Porazno stanje oštećenja ustanovili smo u dijelu šume obalnog pojasa gdje je preko 60% oštećeno čak 46´%! stabala. Kritično stanje toga dijela šume je posljedica velikog antropogenog utjecaja. Tu mislimo na gaženje i onečišćenje tla, utjecaj mora (NaCl) te na opći trend povećanja onečišćenja zraka štetnim supstancijama (industrijska polucija i dr.). Pregledom autohtonih vrsta koje se pojavljuju ispod krošanja alepskog bora nisu ustanovljena oštećenja krošnjica u smislu gubitka lišća (crnika, crni jasen i dr.), što ukazuje na nepovoljne utjecaje, ali i na zaštićenost krošnjama borova (manji utjecaj kiselih kiša). Kod stabala alepskog bora ustanovili smo, uz pomoć Presslerova svrdla, raspored godovoa u zadnjih 20 do 30 godina te utvrdili da je radijalni prirast u posljednjih desetak goodina vrlo malen (godovi se ne mogu brojki prostim okom), što upućuje na opadanje biološkog potencijala i pad vitalnosti stabala. U parku šumi čikat ustanovili smo, nadalje, više izvaljenih stabala borova, čiji je korijen pokazavio znakove truleži, što ukazuje na neminovne posljedice starenja, koje je ubrzano utjecajem kemijskih promjena u zraku i tlu i promjenom morfološke konstitucije borovih stabala. POZITIVAN UTJECAJ PARKA ŠUME NA OKOLIŠ Park šuma Čikat ima velik utjecaj na prostor u kojemu raste te na bliži, ali i dalji okoliš. Stogodišnja kultura alepskog bora stvorila je do danas dubok sloj šumskog tla i uvjete za buduću prirodnu trajnu i stabilnu šumu. Šuma Čikat utječe danas vrlo značajno na mikroklimu ublažavajući klimatske ekstreme i sprečavajući nepovoljan utjecaj vjetra i onečišćenog |