DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Razrada modela zahtijevala je procjenu zrelosti (maturitet) i prirodnosti (naturitet) parka šume. Ustanovljeno je da se šuma Čikat nalazi u fazi inicijalnog razvoja prirodne vegetacije. Razvoj se obavlja uz pomoć alepskog bora (Pinus hal&pensis) kojim je prije kojih 100 godina obavljeno pošumljavanje mediteranske kamenjare i napuštenih agroekosistema. Alepski bor se danas nalazi u stanju ekološke prezrelosti, što znači da u fiziološkim funkcijama postoje smetnje. To je lako zaključiti na osnovi njegova izgleda i ocjene stupnjeva vitalnosti te na temelju uvida u radijalni prirast stabala koji se ozbiljno smanjuje. Prirodna vegetacija se nalazi, kako smo već naveli, u stanju inicijalnog razvoja koji je, međutim, ometan borovom kulturom (sklop krošanja) i vrlo značajnim antropogenim utjecajem. Utvrdili smo, dakle, da park šuma Čikat nema ni jedno svojstvo koje bi trebao posjedovati mediteranski šumski ekosistem od kojega očekujemo potpunu turističku i sve ekološke funkcije — diverzitet, maturitet i naturalitet. Čikat je siromašan vrstama, ne sastoji se od prirodne flore koja pripada biotopu, a s obzirom na zrelost ovdje se radi o prezreloj sastojini čija je biološka snaga na izdisaju. Poslije te ocjene načinjen je model uz čiju će aplikaciju šuma postići većinu svojstava da zadovolji ekološke i socijalne funkcije koje su neophodne za očuvanje prirodnog okoliša. ZDRAVSTVENO STANJE ŠUME S OBZIROM NA POJAVU NOVIH VRSTA OŠTEĆENJA (UMIRANJE ŠUMA, KISELE KIŠE) Radi utvrđivanja vitalnosti i novih vrsta oštećenja koja izazivaju »umiranje šuma« obišli smo cijelu površinu parka šume Čikat i u tri značajna lokaliteta obavili snimanje stupnja oštećenosti stabala alepskog bora. Obilaskom šume ustanovljeno je loše stanje vitalnosti alepskog bora u čitavoj površini. Bilo je nemoguće pronaći stablo koje se moglo označiti prvim stupnjem vitalnosti, što označava bujno stanje (IUFRO klasifikacija). Dio stabala mogao se svrstati u 2. stupanj (normalno vitalna stabla), dok je većina borovih stabala mogla biti svrstana u 3. stupanj, u koji pripadaju slabo razvijena i oštećena stabla. Utvrđivanjem gustoće krošanja, odnosno obraslosti grana krošnje iglicama, zaključili smo da gotovo i nema stabala neoštećene krošnje (0 do 10% nedostatka iglica) i da većina stabala pripada u različite stupnjeve oštećenja (Frajburški dogovor): 1 = 11 — 25% manje iglica u odnosu na normalnu krošnju 2 = 26 — 60% 3 = 61 — 99% Za utvrđivanje stupnja oštećenja izabrana su 3 lokaliteta u kulturama alepskog bora parka šume Čikat: 1. u pojasu neposredno uz more zapadno od Sunčane uvale, 2. u zaravni iznad mora sjeverno od uvale Čikat, 3. u mlađoj kulturi alepskog bora uz Sunčanu uvalu. |