DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 15 <-- 15 --> PDF |
puštene poljoprivredne površine postepeno se vraćaju elementi šume hrasta crnike. Ona mjesta koja nisu toliko pod utjecajem današnjih turista obrasla su gušće i daju sliku eumediteranske makije, dok su mjesta izložena intenzivnom gaženju turista gola i pokazuju monotipsku kulturu alepskog bora u poodomakloj dobi kojoj prijeti opasnost od naglog propadanja i sušenja. KARTA POTENCIJALNE ŠUMSKE VEGETACIJE ČIKATA 1 : 10000 S obzirom na to da se Lošinj, a prema tome i poluotok ČIKAT, nalazi u eumediteranskoj zoni šumske vegetacije našeg Mediterana, to se na njemu kao potencijalna šumska vegetacija može razviti samo šuma hrasta crnike i crnoga jasena (Orno-Quercetum ilicis). Da je to tako, vidljivo je već sada iz načinjene fitocenološke snimke (vidi naprijed), u kojoj prevladavaju elementi šume hrasta crnike i crnoga jasena. PRIJEDLOG ZA OSNIVANJE MINIARBORETUMA NA ČIKATU Predlažemo da se u uvali Čikat kod spomenika Haračiću osnuje MINIARBORETUM. Prema tome treba planirati lokalitet (izdvojiti odsjek) za miniarboretum u kojemu bi se na principu kaskada (terasa) uz postojeće vrste posadile i ostale vrste koje pridolaze na Lošinju i našem Mediteranu. Sve vrste u arboretumu trebaju biti posebno označene pločicama s narodnim i latinskim nazivima biljaka. Miniarboretum bi u prvom redu služio za obilazak turista, a mogao bi poslužiti i za zornu nastavu školskoj djeci Lošinja (nastava u prirodi). Osim toga uređenjem arboretuma još bi se bolje uredio okoliš oko spomenika zaslužnog Lošinjanina, profesora Ambroza Haračića. OPIS I PRISTUP RAZRADI MODELA BIOLOŠKE RESTAURACIJE PARKA ŠUME U šumarskom dijelu studije tala i površina SO Cres — Lošinj dana je ocjena ekološkog stanja šumske vegetacije. Kulture borova svrstane su u relativno visoku kategoriju 2*, koja označava 50—75"% korištenja šumske sastojine (socijalna + ekološka + gospodarska funkcija). Tom ocjenom obuhvaćena je i šuma Čikat. Detaljnim pregledom i stručnom analizom te šume ustanovljena je njena raznolikost, odnosno različita stanja koja su posljedica čovjekova utjecaja i utjecaja stanišnih faktora. Raznolikost (diverzitet) obuhvaćena je u dijelu o vegetaciji te ukazuje na veliko siromaštvo biljnih vrsta u Čikatu. * Ekološka ocjena postizanja općekorisne funkcije šume u relativnom iznosu 1 = potpuno u općekorisnoj funkciji 3 = do SO´/p u općekorisnoj funkciji 2 = 50—75%; u općekorisnoj funkciji 4 = izvan općekorisne funkcije 217 |