DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 133     <-- 133 -->        PDF

JOVAN RADOJČIC
dipl. inž. šumarstva


(1940—1989. god.)


Dana 19. 12. 1989. godine poslije duže
bolesti zauvijek nas je napustio naš dragi
kolega Jovan Radojčić, dipl. inž. šumarstva.
Rođen je 2. 1. 1940. godine u
Crkvenom Boku, općina Sisak.


Osnovnu školu završio je u Kostajnici,
gimnaziju u Pančevu, a šumarski fakultet
u Beogradu.


Rad u šumarskoj struci Jovan Radojčić
započinje 1966. godine u Šumariji Petrinja,
a 1967. godine nastavlja rad u
Šumariji Rujevac, gdje ostaje punih 19
godina na dužnosti zamjenika upravitelja
i upravitelja Šumarije.


Od 1986. godine kada prelazi u Sisak
radi na poslovima pomoćnika direktora
OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma Šumskog
gospodarstva Sisak do posljednjeg
dana života.


Jovan Radojčić dolazi u ovo Gospodarstvo
u vrijeme kada je šumarstvo
imalo velikih teškoća, u vrijeme početnog
razvoja i rasta šumarstva ove regije kao
privredne grane.


Svojim aktivnim uključivanjem kao
mladi, a kasnije kao iskusan šumarski
stručnjak, zajedno s nama, radio je na
podizanju, razvoju i unapređenju šumskog
fonda ovog područja, te unapređe


nju i razvoju lovstva.


Obavljao je vrlo odgovorne dužnosti
u društveno političkom životu od sekretara
OOSK-a, predsjednika Općinske konferencije
SKH Dvor, predsjednika Međuopćinske
konferencije SKH-a Sisak, član
Komisija CK SKH i druge dužnosti na
društvenom polju.


Pored stručnog i političkog rada zalagao
se svesrdno za razvoj sporta.


Volio je mlade, a mladi su voljeli njega.


Svojim temperamentom, širinom i razumijevanjem
uvijek je unosio vedrinu
u svoju sredinu.


Za svoj uspješan rad primio je više
javnih priznanja među kojima Orden rada
sa srebrnim vijencem i Plaketu Šumskog
gospodarstva Sisak.


Kao čovjek, prijatelj i kolega Jovan
Radojčić je bio uzoran u svakom pogledu.


Imao je hrabrosti da u svakoj prilici
zastupa istinu, pravdu i humanost.


Volio je pomoći i saslušati drugoga,
objašnjavao je i čvrsto branio svoje stavove.
Hrabro je podnosio vlastito nestajanje
i radio je kao da se ništa ne dešava.


Zbog plemenitih ljudskih osobina i
svega što nam je kolega Radojčić ostavio
kao stručnjak i savjesni radnik, njegov
lik će nam ostati u trajnoj uspomeni,
a njegovo djelo je veliki prilog daljnjem
razvoju šumarske prakse, te putokaz mladoj
generaciji.


Mr. Stevo Mrđenović




ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 134     <-- 134 -->        PDF

Dr DANILO KLEN


Dr Danilo Klen rodio se 1910. godine
u Trstu, u obitelji brodogradilišnog radnika
koji je u Trst došao iz Hrvatskog
Zagorja. Fašistički režim protjerao je cijelu
obitelj iz Trsta u Jugoslaviju, pa je
Danilo gimnaziju i Pravni fakultet (na
kojem je i doktorirao) završio u Zagrebu.
Poslije rata najprije radi kao financijski
stručnjak u republičkim organima u Zagrebu,
a zatim na istim poslovima u Rijeci.
Po osnutku Jadranskog instituta
JAZU-a u Rijeci prelazi u taj Institut, a
bio je i predavač na Ekonomskom fakultetu
(u Rijeci). Iz Instituta prelazi, u
svojstvu direktora, u Historijski Arhiv
Rijeke, pokreće seriju arhivskih edicija
i glavni je urednik Zbornika Arhiva. U
Arhivu D. Klen našao je pravo polje svoga
rada pretvorivši arhivsku građu u nekoliko
knjiga i više stotina znanstvenih
i stručnih radova. O vrijednosti njegovog
rada svjedoče ne samo brojna priznanja
nego i izbor za člana JAZU-a. Smrt je
prekinula nit njegova živoota 13. travnja
ove, 1990., godine ne dočekavši još jedno
priznanje za svoj rad, kolokvij u njegovu
počast kojim su željeli Arhiv Hrvatske,
Savez povijesnih društava Hrvatske
i još neke organizacije obilježiti 80. godišnjicu
njegova vrlo plodna života.


Zašto bilježimo smrt dr Danila Klena
u Šumarskom listu? Zato, jer je zadužio
i hrvatsko šumarstvo objavljivanjem dviju
radnji:


— Mletačka eksploatacija istarskih šuma
i obavezan prevoz drveta do luke
kao specifičan državni porez u Istri od
15. do 18. stoljeća (u publikaciji Problemi
sjevernog Jadrana I, Rijeka, 1963),
— Katastik gorivog drveta u istarskim
šumama pod Venecijom sastavljen
od Fabija da Canal godine 1566 (u Vjesniku
Historijskog arhiva u Rijeci i Pazinu,
1967).
Uz ove, za povijest istarskog šumarstva,
nužno je spomenuti i radove u kojima
obrađuje južni dio Istre — barbansko
područje, zapadnu Istru — o benediktinskoj
fratriji te sjevernu — o Kraško-
rasporskom kraju. Ovi se radovi ne
mogu zaobići ni u korišćenju podataka


o stanju šuma u Istri i Hrvatskom Primorju
opisanom u »Komisijskom protokolu
austrijskih šumara iz 1724. godine«,
a koji je materijal objavilo, usporedno
na talijanskom i (staro) njemačkom jeziku
talijansko Ministarstvo poljoprivrede
i šumarstva 1976. godine u redakciji F.
P i u s s i a pod naslovom »Un inventario
forestale del XVIII secolo i bosci costieri
dell´ alto Adriatico«, koja se knjiga
nalazi i u Knjižnici Saveza DIITŠDI
Hrvatske.´´
Oskar Piškorić


* Ovu publikaciju u šumarskom listu, br.
4—5 1978., prikazao je dr. S. F r a n č i š k o v i ć.