DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 133 <-- 133 --> PDF |
JOVAN RADOJČIC dipl. inž. šumarstva (1940—1989. god.) Dana 19. 12. 1989. godine poslije duže bolesti zauvijek nas je napustio naš dragi kolega Jovan Radojčić, dipl. inž. šumarstva. Rođen je 2. 1. 1940. godine u Crkvenom Boku, općina Sisak. Osnovnu školu završio je u Kostajnici, gimnaziju u Pančevu, a šumarski fakultet u Beogradu. Rad u šumarskoj struci Jovan Radojčić započinje 1966. godine u Šumariji Petrinja, a 1967. godine nastavlja rad u Šumariji Rujevac, gdje ostaje punih 19 godina na dužnosti zamjenika upravitelja i upravitelja Šumarije. Od 1986. godine kada prelazi u Sisak radi na poslovima pomoćnika direktora OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma Šumskog gospodarstva Sisak do posljednjeg dana života. Jovan Radojčić dolazi u ovo Gospodarstvo u vrijeme kada je šumarstvo imalo velikih teškoća, u vrijeme početnog razvoja i rasta šumarstva ove regije kao privredne grane. Svojim aktivnim uključivanjem kao mladi, a kasnije kao iskusan šumarski stručnjak, zajedno s nama, radio je na podizanju, razvoju i unapređenju šumskog fonda ovog područja, te unapređe nju i razvoju lovstva. Obavljao je vrlo odgovorne dužnosti u društveno političkom životu od sekretara OOSK-a, predsjednika Općinske konferencije SKH Dvor, predsjednika Međuopćinske konferencije SKH-a Sisak, član Komisija CK SKH i druge dužnosti na društvenom polju. Pored stručnog i političkog rada zalagao se svesrdno za razvoj sporta. Volio je mlade, a mladi su voljeli njega. Svojim temperamentom, širinom i razumijevanjem uvijek je unosio vedrinu u svoju sredinu. Za svoj uspješan rad primio je više javnih priznanja među kojima Orden rada sa srebrnim vijencem i Plaketu Šumskog gospodarstva Sisak. Kao čovjek, prijatelj i kolega Jovan Radojčić je bio uzoran u svakom pogledu. Imao je hrabrosti da u svakoj prilici zastupa istinu, pravdu i humanost. Volio je pomoći i saslušati drugoga, objašnjavao je i čvrsto branio svoje stavove. Hrabro je podnosio vlastito nestajanje i radio je kao da se ništa ne dešava. Zbog plemenitih ljudskih osobina i svega što nam je kolega Radojčić ostavio kao stručnjak i savjesni radnik, njegov lik će nam ostati u trajnoj uspomeni, a njegovo djelo je veliki prilog daljnjem razvoju šumarske prakse, te putokaz mladoj generaciji. Mr. Stevo Mrđenović |
ŠUMARSKI LIST 6-8/1990 str. 134 <-- 134 --> PDF |
Dr DANILO KLEN Dr Danilo Klen rodio se 1910. godine u Trstu, u obitelji brodogradilišnog radnika koji je u Trst došao iz Hrvatskog Zagorja. Fašistički režim protjerao je cijelu obitelj iz Trsta u Jugoslaviju, pa je Danilo gimnaziju i Pravni fakultet (na kojem je i doktorirao) završio u Zagrebu. Poslije rata najprije radi kao financijski stručnjak u republičkim organima u Zagrebu, a zatim na istim poslovima u Rijeci. Po osnutku Jadranskog instituta JAZU-a u Rijeci prelazi u taj Institut, a bio je i predavač na Ekonomskom fakultetu (u Rijeci). Iz Instituta prelazi, u svojstvu direktora, u Historijski Arhiv Rijeke, pokreće seriju arhivskih edicija i glavni je urednik Zbornika Arhiva. U Arhivu D. Klen našao je pravo polje svoga rada pretvorivši arhivsku građu u nekoliko knjiga i više stotina znanstvenih i stručnih radova. O vrijednosti njegovog rada svjedoče ne samo brojna priznanja nego i izbor za člana JAZU-a. Smrt je prekinula nit njegova živoota 13. travnja ove, 1990., godine ne dočekavši još jedno priznanje za svoj rad, kolokvij u njegovu počast kojim su željeli Arhiv Hrvatske, Savez povijesnih društava Hrvatske i još neke organizacije obilježiti 80. godišnjicu njegova vrlo plodna života. Zašto bilježimo smrt dr Danila Klena u Šumarskom listu? Zato, jer je zadužio i hrvatsko šumarstvo objavljivanjem dviju radnji: — Mletačka eksploatacija istarskih šuma i obavezan prevoz drveta do luke kao specifičan državni porez u Istri od 15. do 18. stoljeća (u publikaciji Problemi sjevernog Jadrana I, Rijeka, 1963), — Katastik gorivog drveta u istarskim šumama pod Venecijom sastavljen od Fabija da Canal godine 1566 (u Vjesniku Historijskog arhiva u Rijeci i Pazinu, 1967). Uz ove, za povijest istarskog šumarstva, nužno je spomenuti i radove u kojima obrađuje južni dio Istre — barbansko područje, zapadnu Istru — o benediktinskoj fratriji te sjevernu — o Kraško- rasporskom kraju. Ovi se radovi ne mogu zaobići ni u korišćenju podataka o stanju šuma u Istri i Hrvatskom Primorju opisanom u »Komisijskom protokolu austrijskih šumara iz 1724. godine«, a koji je materijal objavilo, usporedno na talijanskom i (staro) njemačkom jeziku talijansko Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva 1976. godine u redakciji F. P i u s s i a pod naslovom »Un inventario forestale del XVIII secolo i bosci costieri dell´ alto Adriatico«, koja se knjiga nalazi i u Knjižnici Saveza DIITŠDI Hrvatske.´´ Oskar Piškorić * Ovu publikaciju u šumarskom listu, br. 4—5 1978., prikazao je dr. S. F r a n č i š k o v i ć. |